0 C
Prijedor
Četvrtak, 3 Decembra, 2020

Misteriozno mjesto: Jezero koje je progutalo bager

0

U blizini Stare Rijeke, sela koje se nalazi na pola puta između Sanskog Mosta i Ljubije, nalazi se jezero nastalo na lokalitetu gdje se u prošlosti iskopavala i vadila željezna ruda, ali je ono danas zapušteno i obraslo gustom vegetacijom.

Čitav ovaj kraj bio je sirovinska baza za postrojenja nekadašnjeg Rudnika željezne rude Ljubija, koji je u nekoliko desetljeća svoga rada važio za jedan od najvećih rudnika te vrste u Evropi.

Jezero je, tvrde mještani, na pojedinim mjestima duboko i po nekoliko desetina metara.

Prema riječima Edina Hasanića, koji živi na ovim prostorima, za nastanak jezera vezana je zanimljiva i istinita priča.

“Na ovom mjestu se nalazio površinski kop gdje se bagerima iskopavala željezna rudača i potom velikim kamionima, demperima, prevozila do postrojenja u obližnjoj Ljubiji. Kop je bio veoma dubok, a kako bi se povećala eksploatacija rude, nabavljen je u to vrijeme, sedamdesetih godina prošlog vijeka, potpuno novi bager koji je bio posljednja riječ tehnike”, kaže Hasanić.

Dodaje kako je bager kopao rudu i u jednom trenutku naišao na izuzetno snažan podzemni vodotok, pa je voda izbila iz zemlje i ogromnom brzinom započela osvajati prostor.

“Stariji su pričali kako je brzina vode bila tolika da su ljudi doslovno spasavali živote bježeći na sigurno, pa čak ni bager nisu uspjeli evakuisati. Mašina je ostala zarobljena pod vodom i danas se nalazi na mjestu gdje je ostavljena, na velikoj dubini”, priča Hasanić.

Kod drugih mještana nalazimo potvrdu ove priče, a kažu da su pojedinci iz čamaca konopcem spuštali željezne utege koji su na dnu jezera udarali o metalnu površinu potopljenog stroja.

U međuvremenu, ribolovci su jezero poribili znatnim količinama jezerske ribe koja se u međuvremenu razmnožila u velikom broju, a Hasanić kaže kako je prije nekoliko godina u jezeru upecan šaran težak dvadesetak kilograma.

U poslijeratnom periodu Rudnik željezne rude Ljubija prestao je s radom.

Sela između Sanskog Mosta i Ljubije danas su mahom napuštena i danas u njima živi tek mali broj stanovnika, mahom ljudi u starijoj životnoj dobi.

izvor

Čudna pojava na nebu u vrijeme policijskog časa (video)

0

Prijedorčani, ali i građani širom BiH, pa i brojnih evrposkih gradova primjetili su ovih dana, naručito u popodnevnim časovima, neobične svjetleće pojave na nebu. Nekima su ličili na svjetleće kugle, a drugi su vidjeli svjetlost u nizu.

Svi se pitaju šta je to. A teorije idu dotle da su nas posjetili vanzemaljci i da ipak nismo sami u svemiru. Tako je, mještanka Ljubije postavila sliku uz koju je dopisala „Poslijepodni časovi iz moje bašte, neobičan prizor na nebu….“.

Sa sličnom pričom oglasio se i jedan Bišćanin koji kaže da se iz pravca Grabeža, oko 21.54 časa, ukazala nenajavljena posjeta. „Objekat se lagano udaljio u pravcu Izačića, možete me smatrati ludim ali ovaj put ću to i opisati, kretao se na visini od 8 do 10 km, bešumno, nema zvukova rada motora, samo se čuje kako šumi vazduh i kao da nadolazi jak vjetar“, napisao je na svom FB profilu i ostale zamolio, da ako su vidjeli išta slično da mu se jave.

Dodaje, da je Bihać 17. aprila, preletjela čitava „zvijezdana flota“ i da je on lično izbrojao 54 letjelice, nakon čega je prestao brojati. Čudna pojava je zabilježena i na nebu iznad Beograda a građani su se upitali šta svjetli iznad njih u vrijeme policijskog časa. Prije nekoliko mjeseci objavljen je tekst u kojem se navodi da su SPACE X-ovi sateliti STARLINK ovih dana vidljivi na nebu iznad naših krajeva. Navodi se takođe da je grupacija od više desetaka satelita koji putuju u „voziću“, svoju orbitu imala iznad Evrope i da je jednom dnevno vidljiva i iz Hrvatske. Komunikacijski sateliti STARLINK, koje je SPACE X počeo lansirati u paketima od 60-ak komada, već mjesecima kruži oko Zemlje i testira mogućnosti ove tehologije.

