“Pao” lažni doktor: Liječio ljude četiri godine, otkrili da nema ni osnovnu školu

0

Sa samo 23 godine, dr Veragandam Teja već je radio u 16 privatnih bolnica, vodio nekoliko medicinskih kampova i volontirao s bengalskom policijom i lokalnim radnicima tokom pandemije.

Zvuči kao zavidna biografija za bilo kog ljekara, a pogotovo za onog koji se ispisao iz škole u petom razredu i nema nikakvo medicinsko obrazovanje.

Veragandham Teja iz indijske savezne države Zapadni Bengal radio je kao doktor više od četiri godine prije nego što je razotkriven.

Prvo ga je njegova druga supruga prijavila policiji zbog psihičkog i fizičkog uznemiravanja, a zatim je napravio grešku jer je policiji dao preporuku da poništi kaznenu evidenciju jednog od pseudonima.

Bilo je potrebno samo malo kopanja i policija je razotkrila mrežu laži koja je trajala deset godina, lažne diplome i potvrde, kao i njegovih nekoliko pseudonima. Njihov je zaključak bio da su Tejina karijera i gotovo čitav život, zapravo, bili izmišljotina, prenosi Oddity Central.

Godine 2016, ubrzo nakon početka karijere ljekara, policija ga je uhvatila da se predstavlja kao policajac IPS-a, a koristio je i službena vozila tvrdeći da je sin višeg službenika IPS-a, ali u tom slučaju je uspio da se oslobodi optužbe.

Od tada je radio kao ljekar u nekoliko uglednih specijalnih bolnica, a s obzirom na to da je imao osnovne medicinske vještine, koje je naučio tokom prakse, niko nije sumnjao u njega.

Ispostavilo se da njegova postignuća nisu bila ni približno impresivna kao što je sugerisao njegov rezime. Napustio je školu u petom razredu i pobjegao od kuće 2005. godine, pa putovao u razne velike gradove, prodajući u vozovima flaširanu vodu i grickalice.

Tako je upoznao doktora Purušotama Redija, koji mu je osigurao posao.

Tad je upoznao društvene i finansijske koristi medicinske profesije i odlučio da ih iskusi iz prve ruke. Doktor Redi, koji je Teji ponudio utočište i finansijsku podršku nakon što je čuo da je siroče, takođe mu je pomogao da na njegovu adresu dobije vozačku dozvolu i glasački dokument, kao i druge važne dokumente.

Ambiciozni tinejdžer kasnije je pozajmio ljekarovo prezime i radio je na dobijanju svih vrsta lažnih sertifikata i diploma kako bi prevara bila što uvjerljivija. Sertifikate koje je lažirao iskoristio je za stažiranje u bolnici, gdje je naučio osnovne medicinske vještine kojima se kasnije služio.

Nakon prakse otišao je u Bangalor, gdje je neko vrijeme radio kao okružni medicinski službenik. Zatim se preselio u Hajderabad, gdje je radio kao ljekar u nekoliko bolnica.

Da nije bilo tužbe njegove supruge, koja je pokrenula istragu, kao i njegove drske preporuke policiji da poništi kaznenu evidenciju jednog od njegovih brojnih pseudonima, Teja bi vjerovatno i dalje radio kao ljekar.

Istražitelji su otkrili da je Teja, iako u nekim dokumentima piše da ima samo 23 godine, u stvarnosti znatno stariji. U njihovom izvještaju se takođe spominje da je tokom svoje četvorogodišnje medicinske karijere liječio brojne pacijente, uključujući one oboljele od koronavirusa.

izvor

NASA: Nema načina da se spriječi udar velikog asteroida (video)

0

Velika simulacija koju je izvršila NASA pokazuje da čovječanstvo trenutno nije u stanju da se zaštiti od udara velikog asteroida i da je jedino rješenje – evakuacija stanovništva sa mjesta na kome će doći do udara.
Simuliran je udar asteroida na Zemlju te način na koji bi se mogli pokušati odbraniti od njega.

Rezultati testa nisu ohrabrujući za čovječanstvo, jer se pokazalo da u roku od šest mjeseci od kada je asteroid otkriven pa do njegovog udara o Zemlju naučnici nisu uspjeli pronaći drugo rješenje sem evakuacije stanovništva.

Simulacija u kojoj je učestvovalo više naučnika trajala je četiri dana, pri čemu su prvog dana vježbe naučnici uočili do tada nepoznati asteroid koji su nazvali “2021PDC”.

Asteroid je uočen 19. aprila, kada je NASA izračunala da postoji mogućnost od oko pet odsto da udari u Zemlju, pri čemu je određen i datum udara – 20. oktobar.

