17.8 C
Prijedor
Subota, 27 Aprila, 2024
Facebook
Intervju

Intervju

Najnoviji

JAVOR DOKAZAO DA ZASLUŽUJE JOŠ JEDAN MANDAT, A POBJEDA JE NEUPITNA

Objavio
D. Stojnić
-
0

“Bili smo jednoglasni pri odluci da sadašnji gradonačelnik treba da vodi ovaj grad i u naredne četiri godine. On je čovjek koji će sigurno odnijeti pobjedu na predstojećim lokalnim izborima. Ima podršku predsjednika Milorada Dodika, vladajuće koalicije i veliku podršku građana. Siguran sam da će nastaviti kontinuitet dobrih planova i još boljih rezultata”, rekao je Vrhovac u razgovoru za “Kozarski vjesnik”.

Šta je presudilo da povjerenje za još jedan mandat date gradonačelniku Prijedora Slobodanu Javoru?

– Slobodan Javor je, u prethodnom periodu, svojim radom dokazao da zaslužuje još jedan mandat. Oduševljava me njegova energija i mladalački zanos koji nosi, u želji da ostvari što bolje rezultate i ostavi trag iza sebe. Ovo je najbolja preporuka za Slobodana Javora. Bili smo jednoglasni svi mi, kako u rukovodstvu, tako i u Gradskom odboru. Slobodan Javor je  čovjek koji će sigurno odnijeti pobjedu na izborima u oktobru. Naš grad će nastaviti da ide prosperitetom, zaslužili smo to svi. Imamo apsolutnu podršku rukovodećih struktura na republičkom nivou, predsjednika Dodika, premijera Viškovića i srpskog člana Predsjedništva, gospođe Cvijanović. Projekte koje sa njima dogovaramo, imaju svoju dinamiku i idu nesmetanim tokom. Drago mi je što naše mišljenje oko kandidature gospodina Javora dijele i naši sugrađani. Njegov dosadašnji rad, najbolja je preporuka. Dobio je šansu, iskoristio je maksimalno i zaslužio da nastavi da radi svoj posao.

Hoće li Javor biti zajednički kandidat vladajuće koalicije?

– Da, Slobodan Javor će biti zajednički kandidat. Imamo odličnu komunikaciju sa koalicijom koja je nastala i dok je DNS bio na vlasti. Do danas ona funkcioniše besprijekorno, nemamo nikakvih trzavica. Sve se dogovaramo, sva naša međusobna obećanja su ispunjena. To je jasna poruka da je pobjeda na izborima u Prijedoru, koji će se održati u oktobru, neupitna. Obilazimo naše građane, razgovaramo s njima o tome šta smo uradili u prethodnom periodu, šta oni očekuju od nas i to ugrađujemo u naše planove. Stalna komunikacija s građanima je nešto što je u prethodnom periodu nedostajalo i mislim da to naši građani cijene. Kada dođe gradonačelnik sa kompletnim rukovodstvom, i opštinskim i političkim, u vaše selo i pita vas šta nedostaje i šta će poboljšati život jedne zajednice, to je odnos koji svako cijeni. Zato imamo ogromnu podršku građana Prijedora.

U proteklih nekoliko godina, od kada je SNSD na vlasti, dosta infrastrukturnih projekata je završeno, a neki su krenuli u realizaciju. Jeste li zadovoljni?

– Najveću grešku čovjek napravi kada bude samozadovoljan i kaže, to je to. Ne, nikada. Jednostavno, mi smo različitih karaktera, ali odlično u timu funkcionišemo i nadograđujemo se. I naše ideje razrađujemo, jer smo često zajedno i komuniciramo. Uvijek je tim taj koji dobija. Mi smo i te prve izbore kada smo pobijedili DNS, dobili zaslugom našeg tima. Svi smo suviše dugo u politici, mi okupljeni oko SNSD-a. Odrasli smo zajedno, proveli djetinjstvo, znamo se u dušu i tu nema nepovjerenja. Nema uopšte bojazni od neke izdaje. Nama je politika samo sredstvo kojim ćemo od našeg grada napraviti nešto. Povezuje nas nemjerljiva ljubav prema svome gradu, prema ovom kraju i svi smo usmjereni samo na Prijedor. Pokušavamo da podršku s republičkog nivoa maksimalno iskoristimo za Prijedor. Uspjeli smo. Auto-put koji je, na primjer, trebao da krene  od Banjaluke prema Prijedoru i Novom Gradu, mi smo uspjeli prebaciti da kreće iz Prijedora prema Banjaluci i iz Prijedora prema Novom Gradu. Mnogi nas tada nisu shvatali šta tražimo, a mi smo znali. Htjeli smo da svu tu operativu, radnike, svu tu potrošnju stavimo u Prijedor, jer će to osjetiti naši građani. Naravno, naš najveći projekat je prijedorska bolnica. Tu smo dobili apsolutnu podršku. Moja malenkost je dobila zadatak da koordinira sve te aktivnosti i ono što naši građani ne vide je da je najteže završiti svu tu papirologiju i razne studije koje Ministarstvo traži. Recimo, kolege u Trebinju koje rade novu bolnicu, imali su jednostavno parcelu i novu bolnicu, čistu priču. Dvije godine su potrošili za sve neophodne papire, dok su došli da počnu da grade. Rekonstrukcija koja je predviđena za bolnicu Prijedor od 24.000 kvadrata i izgradnju novih 4.000 kvadrata je mnogo komplikovanija i za rad i za pripremu. U suštini neophodno je obezbijediti da jedna takva ustanova mora da radi, a mora i da se rekonstruiše. More je problema. Mi smo prošle sedmice bili na sastanku sa resornim ministrom Alenom Šeranićem. Njegov i naš tim iz Prijedora radi na pripremnim dokumentima, koji su neophodni da bi Vlada usvojila zaključak, kako bi se mogao raspisati tender. I tu je neupitno, projekat ide i imaće svoj epilog. To je projekat koji sada u nekoj fazi projekcije vrijedi 146 miliona konvertibilnih maraka, a podrazumijeva kompletno opremanje novom opremom. Kada se toliki novac slije u Prijedor, to će značiti mnogo za grad i građane, posebno za podizvođače, jer mi insistiramo da sve rade naši ljudi iz Prijedora, od keramike, struje, gradnje i slično. To je projekat koji će se raditi barem tri godine. Tu smo na nekom završnom putu kada je u pitanju izrada dokumentacije. Takođe smo se složili da Ribnjak “Saničani”, kao strateški resurs, mora da se vrati Prijedoru. To je nekad bila privatna firma. Trenutno je u stečaju. Za nekih desetak dana, stečajni postupak će biti okončan i očekujemo raspisivanje licitacije. Imamo jasan dogovor sa predsjednikom Dodikom i premijerom, da će Vlada RS da otkupi Ribnjak i da ga vrati u ruke grada, što je nama jasna potvrda da ćemo i taj projekat uspješno dovesti do kraja. Zadovoljan sam, jer su naši domaći investitori dobili u Gradskoj upravi partnera, a sjećate se i vi i ja, jer sam bio desetak godina u skupštinskim klupama grada i šef Kluba odbornika, da to nije bilo tako. Tu je uvijek bila određena kočnica investitorima i problem. Mi smo se sada toga oslobodili. Unazad dvije godine, koliko je samo zgrada napravljeno i koliko se gradi. Oslobodili smo naše privatnike bilo kakve bojazni, pružili im ruku, ponudili da budemo partneri u implementaciji njihovih projekata. Ne može grad sam, na osnovu budžeta, graditi i izgraditi kompletan grad, ali svi zajedno možemo. Mi stvaramo preduslove i drago mi je da su preduzetnici zadovoljni. Vrtić se uveliko gradi na Pećanima, zahvaljujući podršci gospođe Željke Cvijanović. Ona će direktno donacijom sredstava za opremanje vrtića učestvovati u toj izgradnji. Mi ćemo već za sledeću godinu imati riješen problem smještaja sve naše djece. Uporedo s tim, radimo na infrastrukturi. Zacrtali smo određene pravce šta da radimo. Nastavljamo sa asfaltiranjem i u prioritetu su ona mjesta i sela gdje ima djece i gdje žive ljudi.