Na određenim stranicama, kad se unese lokacija na kojoj se nalazite može se i izračunati kad će ova konstalacija biti vidljiva iz tog mjesta. Za vrijeme lijepog vremena, ove bi ste satelite mogli vidjeti i golim okom, kako putuju nebom u istom smjeru, navodi se u ovom tekstu. Astronomi širom svijeta su zabrinuti, kako će noćno nebo izgledati jednom ako SPACE X ostvari svoj plan i lansira 12.000 ovakvih satelita.

PRIJETI LI NAM NOVA PANDEMIJA? Iz otopljenih ledenih santi Arktika vrebaju OPASNI VIRUSI

0

Naučnici upozoravaju da bi ubrzano zagrijavanje krajnjeg sjevera Zemlje moglo da “oslobodi” brojne viruse stare i po stotine hiljada godina, koji su zakopani u sibirskom vječnom ledu, što može da dovede do velikih posljedica po čovječanstvo.

Zbog ubrzanog zagrijavanja planete, a Arktik se zagrijava barem dvostruko brže od ostatka svijeta, ledene sante se otapaju, prvi put od ledenog doba, pri čemu postoji opasnost od oslobađanja patogena sa kojima se savremeni čovjek do sada nije susreo, prenosi britanski list Indipendent.

Pretpostavka da bakterije mogu dugo preživjeti definitivno je prihvaćena u naučnim krugovima.

– Jedina nedoumica jeste koliko dugo virusi mogu da prežive u ledu – milion godina, 500 hiljada ili 50 hiljada godina – ističe virusolog Žan Mišel Klaveri.

On tvrdi da postoje veoma kvalitetna istraživanja koja upućuju na to da bakterije iz dubokog leda mogu oživjeti.

I doktor Šanatal Abergel, virusolog, smatra da je moguće oživjeti viruse iz starih uzoraka leda.

Ona napominje da su istraživači uspjeli da reaktiviraju drevne DNK viruse, ali ne i puno krhkije RNK viruse.

RNK virusi odnose se na bolesti poput “španskog gripa” i novog virusa korona odgovornog za aktuelnu pandemiju, a DNK virusi uključuju praktično iskorijenjenu bolest velikih boginja.

Kada se jednom nađe u ćeliji “domaćina”, virus otpušta svoju DNK ili RNK, koja sadrži informaciju potrebnu da se stvore nove virusne čestice, te preuzima nadzor nad nekim aspektima ćelijskog metabolizma.

Drugu prijetnju za čovječanstvo predstavljaju bakterije.

Tako je 2016. epidemija antraksa u Zapadnom Sibiru pokosila krda sobova. Kada su se u junu trupa životinja odledila, od te bolesti zarazile su se 23 osobe.

Naučnici upozoravaju da opasnost ne predstavlja samo odmrzavanje ledenih površina, već i pojačana ljudska i životinJska aktivnost u područjima koja su već dugo rijetko naseljena.

– Ovo je recept za katastrofu, jer već imamo `svježi` virus  – obrazlažu virolozi napominju da se virusi iz leda “sele” u rijeke.

Ako se čovjek zatekne među zamrznutim virusima koji mogu biti pandemijski, on bi se mogao zaraziti i sam pokrenuti novu pandemiju, navode stručnjaci.

Srna

Oštra pravila: Oni koji odbiju nositi maske moraju kopati grobove za žrtve korone

0
FOTO: ADEK BERRY / AFP / PONDOK RANGGON CEMETERY

Lokalne vlasti naredile su osmorici ljudi u u indonežanskoj provinciji Istočne Jave Gresik, da kopaju grobove onima koji su umrli od COVID-19 kao kaznu zbog toga što javno nisu nosili maske za lice. Šef okruga Cerme, Suyono, rekao je da je kaznio stanovnike koji nisu nosili maske za lice tako što su ih natjerali da kopaju grobove na javnom groblju u selu Ngabetan.

– Trenutno imamo samo tri grobara, pa sam odlučio da i te ljude dovedemo da rade s njima”, rekao je Suyono, kako ga je u srijedu citirao tribunnews.com, dodajući da se nada da će svi oni koji na neki način žele da izbjegnu nošenje maski odsad dobro razmisliti.

Kako javlja Džakarta Post, kazna za nenošenje zaštitne maske za lice, koja je propisana indonežanskim zakonima, jeste rad na grobaljima u toj oblasti, što je mjera odvraćanje od ponovljenih kršenja zakona.

