Doktorica koja je dobila prekršajnu prijavu zbog kritike zdravstva u trci za gradonačelnicu: „Angažovaćemo najbolje ljude bez obzira na političku i bilo kakvu drugu pripadnost“

0

Doktor – kardiolog Maja Dragojević – Stojić jedina je žena u Republici Srpskoj u trci za gradonačelničku poziciju na predstojećim lokalnim izborima.
Kandidatkinja je Srpske demokratske stranke u Prijedoru, koja je u martu ove godine, zbog izjave da je kriza izazvana korona virusom pokazala sve manjkavosti u zdravstvu, dobila prekršajnu prijavu, jer je njena izjava okarakterisana kao širenje panike.

Sa njom danas razgovaramo o kandidaturi, ženama u politici, za šta će se zalagati ako bude osvojila ovu poziciju, te da li je spremna otvoriti pravi dijalog na temu zločina u Prijedoru početkom 90-tih.

Majo, jedna ste od 12 žena kandidatkinja za načelničku, odnosno gradonačelničku poziciju na lokalnim izborima ove jeseni u Republici Srpskoj. To je, kada je riječ o ženama, samo 10 posto svih kandidata. Kako komentarišete to da nam je i u 2020. godini nesrazmjerno mali broj žena nositeljica stranačkih listi?

Žena u politici je jako malo zastupljeno u odnosu na muškarce, možda zbog neke ustaljene prakse gdje su se uglavnom muškarci kandidovali za važnije pozicije, možda i zbog našeg podneblja, jer kod nas se još žene ne cijene koliko bi trebalo. One se smatraju slabijim bićima, a istina je zapravo sasvim suprotna, one imaju neke potpuno druge osobine. Priroda je takva da smatram da smo jača bića, dajemo novi život, istovremeno smo i majke, i domaćice, i supruge, i zaposlene i zapravo smo jako sposobne, možda i sposobnije od naše, da tako kažem, muške, odnosno jače polovine. Ako žene mogu biti nosioci porodice i kuće, mislim da bi zastupljenost u političkom i društvenom životu sigurno donijela istu takvu stabilnost i promjene koje su nam svima neophodne.

Koliko je džender priča i uopšte uticaj i aktivnost žena u politici tek puka kvota, a koliko ima smisla pričati o ovome kao ozbiljnoj stvari?

Moguće je da je to samo puka kvota u pojedinim strankama, što se tiče učešća žena na listama, ali što se tiče stranke u kojoj sam ja, SDS-a, to nije slučaj. Ja imam apsolutnu podršku, kako predsjednika stranke, imam podršku i predsjednika Gradskog odbora, i moja kandidatura nikada nije bila upitna, jer mi smatramo da na svim nivoima trebamo pronaći najbolja riješenja kada su kandidature generalno u pitanju i u gradu Prijedoru su se svi složili da to upravo budem ja. Imam maksimalnu podršku i još veću ličnu odgovornost i obavezu.

Za šta se kao političarka zalažete?

Zalažem se prije svega da živimo u slobodnoj zemlji, gdje će se cijeniti prava i potrebe običnog čovjeka, gdje ćemo svi živjeti dostojanstveno i imati jednaka prava i gdje će biti cijenjen svačiji rad, bez obzira na pripadnost po bilo kojoj osnovi. Nama su potrebne korijenite promjene na svim nivoima, a ja ću se zalagati da svaki stanovnik naše zemlje i našeg grada bude zadovoljan i da se u takvom duhu i sa takvom emocijom zalaže i daje svoj maksimum, kako za svoju porodicu, kompletno društvo, tako na kraju i za sve nas.

Kada je život u Prijedoru u pitanju, koja oblast vam se čini najproblematičnijom, gdje je potrebna hitna i korijenita promjena?

Grad Prijedor je za vrijeme prethodne koalicije, koju mi ovdje imamo već 16 godina i zovemo je najduža koalicija na Balkanu, sa pozicije drugog grada u RS dospio na šesto mjesto. Za vrijeme vladavine te dvije stranke, DNS i SNSD, započeti su i nisu završeni infrastrukturni projekti. Godinama se u svakoj predizbornoj kampanji priča o asfaltiranju i nekim osnovnim potrebama, o kojima  se ni ne treba pričati. Znači, asfaltiranja, zaobilaznica, kanalizacionoj mreži, obećavaju se zapošljavaja ogromnog broja ljudi, izgradnja sportskih centara, regulacija vlasničkih parcela, to ništa još uvijek nije urađeno i ne postoji i jedino što možemo da konstatujemo jeste da nam odlazi sve veći broj ljudi, odlaze cijele porodice koje svoju budućnost žele da grade na nekim drugim prostorima i nekim drugim zemljama i to je najveći problem našeg grada.

Šta biste vi ponudili kao alternativu i kakve biste novine donijeli, šta biste započeli?