Koliko je bitna dobra saradnja sa republičkim institucijama?

– Nemoguće je napraviti jedan veliki iskorak u razvoju bilo koje sredine, bez podrške republičke vlasti. Naš budžet je takav kakav je, i uvijek je republička vlast adresa na koju se obraćamo za velike projekte, koji će napraviti zamajac, gdje ćemo svi zajedno krenuti naprijed. Nekako se sada politički pogodila situacija, da je Prijedor najveći grad u  kojem SNSD ima vlast. To je naša prednost. U petak imamo posjetu republičkih organa, a u aprilu je u Prijedoru i sjednica Glavnog odbora Stranke na čelu sa predsjednikom Dodikom. Sve su ovo pokazatelji da se daje dosta na značaju Prijedoru. To je nama bitno i mi ćemo sigurno to iskoristiti. Znamo šta možemo i koliko vrijedimo. Dobijamo stalno nagrade i pohvale za ljude koji su kadrovski predloženi ispred Prijedora, za poslove koji su im povjereni.

Šta, po Vašem mišljenju, ne štima u opoziciji kada je Prijedor u pitanju?

– Mislim da oni generalno, ne samo u Prijedoru nego i na nivou Republike Srpske, nemaju jasan cilj i koncept djelovanja. Previše su, da se tako izrazim, faulova napravili, pogotovo kada se odlučivalo o sudbini Republike Srpske. To partije ne mogu sebi da dozvole. Republika Srpska treba da bude iznad politike, bilo koje platforme ili stranke. U tim vremenima, vidjeli ste šta je Eskobar pred američkim Kongresom prije te skupštine jasno rekao: “Uspjeli smo. Razbili smo srpsko jedinstvo.” Vidjeli ste kako je tada reagovala opozicija. Da smo bili jedinstveni, ništa se od ovoga danas ne bi dešavalo.

Koliko ste zadovoljni poslovanjem Investiciono-razvojne banke, na čijem ste čelu?

– Nedavno smo imali sastanak u vezi sa Saudijskim fondom, koga smo mi kontaktirali i doveli u RS. Kroz projekte, ovaj fond će, da li putem granta, bespovratnih sredstava ili kroz dugoročna kreditiranja sa veoma niskom kamatnom stopom, direktno podržati projekte u RS i lokalnim zajednicama. Uradili smo preliminarni finansijski izvještaj. Rezultat za prošlu godinu, od kada postoji Investiciono-razvojna banka, najbolji je dosad. To neće biti za deset ili dvadeset posto, već za dvije stotine i nešto posto, što nije mala stvar. To je epilog dobrog rada. Krajem mjeseca idemo za Mađarsku. Ove godine u planu je da razgovaramo sa investitorima iz šest zemalja. Birali smo ih po interesovanju njihovih privrednika za RS. Koncept „Invest foruma“ sa našim projektima predstavljamo na taj način, iznosimo ih privrednicima u tim zemljama.

U posljednje vrijeme, na teritoriji Prijedora zabilježeno je više  pozitivnih primjera gdje se naši ljudi vraćaju iz inostranstva. Koliko Vam to znači?

– Raduje me ta činjenica. Mi imamo podatke banaka koliko se mjesečno otvara novih računa. To je jasan pokazatelj da se ljudi vraćaju. Ljudi iz dijaspore nam kažu da život tamo nije ni blizu onoga što se nama ovdje predstavlja. Ja sam ubijeđen da su ovdje najljepši uslovi za život. Nama samo malo fali bolji standard, da to povećamo. Ovo što je Vlada pokrenula sa najnižim platama i sa nekim stalnim podsticajima privredi, vodi ka tome. Sve je do nas. Samo ih trebamo kvalitetno iskoristiti i na pravi način.

Tanja Mandić/Kozarski

STOJANOVIĆ: KLIMATSKE PROMJENE POSLJEDICE BAHATOG PONAŠANJA

Objavio
admin
-
0

“Trend rasta temperatura ukazuje na to da će i zimske temperature biti sve veće u narednim decenijama. Svaka godina može da odstupa od trenda, i u plusu i u minusu. Ipak, posljednjih godina imamo mnogo češće toplije zime. Ovakve pojave nisu specifične samo za naš region, koji je ‘dio globalnog sistema’ i trpi usljed globalnog otopljavanja”, rekao je u intervjuu “Kozarskom vjesniku” prijedorski meteorolog Branko Stojanović.

Koliko mogu biti precizne vremenske prognoze?

– U prošlosti su se, u svrhu predviđanja vremenske prognoze, koristili barometri i promatranje vremenskih prilika i oblačnosti, a prognoza se danas primarno oslanja na računarske modele koji obračunavaju i brojne druge izvore podataka o vremenskim uslovima, kao što su meteorološki sateliti, baloni, meteorološki objekti i komercijalni avioni. Procjenjuje se da su prognoze do pet dana unaprijed tačne u oko 90 odsto slučajeva, za sedam dana oko 80 odsto, dok su prognoze za 10 i više dana tačne u samo 50 odsto slučajeva te su ograničene na do 14 dana.