Sljedeći dan vježbe naučnici su se prebacili na 2. maj kada se pokazalo da bi se najgora strahovanja mogla ostvariti.

Naime, nakon pažljivije analize putanje asteroida, zaključeno je da će gotovo sigurno udariti u Zemlju i to negdje na području Evrope ili Sjeverne Afrike.

Tada su naučnici počeli razmišljati o načinima na koji bi se mogli odbraniti od ove svemirske opasnosti. Jedan od prijedloga bio je slanje svemirskog broda koji bi pokušao da uništi asteroid ili da ga barem skrene sa kursa.

Ali, zaključeno je da sa trenutnim mogućnostima i tehnologijama za tako složenu misiju jednostavno nema dovoljno vremena.

Razmišljalo se i o gađanju asteroida nuklearnim oružjem, ali, kako naučnici nisu znali njegove tačne dimenzije /podaci su pokazivali da bi mogao biti veličine između 35 i 800 metara/, pitanje je koliko bi takva odbrana bila efikasna.

Treći dan simulacije u eksperimentu naučnici su se prebacili na posljednji dan juna kada su objavljene nove prognoze o mjestu udara – zaključeno je da bi “2021PDC” mogao udariti negdje oko NJemačke i Austrije.

Takođe, zaključeno je da će udar osloboditi veliku količinu energije, kao pri eksploziji velike nuklearne bombe.

S obzirom na to da nikakva odbrana od asteroida nije više bila moguća, sve što je preostalo jeste evakuacija mjesta udara asteroida i nada da će napraviti što manju štetu, prenosi portal “Sajens alert”.

agencije/BHRT

Zlajin cjepač za dva sata iscijepa pet metara drva

0

Penzionisani major policije, Zlatko, Zlaja Brdar, bivši knez najpoznatije i jedine Kneževine na Balkanu Gornja Dragotinja-Marini napravio je svoj lični cjepač. Na spravi koju je vidio na youtube, koji su objavili Rusi, radio je dan i po a za materijal koristio otpad u kojem je bilo zanimlivih stvari.

– Pa tako se tu našla odbačena opruga od  amortizera golfa „ trojke“. Nju kad sam vidio, sjetio sam se snimaka o cjepaču i krenuo da pravim svoj lični. „Naoružao“ sam se brusilicom, apartom za varenje, mješalicom i posao je mogao da počne – kaže Brdar koji danas, pred sezonu grijanja, dok se mnogi muče kako iscijepati drva i da li će  na vrijeme stići „profesionalci“, u svom  dvorištu opušteno radi na svom cjepaču.

– I tako lagano sam za dva sata iscijepao sam pet metara drva – kaže Zlatko koji cjepač planira i malo doraditi. Čisto da sebi olakša posao.

– Ideja o kvačilu na nožni pogon preko koloture je već u razradi. Idu godine, pa je vrijeme da i sebi malo olakšam posao – kaže Zlatko.

Ne krije da je radoholičar i da voli kad na imanju sve utegne svojom rukom. A to je 90 odsto posla. I novu drvarnica koju je napravio za svega pet dana i na koju je baš ponosan.

– Moji nedaju da je koristim kao šupu. Supruga mi sugeriše da napravim novu. Ova sad je toliko lijepa da joj je žao da u nju stavljamo drva – pohvalio nam se Zlaja koji je poznat i kao vrstan pčelar, ribolovac, dobar pisac i još bolji slikar.  Uglavnom cjepač radi punom parom, u Zlatkovo dvorište stižu svaki dan komšije i zadivljeno gledaju novu spravu. I to kako s lakoćom ciepa.

– Samo gledaju, jer sam je ubetonirao. Čisto zbog trzaja a i da se mnogo „ ne šeta“ po selu.  

U PRIJEDORU SNIMLJEN “PJEŠČANI VIHOR” (VIDEO)

0

U Prijedoru se danas na parkingu kod TC “Tropic” na Urijama pojavila relativno rijetka atmosferska pojava – pješčani vihor, eng. Dust devil. Pojavljuje se uvijek za vrijeme stabilnog i vedrog vremena.

Naime, vrtloženje pjeska i sitnijih laganih stvari (kao na primjer sijeno, lišće, odbačeni papir i kese, tende i suncobrane) nastaje zbog mikro razlika u vazdušnom pritisku.
Tačnije, onog trenutka kada se džep vrućeg vazduha koji se nalazi blizu površine naglo podigne kroz viši hladniji sloj vazduha te tako stvori uzlaznu struju a ako su uslovi idealni uzlazna struja počinje da se rotira. Kako se ubrzano podiže stub vrućeg vazduha on se rasteže okomito čime se masa pomiče bliže osi rotacije. Sve više vrućeg vazduha usmjerava se prema vrtlogu da bi zamjenilo onaj koji se uzdiže prema gornjim vazdušnim slojevima.

