U mjesecu smo koji je poznat po čestom grmljavinskom nevremenu. Kada je zaštita od udara groma u pitanju, stručna i mišljenja laika često se ne podudaraju. Izgleda ne vrijedi ona: “Neće grom u koprive ili dva puta u isto mjesto”. Udar groma neki ne prežive, a kod nekih ostavlja trajne posljedice. Preživjelima valja odmah pomoći i istovremeno zvati hitnu pomoć, jer kažu da je najvažnije ne počiniti veću štetu kod udara groma. Unesrećenom se može odmah prići.
“Priđete i pogledate šta je taj udar groma napravio. On može dovesti do zastoja srca, do zastoja disanja, do kožnih biljega. Tamo gdje je udario, napravi veliku štetu, jer može doći do pucanja kostiju i oštećenja bubne opne. Pacijenta stavite u bočni polažaj, spasilac može pokušati i reanimaciju do dolaska službe hitne pomoći”, kaže dr Zemira Ahmić, specijalista porodične medicine.
Dosta je pogrešnih vjerovanja kada je riječ o udaru groma, poput onog da povrijeđenog treba zatrpati u zemlju. Pogrešna vjerovanja mogu biti kobna, jer težina zemlje otežava rad srca i disanje.
izvor: Kozarski