Svjedoci smo sve ekstremnijih vremenskih prilika u svijetu, a ni kod nas vrijeme više nije tipično za određeno doba godine. Da li prava zima polako odlazi u prošlost?

– Usljed globalnog otopljavanja, rastu ne samo maksimalne, već i minimalne temperature, što dalje utiče na godišnje prosjeke. To se vidi tokom svih godišnjih doba, ali promjene najviše osjetimo tokom ljeta i zime, kada su i temperature najviše i najniže. Kroz istorijsko-geološki razvoj naše planete, promjene su stalno prisutne, o čemu govore fosilni ostaci biljaka i životinja. Promjene na Zemlji dolaze od prekida lanca ishrane kako životinja tako i biljaka. Današnja promjena je rezultat nedoličnog i bahatog ponašanja čovjeka kao pojedinca i cijelog čovječanstva. Treba napomenuti da su neke narodne metode u meteorologiji imale nekad više uspjeha, a to se u ovom vremenu sada mijenja.

Koliko savremene tehnologije zamjenjuju čovjeka u ovoj branši? Znamo da je to već prisutno u nekim drugim zanimanjima.

– U vrijeme buma vještačke inteligencije npr. u Kini, njena najnovija primjena je u meteorologiji, gdje se ta tehnologija koristi za poboljšanje preciznosti vremenske prognoze, koja postaje efikasniji mehanizam za suočavanje sa vremenskim nepogodama tokom ljeta sa toplotnim talasima, jakim pljuskovima i tajfunima. Takođe, primjena dronova u meteorologiji je poboljšanje prognoze vremena. Dronovi mogu pružiti podatke u stvarnom vremenu o temperaturi, vlažnosti, atmosferskom pritisku i profilima vjetra. Ovi podaci se mogu koristiti za unapređenje vremenskih modela i poboljšanje tačnosti kratkoročne prognoze vremena. Visokorezolucioni lokalizovani podaci dobijeni pomoću dronova, pomažu meteorolozima u boljem razumijevanju razvoja ekstremnih vremenskih događaja kao što su uragani, tornada i grmljavinske oluje. Na žalost, mi nismo na tom stadijumu tehnologije koje zahtijevaju ogromna materijalna sredstva, pa se nadamo boljim vremenima za meteorologiju. Za sada je cilj održati sredstva kojima raspolažemo.

Kako izgleda jedan radni dan meteorologa?

– Radni dan se zasniva na mjerenju meteoroloških podataka, njihovom upisivanju tj. arhiviranju i obradi. Obrada se zasniva na dnevnom, dekadnom, mjesečnom i godišnjem nivou. Posao, sam po sebi, nije težak, ali je odgovoran i savjestan. U ovom poslu nema nekih izazova, osim vremenskih neprilika u vrijeme mjerenja. Izlazi se u datom trenutku, nevezano da li je pljusak, vjetar ili neke druge vremenske nepogode. Podaci moraju biti uneseni u odgovarajuće obrasce i poslani u određeno vrijeme.

Šta vas je privuklo ovom pozivu, pretpostavljam da ste bili inspirisani ocem Mladenom koji je ostavio traga u ovoj oblasti?

– Po struci sam diplomirani ekolog, struka koja je usko povezana sa meteorologijom, a radim već 20 godina u Zavodu i obezbjeđujem, na neki način, egzistenciju svojoj porodici. Moj otac je bio profesor geografije. Sličnost nam je po struci, jer su u pitanju prirodne nauke, ali nije to u onom smislu ostavilo uticaj na mene, na moj poziv. Uticaj mog oca je ostavio više traga na mene kao na roditelja kojem sam se divio, sa kojim sam provodio dosta vremena, razgovarao, družio se i radio. Ucrtao mi je staze za pčelarstvo, maketarstvo, akvaristiku i neke stvari, a pogotovo osobine koje čovjeka čine čovjekom u pravom smislu i koje ja nastojim da prenesem svojoj djeci.

JUBILEJ HIDROMETEOROLOŠKE STANICE PRIJEDOR

– Ove godine navršava se 30 godina postojanja Hidrometeorološke stanice koja je zvanično otvorena 23. marta 1994. godine. Zahvaljujući u to vrijeme Skupštini opštine Prijedor, Republičkom hidrometeorološkom zavodu, Poljoprivrednom institutu iz Banja Luke kao i profesoru Mladenu Stojanoviću, Prijedor dobija, tada u skromnim uslovima, prvu hidrometeorološku stanicu koja se nalazila u krugu Tekstilne industrije “Borac”, da bi, uz godine upornog rada, prerasla u jednu od najuređenijih i najljepših stanica kako u Republici Srpskoj tako i u BiH.

Deborah Sovilj/Kozarski

DURATOVIĆ: POLITIČAR TREBA DA RJEŠAVA, A NE SAMO DA KONSTATUJE PROBLEME

Objavio
admin
-
0

„Na sjednicama NS RS otvarao sam teme i diskutovao o problemima i potrebama Prijedora, o potrebama izdvajanja sredstava iz budžeta za razvoj turističkih potencijala Kozare, rekonstrukciji naše bolnice, problemu uništavanja putne infrastrukture zbog izvoza uglјa iz Sanskog Mosta, potrebama ulaganja u rekonstrukciju Mašinske i Elektro škole, malim prihodima u budžetu grada od koncesionih naknada, malim sredstvima koja se dodjelјuju za podršku povratku u Prijedor itd.“, ovo je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ naveo potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Mirsad Duratović.

Godinu dana ste potpredsjednik u NS RS. Prethodno ste godinama bili odbornik u Skupštini grada Prijedora, kojom ste i predsjedavali prije trenutne funkcije. Koliko je zahtjevna i odgovorna funkcija potpredsjednika u NS RS i da li Vam je prethodno iskustvo iz prijedorskog lokalnog parlamenta značajno za nju?

– Svakako da je viši nivo vlasti i javne uprave zahtjevniji i nosi sa sobom veću odgovornost. Međutim nadležnosti, poslovi i zadaci potpredsjednika NS RS su definisani Ustavom Republike Srpske i moj posao je da pomažem predsjedniku NS RS u obavlјanju poslova iz njegove nadležnosti. To podrazumijeva, ne samo vođenje sjednica Narodne skupštine u odsustvu predsjednika, već i pripreme samih sjednica, učešće u radu Kolegijuma NS RS, prisustvo raznim događajima i manifestacijama u ime Narodne skupštine, predstavlјanje Narodne skupštine na raznim domaćim i međunarodnim konferencijama, prisustvo sastancima međuparlamentarne saradnje, prijem delegacija koje dolaze u posjetu NS RS i slične aktivnosti. Osim ovih poslova, tu su i prijemi za građane i razna udruženja i organizacije, te predstavnike diplomatskog kora u BiH. Za svaki posao koji čovjek radi, neophodno mu je iskustvo, jer niko se nije rodio naučen za neki posao. Moje prethodno iskustvo kao poslanika u NS RS te odborničko u Skupštini grada Prijedora, a naročito pozicija predsjednika Skupštine grada, i te kako su mi pomogli da od prvog dana svoje poslove koje imam kao potpredsjednik NS RS, obavlјam bez imalo treme i krajnje profesionalno i odgovorno. Kada dođete na poziciju gdje već poznajete procedure, organizaciju rada, nadležnosti i način funkcionisanja institucije, onda je sve mnogo lakše. Ali uvijek ima novih izazova, nečega sa čime se niste susretali i mogućnosti da se znanje usavrši.