Kad posmatramo pješčani vihor, vidimo kako se vazduh tj prašina kreće prema gore i ujedno u krug.

Kako god se vrući vazduh podiže tako se i hladi te gubi plovnost i prestaje rasti u visinu. Dok se podiže, vihor istiskuje vazduh koji se ispušta izvan jezgre vrtloženja. Ovo vraćanje hladnijeg vazduha djeluje kao ravnoteža prema vanjskom obodu vrćeg dijela vazduha kojeg potiče na reakciju, okretanje, vrtlog te se tako sistem vihora održava stabilnim.

Vihor se može kretati po obližnjim izvorima vrućeg površinskog sloja.

Ova pojava može biti izuzetno opasna za vrijeme šumskih požara kada se pretvara u vatreni vihor (eng. firenado) a ako li se pak pojavi zimi po snijegu i vedrom vremenu, što je krajnja rijetkost (snownado).

Kako se raspoloživi vrući vazduh u blizini površine usmjerava prema vihoru na kraju će usisati sav okolni hladniji sloj vazduha. Kad se to dogodi, dramatično nestaje, raspršava se u nekoliko sekundi.

Pogodna mjesta za nastanak sem šumskih požara su prije svega ravan, neplodan teren, pustinja, pijesak ili asfalt ma da nije rijetkost na poljima sa skupljenim sijenom (ostatak trave nakon košenja je obično spaljen, sasušen).

Temeljni faktor održivosti pješčanog vihora je ekstremna razlika u temperaturi između vazduha pri površini i u gornjem sloju.

Dakle, nema razornu moć kao tornado a narodni naziv je “đavolji kovitlac”. U nekim krajevima su vjerovali da je u pitanju ples vila a u nekim đavola.

Autor teksta Kristijan Vujčić, lovac na oluje
Video snimak objavljen sa pismenim dopuštenjem autora, izvor videa: Bosnia Storm Chasers zajednica

Od starog novinskog papira pravi kuće, satove, cipele…

0

Nisvet Semanić (65) iz Nove Orlovače bavi se neobičnim hobijem u kojem od papira, ljepila i boje pravi raznorazne ukrasne predmete do replika starih kuća. Hobi nije skup, jer kao materijal koristi papir, stari novinski, ali traži dosta strpljenja i preciznosti kako bi ono što radi bilo što vjernije originalu. Hobijem krati vrijeme u dugim zimskim noćima, a posebno mu je drag “Lovac”, jedna od najstarijih prijedorskih građevina koja se i danas nalazi u Starom Gradu. Za izradu ove makete Nisvetu je trebalo 15 dana.

–Unutra je i sijalica pa moj “Lovac” noću svijetli. Ovo je bila prilično zahtijevna maketa, za ostalo što radim obično mi treba manje vremena, dva do tri dana najviše – objašnjava Semanić.

Dugogodišnji vozač po zanimanju ne zna odakle mu tolika ljubav prema papiru, koji mota u rolice od kojih nastaju okviri za satove, tanjiri, košare za voće, pa čak i cipele…

– Ovom hobiju sam se posvetio slučajno, tako što sam htio da iskoristim novine koje moji ukućani pročitaju i nakon tog bace. Ideja ne manjka, nižu se jedna za drugom. Sve može biti lijep poklon i još ljepši ukras – kaže Nisvet i dodaje da su njemu lično najljepši  i oni najšareniji  predmeti koje je napravio.

Po profesiji je vozač, pa je navikao na preciznost i strpljenje što je preduslov za bavljenje jednim ovakvim hobijem.

– Spojio sam ugodno i korisno, ostvario želju da napravim nešto neobično i za sve to iskoristio materijal koji bi inače bacio. U mojim predmetima stari novinski papir živi svoj drugi “radni vijek”- kaže  Semanić.

U posljednje vrijeme zauzet je gradnjom mlina, istog onog koji se nalazi na rijeci Sani u naselju Čarakovo. Mlin nije od novinskog papira, već od grančica koje ovaj majstor reže, boji, lijepi i slaže jednu do druge. Replika mlina biće ubrzo gotova, a Nisvet otkriva da će je pokloniti jednom svom prijatelju.

Prijedor
overcast clouds
18.8 ° C
18.8 °
18.8 °
78 %
1.1kmh
100 %
uto
27 °
sri
30 °
čet
29 °
pet
29 °
sub
24 °