Goronjićevo imanje dom za oko 500 životinja (foto + video)

0

U svijetu se danas obilježava dan zaštite životinja. Bio je to odličan povod da svratimo na imanje Mladena Goronjića, vlasnika oko 500 životinja, predsjednika Sportsko-ekološkog društva za uzgoj i zaštitu sitnih životinja „Golub“ i predsjedika Kinološkog društva Prijedor.

Poznati uzgajivač životinja, mahom onih sitnih, kaže da je ta ljubav počela od najranijeg djetinjstva.

– Jednostavno obožavam životinje. U nekoj mojoj sedmoj godini iz zgrade smo preselili u ovu kuću i već tada su stigle prve životinje u dvorište. Pas, koke, golubovi, kunići, a s početkom 90–tih to sve krenulo je malo ozbiljnije. S rasnim psima i drugim rasnim životinjama. I s odlascima na takmičenja i izložbe životinja – priča Mladen.

Sve to, kako dodaje traži mnogo vremena, pažnje, odricanja, ali i mnogo novca. On je shodno sa svojim mogućnostima tokom godine obilazio nekoliko izložbi.

– Uglavnom ovdje u našoj zemlji, i nešto malo u okruženju. Sad trenutno najviše uzgajam perad, koke, patke, fazane, prepelice, paunove, golubove, a našlo se mjesta i za papagaje. Na mom imanju, koje se prostire na oko pet dunuma, prostor dijele kunići, psi, patuljastve koze, vijetnamske patuljaste svinje koje uzgajam već dvije decenije, trenutno imam jednu mangulicu koja ima i podmladak u domaćinstvu je i oko 40–tak ovaca, sjeničke rase, koje uzgajam posljednjih nekoliko godina. To je jedna od nakvalitetnijih i autothtonih rasa….ima tu još mnogo, mnogo sutnijih i nešto krupnijih životinja – kaže Goronjić.

Posljednjih 20-tak godina uzgaja i američkog stafordskog terijera. Negdje 2002. godine registrovao je i uzgajivačnicu pod nazivom „Djomla's Amstaff“.

– Motiv zbog kojih uzgajam životinje su ljubav i lično zadovoljstvo. Ima i nagrada, mada da bi se došli do nagrade nije bitno da je jedinka anatomski kvalitetna, već trud treba uložiti i u njeno ponašanje, socijalizaciju, ring dresuru. Zbog velikih obaveza prema životinjama, malo vremena imam za ovo posljednje pa je to i razlog zbog čega godišnje učestvujem na nekoliko, najviše pet do šest izložbi – priča Mladen.

Posljednjih pet, do šest godina Mladen se u dogovoru s ljubiteljima životinja iz Banjaluke, Laktaša i Kozarske Dubice bavi uzgojem domaće autohtone rase, đuđe.

– Zovemo je potkozarska patuljasta kokoš. Radićemo na standardu te rase i tu ima jako mnogo posla. Počela se pojavljivati i na izložbama, ali još uvijek, bez ocjenjivanja. Uskoro ćemo tražiti i priznavanje te rase i to bi bila jedna od rijetkih, autohtonih rasa živine u BiH – kaže Mladen.

Ljubav prema životinjama dijele i njegova dva sina, Veljko i Đorđe. Stariji Đorđe koji ima deset godina većinu životinja i hrani.

– Ljubav prema životinajma uglavnom se naslijeđuje, od očeva, djedova. To je tradicija, mada to kod mene nije slučaj, jer ja nisam imao nikog ko se prije mene bavio uzgojem životinja, ali vjerujem da će to moji sinovi nastaviti – kaže Mladen.

Po struci je veterinarski tehničar, mada nije, iako je to želio, bio u mogućnosti da nastavi školovanje na veterinarskom fakultetu. 

– To što sam naučio u te četiri godine jako mnogo mi koristi u ovim čime se bavim – kaže Mladen.

On je najavio i berzu sitnih životinja koja će biti održana 11. oktobra, od 8 do 12 časova, dakle iduće nedjelje, na Bereku, u parku ispred Lovca.

– Biće dovoljno prostora da ispoštujemo naložene epidemiloške mjere, ali i prilike da se nešto razmijeni, kupi, pokloni.

Inače Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine, na konvencji ekologa u Firenci. Cilj mu je zaštita životinja, ali i odnos čovjeka prema njima, kao i važnost opstanka životinja na zemlji.

Prijedor
freezing rain
0 ° C
0 °
0 °
96 %
2.1kmh
90 %
čet
1 °
pet
5 °
sub
11 °
ned
11 °
pon
11 °