Šta je najbitnije, po Vašem mišlјenju, što je u NS RS usvojeno u prošlih godinu dana?

– Svaki političar ima neke posebne oblasti kojima se bavi u svom radu i koje preferira, pa tako i ja. Ono na šta kao čovjek i političar stavlјam težište moga rada su djeca, školstvo, socijalne kategorije, privreda i povratnička populacija. U prvoj godini mandata ovog saziva Narodne skupštine usvojeno je nekoliko zakona i izmjena zakona koji se tiču upravo ovih kategorija, pa ću spomenuti Zakon o dječijoj zaštiti, Porodični zakon, Zakon o podršci nezaposlenim roditelјima sa četvoro i više djece, Zakon o platama zaposlenih u obrazovanju i Zakon o doprinosima. Naravno, treba spomenuti i usvajanje budžeta i rebalansa budžeta kojim su povećavana izdvajanja upravo za kategorije koje sam naveo.

Ima li u tom periodu usvojenih zakona i izmjena zakona koji su posebno bitni za Prijedor?

– Svi zakoni su uglavnom podjednako bitni za svaku lokalnu zajednicu, ali izdvojit ću Nacrt zakona o geološkim istraživanjima, zbog rudarenja u Prijedoru i Izmjene Zakona o turizmu zbog turističkih potencijala kojima raspolaže naš grad, odnosno lokalna zajednica.

Ima li nešto što će uskoro doći na dnevni red, a čije bi usvajanje olakšalo život građana u vrijeme velike inflacije?

– Narodna skupština je trenutno u fazi izrade Plana rada za 2024. godinu, koji će se na dnevnom redu naći na slјedećoj sjednici. U sklopu tog plana, nalazit će se i prijedlozi zakona koji će olakšati svakodnevni život građana, a posebno ugroženih kategorija.

Smatrate li da ste kroz svoj rad u najvišem zakonodavnom tijelu doprinijeli Prijedoru i Prijedorčanima?

– Da li je i koliko moj rad u NS RS doprinio Prijedoru i Prijedorčanima,  to treba da kažu građani Prijedora i naša Gradska uprava. Naravno da svako na svoj način barem pokušava doprinijeti svome gradu na bilo koji način i svakako će svako za sebe reći da je taj cilј postigao. Međutim,  ocjenu rada ipak treba da daje neko ko to posmatra sa druge strane. Napomenut ću da sam na sjednicama NS RS otvarao teme i diskutovao o problemima i potrebama Prijedora, o potrebama izdvajanja sredstava iz budžeta za razvoj turističkih potencijala Kozare, rekonstrukciji naše bolnice, problemu uništavanja putne infrastrukture zbog izvoza uglјa iz Sanskog Mosta, potrebama ulaganja u rekonstrukciju Mašinske i Elektro škole, malim prihodima u budžet grada od koncesionih naknada, malim sredstvima koja se dodjelјuju za podršku povratku u Prijedor itd. Obezbijedio sam određena sredstva iz budžeta za izgradnju i rekonstrukciju puteva, škole, pojedinačne pomoći za građane i nevladine organizacije.

Kako ocjenjujete rad poslanika iz Prijedora, odnosno da li su dovolјno aktivni u poslaničkim klupama?

– Poslanici iz Prijedora su zastuplјeni u oba skupštinska bloka odnosno i u klupama opozicije i klupama vlasti. Sastav te naše, da kažem „reprezentacije“, je jako šarolik u pogledu godina, zanimanja, pozicija u vanskupštinskom životu. Među nama ima onih koji imaju dugogodišnji poslanički staž i iskustvo, a i onih koji su po prvi put sjeli u poslaničke klupe, tako da i ne možemo odmah očekivati da svi budu podjednako aktivni. Bitno je da su svi poslanici do sada uzeli učešće u radu i diskutovali u Skupštini po raznim tačkama dnevnog reda i redovni su na sjednicama. Svi smo zastupali interese svoje lokalne zajednice i naše regije i to je ono najbitnije. Kada podvučem crtu nakon prve godine mandata, mogu reći da sam zadovolјan radom naših poslanika u skupštinskim klupama i ako ćemo baš ocjenjivati brojčano, dat ću jednu četvorku.

Veoma ste aktivni kada su upitanju infrastrukturni projekti u Prijedoru, prvenstveno u mjestima u kojima je veći broj Bošnjaka. Šta ste sve pomogli da se realizuje u Prijedoru i koliko je novca uloženo?

– Svaki političar, prije svega, zastupa interese svoje izborne baze, a zatim cijele lokalne zajednice, pa tako ni ja nisam izuzetak. Međutim, to ne znači da nisam učestvovao u realizaciji projekata i u drugim mjestima koja nisu naselјena samo Bošnjacima, kao na primjer put prema Volaru, sanacija krova na osnovnoj školi u Donjim Garevcima i još neke. Od realizovanih projekata u 2023. godini, navest ću 15 putnih pravaca za koje sam obezbijedio 1,7 miliona KM, od kojih je devet putnih pravaca već završeno, a za ostalih šest je okončana tenderska procedura i radovi kreću dok vremenski uslovi dozvole. Osim puteva, radio sam i projekte vodovodne mreže, na izgradnji školskog i dječijeg igrališta, zamjeni stolarije na školi, izgradnji mosta i još nekim sitnijim projektima. Ukupan iznos obezbijeđenih sredstava je oko 2,2 miliona KM. Ono što imam želјu da navedem je izuzetno dobar odnos i podrška u realizaciji ovih projekata od strane Gradske uprave i gradonačelnika Slobodana Javora. Nakon mog prelaska u Narodnu skupštinu, dogovorili smo se da i dalјe zajednički doprinosimo bolјitku života naših sugrađana i da međusobnom saradnjom radimo dobre i pozitivne stvari u Prijedoru.

Šta želite da uradite za Prijedor u narednom periodu?

