Koža pamti sve, a svoju priču priča javno. Dr Dejan Elenkov, ljekar koji je svjetsku karijeru zamijenio povratkom svojoj zajednici, otkriva kako da razumijete jezik svog najvećeg organa. U svijetu gdje su srce i mozak nevidljivi, koža je prva linija odbrane i posljednji alarm koji smijete ignorisati.
Poziv koji se živi i van ordinacije
Da li bi ovo ponovo bio Vaš izbor i koliko Vi zapravo živite za posao kojim se bavite?
Da, bez dileme. Dermatovenerologija je specijalnost koja zahtijeva znanje, strpljenje i stalno učenje, ali pruža veliko profesionalno i ljudsko zadovoljstvo. Ovaj posao se ne završava izlaskom iz ordinacije – često razmišljam o pacijentima i terapijama i van radnog vremena, jer koža vrlo često odražava i opšte zdravstveno i psihičko stanje čovjeka.
Dolazite iz ljekarske porodice – da li je to uticalo na Vaš izbor fakulteta?
Djelimično jeste. Odrastanje u porodičnom okruženju prožetom medicinom nesumnjivo je oblikovalo moj odnos prema ovom pozivu, ali je sama odluka ipak bila lična. Ključni motivi bili su spoj nauke, direktnog rada s ljudima i mogućnost pružanja konkretne pomoći pojedincu.
Dinamika svakodnevice i najčešće dijagnoze
Kako izgleda jedan Vaš radni dan?
Radni dan je dinamičan. Uključuje ambulantne preglede, dijagnostiku, praćenje hroničnih pacijenata, terapijske procedure i konsultacije. Nijedan dan nije isti, jer su i pacijenti i njihove tegobe različiti.
Sa kojim dijagnozama se najčešće susrećete?
Najčešće se susrećem sa ekcemima, psorijazom, aknama, te alergijskim i infektivnim dermatozama. Sve češće viđamo i simptome sistemskih bolesti na koži, ali i porast malignih oboljenja poput bazocelularnog i skvamocelularnog karcinoma, kao i melanoma. Danas sam imao čak tri pacijenta sa suspektnim mladežima; kod dva je melanom već dermoskopski potvrđen, dok je kod trećeg zbog izražene sumnje potrebno hitno preventivno uklanjanje.
Ogledalo zdravlja pod pritiskom modernog doba
Da li je povećan broj pacijenata sa kožnim problemima?
Stres, način života, zagađenje, sunčevo zračenje te nepravilna upotreba kozmetičkih i medicinskih preparata značajno utiču na porast kožnih oboljenja. Ipak, ohrabruje činjenica da su pacijenti danas svjesniji i da se ranije javljaju ljekaru, što je od presudnog značaja za uspjeh liječenja.
Šta biste posebno istakli kada je riječ o kožnim bolestima?
Koža je ogledalo zdravlja cijelog organizma. Promjene ne treba zanemarivati, niti se treba oslanjati na samoliječenje. Pravovremeni pregled često spriječi dugotrajne i komplikovane terapije.
Da li su liječenja u dermatovenerologiji dugotrajna i zahtijevaju ozbiljan pristup pacijenta?
U velikom broju slučajeva – da. Mnoga kožna oboljenja su hronična i zahtijevaju strpljenje, disciplinu i dobru saradnju između ljekara i pacijenta. Terapija nije samo lijek, već i izmjena navika i načina života.
Ljeto i ABCDE pravilo prevencije
Pred nama je ljeto – koliko savjetujete građanima pregled kože i da li se to radi u ovdašnjoj bolnici?
Pregled kože savjetujem svima barem jednom godišnje, a posebno osobama svijetle puti, onima sa velikim brojem mladeža, porodičnom anamnezom melanoma ili onima koji su se često i intenzivno izlagali suncu. Pregledi se redovno obavljaju i u našoj bolnici, gdje se uz klinički pregled vrši i dermoskopija, što omogućava pravovremeno otkrivanje suspektnih promjena.
Šta znači „sumnjiv“ mladež i kako ga pacijent može prepoznati?
Sumnjivim mladežom smatra se onaj koji mijenja veličinu, oblik ili boju, ima nepravilne ivice, sadrži više nijansi, krvari, svrbi ili naglo raste. Pacijenti se mogu rukovoditi takozvanim ABCDE pravilom, ali je ključno naglasiti da svaku promjenu treba pokazati dermatologu, jer rana dijagnoza zaista spasava život.
Kako se „pametno“ izlagati suncu?
Sunce nije neprijatelj, ali se ne smije zloupotrebljavati. Savjetuje se izbjegavanje izlaganja u periodu od 11 do 17 časova, korištenje zaštitnih krema sa visokim zaštitnim faktorom (SPF), nošenje šešira i lagane odjeće, te redovno obnavljanje zaštite. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i osobama sa osjetljivom kožom.
Da li koža zaista „pamti“ sve?
Da – koža pamti svako pretjerano izlaganje suncu. Oštećenja se akumuliraju tokom života i posljedice se često ne vide odmah, već tek nakon više godina, u vidu prijevremenog starenja ili malignih promjena. Upravo zato je prevencija ključna.
Povratak korijenima i vrijednost znanja
Koliko su za Vas bitni seminari i podrška menadžmenta?
Kontinuirana edukacija je neophodna u medicini. Dermatologija se razvija velikom brzinom i bez stalnog usavršavanja nije moguće pružiti savremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podrška menadžmenta u tom smislu je izuzetno važna, jer ulaganje u znanje ljekara direktno doprinosi boljoj brizi za pacijente.
Radili ste u inostranstvu, ali ste se odlučili za prijedorsku bolnicu. Zašto?
Rad u inostranstvu pružio mi je dragocjeno profesionalno iskustvo i potvrdu da je znanje stečeno kod nas potpuno ravnopravno i cijenjeno i van granica naše zemlje. Bio sam potreban i tamo, ali povratak je bio lična i svjesna odluka. Osjećaj pripadnosti, bliskost sa pacijentima i mogućnost da svoje iskustvo primijenim u sredini iz koje potičem za mene imaju posebnu vrijednost. Smatram da znanje najviše dobija na smislu kada se vraća zajednici iz koje je poteklo.
„Koža pamti život, a ljekar ima odgovornost da tu priču pročita na vrijeme“.
infoprijedor.ba
