Paviljon Bosne i Hercegovine na VenecijanskoM bijenalU postao je jedno od najzapaženijih mjesta okupljanja tokom svečanog otvaranja, a u centru pažnje našao se Prijedorčanin Mladen Bundalo sa svojim projektom „Domus Diasporica“.
Ono što je počelo kao zvanična ceremonija otvaranja ubrzo se pretvorilo u emotivno i snažno veče o kojem se među posjetiocima i umjetničkim krugovima već govori kao o jednom od najiskrenijih predstavljanja Bosne i Hercegovine na ovoj prestižnoj međunarodnoj smotri umjetnosti.
Publika iz različitih dijelova svijeta – od Italije, Amerike i Australije do zemalja regiona – zajedno sa gostima iz Prijedora i Banjaluke, ispunila je paviljon BiH, potvrđujući da umjetnost iz naše zemlje ima snagu da povezuje ljude, kulture i različite životne priče.
Svečanost je otvorila Sarita Vujković, komesarka paviljona i direktorica MSURS, koja je govorila o značaju predstavljanja Bosne i Hercegovine na međunarodnoj umjetničkoj sceni i važnosti projekta koji ove godine predstavlja BiH u Veneciji.
Poseban utisak ostavio je upravo Mladen Bundalo, koji se prisutnima obratio bez unaprijed pripremljenog govora, ali sa snažnim i iskrenim riječima koje su, prema reakcijama publike, pogodile suštinu njegovog umjetničkog rada. Emotivnim obraćanjem uspio je da prenese univerzalnu priču o domu, pripadnosti i životu između dvije adrese – temi koja je obilježila njegov projekat „Domus Diasporica“.
Zvanično otvaranje paviljona pripalo je Borivoju Goluboviću, ministru prosvjete i kulture Republike Srpske, čije su riječi dodatno naglasile institucionalnu podršku ovom značajnom kulturnom projektu.
Regionalni značaj događaja potvrđen je i prisustvom Tamare Vučić i Nikole Selakovića, ministar kulture Srbije, kao i Selme Čabrić ministarke porodice, omladine i sporta RS.
Veliko interesovanje izazvao je upravo Bundalov rad „Domus Diasporica“, koji kroz lično iskustvo umjetnika otvara univerzalna pitanja migracija, identiteta, doma i dijaspore. Posjetioci i međunarodni kritičari posebno su isticali emotivnu snagu postavke i njenu sposobnost da publiku poveže sa pričom koja prevazilazi granice i jezike.
U zvaničnoj delegaciji Grada Prijedora ovom prestižnom događaju prisustvovali su načelnik Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije Aleksandar Milješić i direktor Galerije “Sreten Stojanović” Boris Eremić.
Milješić je istakao da je riječ o istorijskom danu za Prijedor i kulturnu scenu Republike Srpske, jer su se na najvećoj svjetskoj pozornici kulture predstavili prijedorski umjetnik i kustos.
– Ovo je dokaz da je Prijedor grad umjetnosti i kulture i da imamo stvaraoce dostojne najvećih svjetskih događaja. Poseban značaj daje činjenica da se ove godine obilježava jubilej velikog prijedorskog vajara Sretena Stojanovića, koji je prije više od šest decenija bio jedini umjetnik iz Prijedora koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu – rekao je Milješić.
Direktor Galerije “Sreten Stojanović” Boris Eremić naglasio je da su Galerija, Udruženje likovnih umjetnika Prijedor i cjelokupna kulturna javnost grada ponosni na uspjeh Mladena Bundala.
– Podsjećam da je svoju posljednju izložbu prije poziva na Venecijansko bijenale Bundalo imao upravo u našoj galeriji. Riječ je o jednom od najperspektivnijih evropskih umjetnika svoje generacije, koji stoji rame uz rame s velikanima prijedorske umjetničke scene poput Todora Švrakića, Sretena Stojanovića, Radovana Kragulja i Branka Miljuša. Zahvaljujući njemu, priča o Prijedoru kao gradu umjetnika nastavlja da živi – poručio je Eremić.
Vrhunac večeri uslijedio je nakon zvaničnih obraćanja, kada je izveden performans koji je dodatno podigao atmosferu u paviljonu BiH. Gromoglasni aplauzi i reakcije publike pokazali su da je predstavljanje Bosne i Hercegovine ove godine ostavilo snažan trag na Venecijanskom bijenalu.
Veče u Veneciji tako je preraslo u mnogo više od klasične umjetničke promocije – postalo je simbol zajedništva, emocije i kreativne snage, a Prijedorčanin Mladen Bundalo još jednom je potvrdio da umjetnici sa ovih prostora imaju mjesto na najvećoj svjetskoj kulturnoj sceni.
infoprijedor.ba