– Oni koji prate moj rad, znaju da ja nisam političar koji daje obećanja,  već se trudim da imam informacije sa terena o potrebama i problemima, kako pojedinaca tako i naših mjesnih zajednica, organizacija, ustanova i lokalne zajednice i onda tražim rješenja. Smatram da svaki političar treba da rješava, a ne samo da konstatuje probleme za koje već svi znaju. Ako uzmemo u obzir da se nalazimo u izbornoj godini, onda pogotovo sve što bih rekao da želim uraditi bit će da su prazna predizborna obećanja. Ono što je moj moto u radu jeste da rad bude ono po čemu se prepoznaje političar, a ne po obećanjima koja daje. Zato ću se suzdržati od navođenja projekata koje imam u planu da realizujem u ovoj godini, ali ću navesti da se njihova vrijednost kreće oko tri miliona KM. Svi ti projekti su vezani za našu lokalnu zajednicu i pobolјšat će svakodnevni život naših sugrađana.

Bojana Majstorović/Kozarski

USPJEŠNA GODINA UPRKOS KRIZI

Objavio
admin
-
0
Mladen Jelača, generalni direktor Kompanije “ArcelorMittal Prijedor”

“Činjenice i trenutne okolnosti u vrijeme kada završavamo poslovnu godinu, nisu nimalo ohrabrujuće i zato bih želio iskoristiti ovu priliku da pokušam dati objektivnu informaciju, te eventualne naznake mogućih daljih dešavanja. Često  imam utisak da se vodimo razmišljanjem da sve ovo što se dešava u svijetu, nema nikakav uticaj na nas i kada se dogode situacije poput onih u Željezari Zenica, to se čini kao neočekivano i iznenađujuće. Sve ima svoju logiku i posljedice koje mi danas imamo, i koje su prisutne u mnogim kolektivima Republike Srpske i BiH. Negativni trendovi u mnogim granama industrije traju duže vrijeme i realni sektor se danas suočava sa izazovima koji sa visokim intenzitetom ugrožavaju dalji rad i perspektivu”, rekao je za “Kozarski vjesnik” Mladen Jelača, generalni direktor Kompanije “ArcelorMittal Prijedor”.

“Situacija sa Željezarom Zenica već duže od pola godine je pod snažnim pritiscima male tražnje i niskih cijena gotovih proizvoda koji su rezultirali milionskim gubicima na mjesečnom nivou. Ovo je kulminiralo u prethodnom mjesecu i uzrokovalo odluku Kompanije o zaustavljanju visoke peći i kompletne proizvodnje do momenta stvaranja uslova za normalno poslovanje. Naša reakcija da zaustavimo proizvodnju rude od 20. novembra je bila iznuđena kao posljedica situacije i da pošaljemo radnike na privremeno odsustvo”, pojasnio je Jelača.

Koliko će trajati ova situacija i šta poručiti radnicima u ovom momentu?

“Veoma je teško reći do kada će ovo trajati, ali postoje dva momenta koja su ključna za rasplet problema. Prvo i najvažnije je tržište i tražnja za proizvodima u kojima Željezara Zenica može pozitivno da posluje i nije realno da u iduća dva mjeseca dođe do značajnijih promjena. Period zime nije tržišno atraktivan, a samim tim, nije realno očekivati značajnije naznake pozitivnih kretanja. Neke preliminarne informacije govore o poboljšanju stanja iduće godine, jer je ovakvo stanje dugoročno neodrživo ne samo za industriju čelika, već i mnoge druge grane koje se suočavaju sa sličnim problemima. Drugo je trenutna situacija u Željezari Zenica, s obzirom da je Sindikat u štrajku od 20. novembra i rasplet ove situacije je neophodan da se pokrene proizvodnja. Naravno da je veoma teško dati precizniju informaciju, ali mislim da u decembru i prvoj polovini januara nećemo raditi na proizvodnji. Naravno da ove informacije dijelimo sa radnicima i Sindikatom, ali ne želimo govoriti sa velikom sigurnošću o procjenama i mogućim rješenjima, već pratimo situaciju iz dana u dan, pošto ne želimo donositi ishitrene odluke i stvarati još veću konfuziju u kolektivu“.

Razgovarali ste i sa predstavnicima Sindikalne organizacije “ArcelorMittala Prijedor”. Kakav dogovor ste postigli?

“Imamo korektnu komunikaciju sa Sindikatom i u ovim okolnostima pokušavamo uraditi sve što je moguće da očuvamo radna mjesta i budućnost Kompanije. Shvatajući dubinu problema da u uslovima obustave proizvodnje nije logično otvarati diskusiju o platama i kolektivnom ugovoru za iduću godinu, mi smo potpisali sporazum o odlaganju pregovora do kraja prvog kvartala. Nastojaćemo da maksimalno zaštitimo standard radnika, jer smo svjesni okolnosti u kojima svi živimo i sve odluke po ovoj temi detaljno analiziramo i tražimo najbolja rješenja“.

Kakva je trenutna situacija na tržištu čelika i kakvi su planovi za iduću godinu i plasman rude prema Željezari Zenica?

“Kao što sam spomenuo, osnovni problem je tržište čelika i trenutno se pokušavaju napraviti najbolje procjene. Moramo pratiti situaciju, ali integralna proizvodnja čelika u Zenici je trenutno nekonkurentna sa istim robama proizvedenim topljenjem starog željeza u elektrolučnim pećima. Konkurencija na balkanskom tržištu, gdje  Željezara plasira najveći dio svojih roba, veoma je snažna od strane proizvoda iz Turske, Italije i Srbije. U ovom momentu, mi intenzivno razmatramo sa Željezarom opcije rada u 2024. godini i pokretanju proizvodnje, ali kao što sam spomenuo, dva ključna momenta vezano za tržište i štrajk će određivati razvoj situacije iz koje bi imali više indicija o radu i startu proizvodnje“.

Koliko još ima rude u Omarskoj i kakva je budućnost RŽR “Ljubija”, koje aktivnosti se za sada odvijaju na ovom lokalitetu?

“U dugoročnoj strategiji razvoja rudnika, imali smo nekoliko pravaca aktivnosti. Najznačajnija je svakako u Rudniku Omarska, gdje radimo od 2004. godine i nedavno smo završili novi rudarski projekat kojim smo povećali eksploatabilne rezerve za nekoliko miliona tona i to sada iznosi oko 10 miliona tona željezne rude. To je rezultat višegodišnjih napora naših rudara na istraživanju i povećanju rezervi. Sljedeći pravac je obuhvatio područje Ljubije sa nekoliko lokaliteta na kojima smo tražili šanse da značajnije povećamo sirovinsku bazu i odredimo dugoročnu strategiju razvoja rudnika i nakon okončanja proizvodnje u Omarskoj. Tu trenutno radimo u tri različita pravca. Prvo je područje Stare rijeke gdje smo istraživali upotrebu željezne rude sa povećanim sadržajem karbonata na ležištima Ciganuša i Škorac. S obzirom na značajno niži procenat željeza u odnosu na Omarsku i iznosi oko 28 -30 % Fe, mnogo vremena smo potrošili u istraživanju i testiranju u našim razvojnim institutima i Zenici, kako ovu rudu učiniti prihvatljivom i atraktivnom za Željezaru. Na kraju smo uspjeli pronaći pozitivan pristup i rezultat toga je potpisan koncesioni ugovor sa Vladom RS na tri miliona tona i projekat pokretanja u iznosu od oko 14 miliona KM, koji je u potpunosti realizovan tokom prethodne i ove godine. Sredinom godine počela je probna proizvodnja, ali nažalost, najnovija dešavanja su obustavila aktivnosti starta redovne proizvodnje. Drugo je područje ležište Vidrenjak koje je u našem fokusu više od godinu dana sa različitim aktivnostima na istraživanju upotrebe rude u Željezari. Nakon vađenja probnog uzorka, ove smo godine napravili testiranje u Željezari, a još se rade laboratorijska ispitivanja u kompanijskom institutu u Francuskoj. Prema preliminarnim informacijama, susrećemo se sa izazovima prisustva većeg sadržaja barita u rudi i kao posljedica toga i visokim sadržajem sumpora u procesu prerade u Željezari, što predstavlja veliki ekološki problem. Ovo nije jednostavan problem i moguća rješenja se moraju komparirati sa ekonomskom isplativošću ulaganja i mogućih količina rude. Treće područje našeg interesovanja u Ljubiji su sva ležišta koja su otvorena ili su projektima istraživanja definisana kao takva, da bi mogli nastaviti dalji rad. Ova područja našeg interesovanja otvorili smo nedavno i tu slijedi kontinuiran rad i posvećenost na analizi dostupne dokumentacije o stanju svih ovih rudnika i nastavak naših aktivnosti da ih dovedemo na stadij na kome bi mogli razmatrati ekonomsku opravdanost pokretanja ovih rudnika. To su područja ili ležišta limonitne rude Vukulja – Drenovac, Redak, Paljevine… Takođe naše je strateško opredjeljenje i  nastavak geoloških istraživanja na području i Omarske i Ljubije, a sve u cilju razvoja dugoročne strategije i proizvodnje željezne rude za narednih 10 do 15 godina“.

Koliko je zaposlenih i da li imate dovoljno kvalifikovane radne snage?

“Imamo zaposlenih 790 kvalifikovanih i obučenih radnika, koji su u potpunosti spremni da odgovore izazovima našeg posla. Broj zaposlenih direktno je povezan, naravno, sa planom poslovanja i proizvodnim planovima za koje se nadamo da će i u narednom periodu biti dobri i povoljni za nas. Rudarstvo je opasna djelatnost i zato je veoma bitna kvalifikovanost svakog radnika za obavljanje redovnih radnih zadataka, kao i kontinuirana obuka i usavršavanje kao oblik razvijanja i svakodnevnog napretka na svom poslu. Izazovna su vremena i sva naša snaga je usmjerena na obezbjeđenje dobrih uslova za rad i obezbjeđenje posla za sve naše radnike. Kvalifikovana radna snaga je sigurno tema kojoj se mora posvetiti ozbiljna pažnja, posebno u uslovima kada mnogi mladi ljudi odlučuju da posao potraže van granica naše zemlje. Moram reći da ima primjera gdje su se radnici nakon odlaska vratili u našu kompaniju i upravo to nam daje snagu i volju da se borimo sa svim izazovima i dajemo sve od sebe da obezbijedimo dobru i stabilnu budućnost za sve naše radnike, ali i za grad Prijedor i za sve nas koji tu živimo“.

Da li je u posmatranom periodu bilo povreda na radu?

“Naša posvećenost podizanju kulture bezbjednosti i zaštite zaposlenih od svih rizika na poslu je prioritet i trajna aktivnost. Vrlo su raznoliki modaliteti kako bezbjednost dijelimo sa svim zaposlenim i koliko posvećujemo vremena i novca da unapređujemo sigurne načine rada, kako uočavamo i reagujemo na rizike, procjenjujemo stepen rizika svakog posla i uključujemo ljude kao aktivne sudionike. Bezbjednost je proces i dugoročno ulaganje i profilisanje daje rezultate koje mi danas vidimo, ali mislim da i radnici značajno mijenjaju svoj pristup iz činjenice da je individualni stav ključ uspjeha cijelog kolektiva. Ponosni smo na postignuti napredak svake godine, ali on mora imati kontinuitet i mi to za sada uspijevamo. To je vjerovatno i razlog što nemamo povreda na radu, iako radimo u veoma opasnoj i svakodnevno rizičnoj situaciji”.

Kako je tekla realizacija aktivnosti na polju PULZ programa u ovoj godini?

“Kada je riječ o PULZ aktivnostima, nastavili smo tradiciju podrške kroz segmente našeg djelovanja u lokalnoj zajednici. Konkretno u ovoj godini smo kroz 34 aktivnosti uložili oko 350.000 KM, ali tu treba dodati i značajan broj naših donacija u materijalima, radu strojeva i slično. Na taj način smo pružili podršku sportskim klubovima i kolektivima, obrazovnim institucijama, kulturno-umjetničkim društvima, bili pokrovitelji mnogim kulturnim događajima i trudili se dati doprinos u svim segmentima društva gdje je podrška bila potrebna, u skladu sa našim mogućnostima. Vjerujem da vrijeme i okolnosti neće poremetiti naše dalje planove i naš pristup u kome gajimo i podržavamo potrebe zajednice gdje radimo”. 

Vaša poruka zaposlenima povodom Dana rudara?

“Osvrnuću se na neke  momente i razmišljanja koja želim podijeliti sa rudarima i sredinom u kojoj radimo. Pored svih problema, mislim da smo imali uspješnu godinu, jer smo proizveli 1,22 miliona tona rude, što je u ovakvim okolnostima uspjeh. Istovremeno smo nastavili započeti proces otvaranja Ljubije, koji je uspješno okončan stvaranjem uslova za normalnu proizvodnju, što je uključivalo ostvarenje potrebne raskrivke, izradu infrastrukturnih objekata, nabavku i instalisanje opreme i proizvodnju probne količine od oko 40.000 tona rude. Imamo velike izazove rada i opstanka, sigurno najveće u posljednjih 20 godina i imajući u vidu značaj rudnika za Prijedor i RS, moramo učiniti sve da nastavimo rad, da pravimo perspektivu i budućnost. Za ovo nam treba jedinstvo i timski rad,  što pokušavamo da maksimalno osnažimo. Treba nam i saradnja sa lokalnim i Vladinim institucijama i to ne smije da ima bilo kakvu zadršku, jer razmišljamo  o ljudima, njihovim porodicama i novim generacijama. Vjerujem da smo snažan kolektiv sa znanjem, voljom i dostignutim nivoom organizacije, da imamo sjajne radnike i to je stabilna osnova za suočavanje sa izazovima ovog vremena i naše budućnosti. Izazovi globalnih kretanja i krizne situacije koje se pojavljuju,  definitivno su prijetnja mnogim malim i velikim ekonomijama, malim i velikim kompanijama i u tome moramo tražiti svoj put da ono što smo dostigli održimo i pravimo korake koje najbolje znamo i možemo. Mislimo o našim ljudima i njihovoj budućnosti i zato moramo sve učiniti da ispoljimo i svoju privrženost i hrabrost u traženju i ostvarivanju ciljeva. Poruka uoči Dana rudara je uvijek bila vezana za našu bogatu istoriju i borbu za bolji život rudara i njihovih porodica. Vjerujem u bolje sutra i našu opredijeljenost ka tome i želim da podijelim sa svim zaposlenima  ono što je naše i zajedničko, a to je tradicija i običaji uz obilježavanje Dana rudara. Svim zaposlenima u “ArcelorMittalu Prijedor” želim da čestitam 17. decembar,  Svetu Varvaru i srećnu Novu 2024. godinu, dobro zdravlje i sreću vama i vašim porodicama!

Mirjana Šodić/Kozarski

KOD 80 POSLODAVACA U PRIJEDORU OKO 300 UČENIKA NA PRAKSI

Objavio
admin
-
0
Želјka Stojičić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske

Stručne posjete učenika srednjih škola organizuje i realizuje škola radi ostvarivanja pojedinih dijelova nastavnog plana i programa, a za organizovanje stručnih posjeta potrebna je saglasnost Ministarstva. Važno je napomenuti da učenici u srednjim školama u Prijedoru praktična znanja stiču i kod poslodavca. Uspostavlјena je saradnja sa više od 80 poslodavaca kod kojih oko 300 učenika Mašinske škole, Polјoprivredno-prehrambene, i Elektrotehničke škole te Srednjoškolskog centra Prijedor pohađa praktičnu nastavu, kaže u intervjuu za “Kozarski vjesnik” ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, Želјka Stojičić.

Da li je u planu izmjena i dopuna pravilnika o profilima i stručnoj spremi za nova zanimanja i kakve su mogućnosti za uvođenje novih zanimanja u srednjim školama?

– Pri izradi prijedloga plana upisa, školski odbor dužan je uzeti u obzir mišlјenje jedinice lokalne samouprave, Zavoda za zapošlјavanje Republike Srpske, Privredne komore, Zanatske komore, Unije udruženja poslodavaca i ostalih društvenih partnera, kao i rezultata obavlјene ankete učenika i roditelјa. Poslodavac može da predloži upis zanimanja koje je potrebno privredi ukoliko obezbijedi uslove za obavlјanje praktične nastave. Zanimanja srednjeg stručnog obrazovanja razvrstavaju se u 14 struka i 106 zanimanja. U ovoj školskoj godini, uveli smo zanimanje tehničar robotike i CNC operater u Tehničku školu u Gradišci, te stomatološki tehničar u Medicinsku školu u Banjaluci. Na području Prijedora, privrednici, lokalna zajednica i škole su tražile da se slјedeća zanimanja definišu kao deficitarna: zanimanje električar-elektroinstalater u Elektrotehničkoj školi, rukovalac rudarskom mehanizacijom u Mašinskoj školi, pekar i mesar u Polјoprivredno-prehrambenoj školi i konobar i kuvar u Ugostitelјsko-ekonomskoj školi Prijedor. Udovolјili smo njihovim zahtjevima, a učenicima prvog razreda koji su upisali ova zanimanja, obezbijedili smo stipendiju i troškove prevoza.

Budući da je sve manje učenika zainteresovano za gimnazije nego za stručne škole, da li se razmišlјa u pravcu dodjelјivanja specijalnog statusa gimnazijama zbog poteškoća u formiranju odjelјenja?

– U Gimnaziji Prijedor, u ovoj školskoj godini imamo upisana dva odjelјenja učenika prvih razreda u opšti i društveno-jezički smjer. U Gimnaziji Prijedor nemamo prirodnomatematički ili računarsko-informatički smjer, koji postoji u drugim gimnazijama na području Republike Srpske. Fokusirani smo na unapređenje kvaliteta srednjeg opšteg obrazovanja i vaspitanja, inoviranje cilјeva obrazovanja, nastavne planove i programe te stručno usavršavanje zaposlenih. Preduzeli smo niz aktivnosti radi uspostavlјanja stručnog konsenzusa o neophodnim suštinskim promjenama, koje će predstavlјati temelј budućeg procesa osavremenjivanja gimnazijskog obrazovanja. Tražimo svrsishodan model nove gimnazije koja će biti privlačna za buduće generacije, a koji će u širem kontekstu imati određene prednosti za svakog učenika.

Koji bi mogli biti novi smjerovi u srednjim školama od naredne školske godine?

– Školama se ostavlјa mogućnost za podnošenje zahtjeva o uvođenju novog smjera u gimnazijsko obrazovanje i o tome se odlučuje po već definisanoj zakonskoj proceduri. Polazna osnova za razmatranje mogućnosti uvođenja novih smjerova u gimnazijama mora biti zainteresovanost učenika za upis u novi smjer i društvena opravdanost uvođenja. Smjerovi u gimnaziji su Opšti smjer, Društveno-jezički smjer, Prirodnomatematički smjer i Računarsko-informatički smjer.

Ima li mogućnosti da se uvede sportski smjer u srednjim školama?

– S obzirom da je reforma opšteg obrazovanja u toku, Ministarstvo prosvjete i kulture, u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom Republike Srpske, sprovodi niz aktivnosti na realizaciji strateških cilјeva, u svrhu razmjene mišlјenja o suštinskim promjenama koje će predstavlјati reformu, između ostalog, i analize o potrebi i opravdanosti uvođenja novih smjerova. 

Da li se razmatra otvaranje srednje umjetničke škole – primijenjena umjetnost po uzoru na slične škole u Srbiji u Šapcu?

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, kultura i umjetnost je definisana kao struka sa više zanimanja.  Ovim zakonom su takođe definisane, odnosno precizirane, vrste umjetničkih škola. Zavisno od vrste nastavnog plana i programa, škole mogu biti osnovane i  registrovane kao umjetničke – muzičke, baletske, likovne. Dakle, stupanjem na snagu Zakona, od 2020. godine, muzičke škole mogu da vrše statusne promjene i da se preregistruju u umjetničku školu podnošenjem zahtjeva za saglasnost Ministarstvu prosvjete i kulture. Muzička škola „Vlado Milošević“ Banja Luka je promijenila status i sada je umjetnička škola i, osim muzičkih smjerova, ima i baletski smjer.

Na području Prijedora su dotrajali školski objekti u Brezičanima i Trnopolјu. Takođe, u školi u Ljubiji grijanje je onemogućeno zbog kvara na kotlovima. Da li Ministarstvo može da pomogne da se ovi problemi riješe?

– Osnovne škole  „Jovan Cvijić“, Brezičani, i „Ćirilo i Metodije“, Trnopolјe, poslale su zahtjeve za investicije, odnosno za sanaciju objekata ove dvije škole i u toku je analiziranje njihovih i drugih pristiglih zahtjeva osnovnih i srednjih škola i đačkih domova u Republici Srpskoj.  Osnovna škola „Mladen Stojanović“, Ljubija, poslala je zahtjev za ulaganje u grijanje, zbog kvara na kotlovima. U proteklom preiodu, ulagano je u sanaciju mokrih čvorova, ograđivanje školskog dvorišta, nabavku peći i alarmnih i sigurnosnih sistema u osnovnom školama u Prijedoru. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu, pruža podršku vaspitno-obrazovnim ustanovama. Potrebe su velike na nivou Republike, ali trudimo se da u kontinuitetu ulažemo i rješavamo prioritetna pitanja.

Da li je u planu ulaganje u infrastrukturu srednjih škola na području Prijedora?

– Projekte energetske efikasnosti vodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. U proteklim godinama, pomogli smo adaptaciju prostora u Mašinskoj školi Prijedor, kao i sanaciju Gimnazije Prijedor, iako se investiciona ulaganja u srednje škole obezbjeđuju i iz budžeta jedinica lokalne samouprave. Mašinska škola i Ugostitelјsko-ekonomska škola iz Prijedora dostavile su zahtjev za sanaciju fasade u iznosu od 120.000 KM i ovaj zahtjev ćemo razmotriti u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu.

Sve  je učestalija pojava vršnjačkog nasilјa, pogotovo u gradskim školama. Šta se planira s tim u vezi?

– U slučajevima pojave nasilјa, škole preduzimaju mjere i aktivnosti u skladu sa Protokolom o postupanju u slučajevima nasilјa, zlostavlјanja ili zanemarivanja djece i Protokolom o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilјa među djecom i mladima u vaspitno-obrazovnom sistemu Republike Srpske.Osnovni cilјevi ovih protokola su unapređivanje društvene brige za dijete i njegova zaštita, te obezbjeđivnje potrebne pomoći u svim situacijama kada je dijete izloženo nekom od oblika nasilјa. Vlada Republike Srpske usvojila je Programa mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilјa u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj te definisala prioritetet i mjere kao i nadležna ministarstva, a sve u cilјu sprečavanja nasilјa u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Provođenje ovih mjera vrši se u kontinuitetu, a interresorna grupa koje je formirana sa cilјem praćenja njihovog provođenja, trenutno radi na izradi novog protokola o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilјa koji bi objedinio odredbe ova dva postojeća protokola.Takođe, Republički pedagoški zavod je 2016. godine, u okviru inicijative „Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza“, koja je podržana od strane četiri nadležna ministarstva u saradnji sa Društvom psihologa Republike Srpske i Unicefom, pokrenuo je aktivnosti na osnaživanju vaspitne uloge škole u obrazovnom sistemu Republike Srpske kroz razvoj programa referalnog mehanizma podrške djeci u riziku. U središtu programa je saradnja relevantnih institucija u zajednici koje se bave pitanjima vaspitanja i obrazovanja, rasta i razvoja djece, zaštite njihovih prava i interesa, te formiranje multisektorskih timova u školama. Zadatak timova je da izrađuju programe rada koji sadrže aktivnosti i mjere sa cilјem prevencije i postupanja u slučaju vršnjačkog nasilјa među djecom i mladima.

Raste broj učenika sa smetnjama u razvoju koji su uklјučeni u redovnu nastavu. Kakve su mogućnosti za angažovanje defektologa, logopeda, socijalnih radnika koji će pomoći ovoj djeci?

– U školskoj 2023/24. godini u 187 osnovnih škola zaposleno je 189 pedagoga, 131 psiholog, 20 defektologa, 10 socijalnih radnika i 12 logopeda, čemu teže mnoge zemlјe u regionu. U 10 gimnazija i 70 srednjih stručnih škola imamo 75 pedagoga, 71 psiholog i 14 socijalnih radnika. Pored velikog broja stručnih saradnika koji su angažovani u školama, imamo i četiri škole za djecu sa smetnjama u razvoju. Takođe, ovim školama i ustanovama socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada, a koje obavlјaju djelatnost vaspitanja i obrazovanja, data je mogućnost da budu resursni centri za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje. Resursni centri pružaju pomoć svim predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području Republike u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju. Kancelarije resursnih centara su formirane u OŠ „Sveti Sava“, Istočno Novo Sarajevo, (u okviru JU Centar „Zaštiti me“, Banjaluka), OŠ „Vuk Karadžić“ PO Ledinci, Bijelјina (u okviru JU Centar „Budućnost“, Derventa) i OŠ „Vuk Karadžić“, Trebinje (u okviru JU Centar „Sunce“ Prijedor). Time je unaprijeđena inkluzivna praksa, tako što zaposleni stručni saradnici u redovnim predškolskim ustanovama i osnovnim školama dobijaju podršku u procesu početne procjene i organizacije dalјe specijalističke procjene i praćenja djeteta/učenika koje odstupa od tipičnog razvoja, tokom individualnog planiranja, tokom praćenja očekivanih i ostvarenih ishoda u procesu učenja za svako dijete, i drugu podršku u zavisnosti od individualnih potreba djeteta/učenika sa smetnjama u razvoju. 

Bojana Majstorović/Kozarski

123...10Stranica 1 od 10
Kako je većina lokalnih informativnih portala na domaćem web-u vezana za određene političke subjekte i njihove ciljeve, odnosno neobjektivna prema svojim krajnjim korisnicima, odlučili smo se za nešto potpuno drugačije. Upravo zato je InfoPrijedor prvi nezavisni portal grada Prijedora, koji će potpuno objektivno i transparentno informisati javnost o događajima i dešavanjima iz prijedorske regije.
Kontaktirajte nas: redakcija@infoprijedor.ba
© www.infoprijedor.ba