Mi uveliko radimo na realnom i ostvarivom političkom programu, koji ćemo ponuditi našim sugrađanima i koji ćemo uskoro prezentovati. Okupili smo najbolje eksperte na realizaciji istog, u pitanju je sjajan tim i planiramo da angažujemo najbolje ljude, bez obzira na bilo kakvu pripadnost, i političku i bilo kakvu drugu, ne dolazi u obzir da se zapošljavaju samo stranački kadrovi
Na prvom mjestu ćemo raditi na ekonomskom jačanju, ali i sanaciji dugova iz prethodnog perioda, trebaćemo uložiti veliki trud i znanje za pronalaženje rješenja u tom pravcu. Ono što mislim da je jako bitno i biće jedno od mojih prioritetnih zalaganja jeste da omogućimo rad malim i srednjim preduzećima, da se baziramo na rješenje problema i poboljšanje stanja u poljoprivredi, zdravstvu, sportu i kulturi. Moramo stvoriti uslove da naši građani sa zadovoljstvom žive u našem gradu i da svi radimo i gradimo našu budućnost ovdje.

Često kroz kampanje čujemo apstraktne pojmove, govori se o boljoj budućnosti, a gubi se iz vida problem običnog građanina koji jedva spaja kraj sa krajem. Posljednja analiza Svjetske banke kaže da će nam uz ovakvo stanje  trebati još 100 godina da dostignemo evropski standard. Šta politika može uraditi da običnom čovjeku bude bolje?  

To jeste najvažnije pitanje u svim ovim dešavanjima. Iskreno da vam kažem, i kroz svoj dugogodišnji rad kao doktor medicine, trenutno kardiolog, i u životu uopšte, na prvom mjestu mi je bio običan čovjek, što  na kraju krajeva i sama jesam i to znaju svi koji me poznaju. U politiku sam i ušla zbog običnog čovjeka i to će biti najveća borba do sada. Realizacija prava i potreba običnog čovjeka je ono što svima nama treba i što treba da nam bude na prvom mjestu. To treba da bude motiv i zadatak svih političara, a  ne ono na šta smo svi navikli – bogaćenje pojedinaca i nekoliko ljudi oko njih. Mi u ovoj zemlji više nismo građani prvog, ni drugog reda, mi smo izgubili savki red i upravo to će biti moj prioritet da vratimo dostojanstvo čovjeka, da se osjećamo lijepo u našoj zemlji, da imamo uslove za sve što nam je neophodno. Ekonomski razvoj je na prvom mjestu i tu nema price. Pogledajte koliko su samo penzije male, da nakon dugogodišnjeg rada sebi ne mogu da priušte voće i meso, da ne pričam o odmorima, banjama, a evo i zdravstveni sektor… Znamo da se u mnogim državnim firmama ne uplaćuju doprinosi, to je jedan začarani krug i pitanje je kako će se, ne samo penzioni, već i svi ostali fondovi puniti. Plate u zdravstvu su duplo manje od kolega u Federaciji, o uslovima rada da i ne pričam, i sve to apsolutno moramo da mijenjamo, jer to je za dobrobit svih nas.

To nisu stvari koje se mogu riješiti preko noći, za godinu, dvije, za to su potrebni dobri planovi, ostvarivi planovi i dug vremenski period. 

Da, za to će trebati mnogo truda, najbolji eksperti, da riješe upravo te probleme iz ranijeg perioda i ovo sve što dolazi. Ja vjerujem da ću biti gradonačelnica, da će to biti najveća borba do sada i da ću sada uložiti svoj najveći trud u odnosu na sve ovo što sam postigla do sada.

Svih ovih godina nije otvoren pravi dijalog na temu zločina u Prijedoru početkom 90-tih, da li ste vi spremni to promijeniti i prekinuti zavjeru ćutanja dugu dvije decenije? I da li bi, ako budete gradonačelnica, Prijedor konačno mogao dobiti i spomenik za ubijenu djecu?

Ratni period je težak period, u gradu Prijedoru su zastupljene sve nacije, poštujemo se, sarađujemo na dnevnom nivou i svim aspektima. Zločini su se desili u mnogim sredinama, meni je iskreno žao zbog toga i saosjećam sa svim tim ljudima i onima koji su dali živote i njihovim porodicama koje su izgubile svoje namilije. Mi ćemo svakako razgovarati i svakako pokušati naći najbolje rješenje, tako da niko ne bude ugrožen i da svi u neku ruku budu zadovoljni, a sad teško je reći u ovom trenutku kako će se realizovati i na koji način će se postići dogovor i lokalizacija, obzirom da znam šta sve boli bošnjački narod i šta se sve desilo. To su teme malo šire, ozbiljnije, zahtijevaju duže razgovore, ali ćemo pokušati naći zajednički jezik.

I za kraj, koja je vaša osnovna poruka glasačima, onima koje pozivate da vam u novembru daju glas?

Prvo moramo da se oslobodimo straha, drugo, da otvorimo vidike, jer smo mi ti koji odlučujemo o svojoj budućnosti i ono treće, što ja najviše volim, jeste da puste svoje srce da odluči, zato što ih srce neće iznevjeriti.

izvor Buka/ Info Prijedor

Milenko Đaković, gost Hronike Potkozarja (video)

0

Kako se grad Prijedor izborio i dalje se bori sa pandemijom KOVIDA 19, prije svega u zdravstvenom i privrednom sektoru. Vaš mandat približava se kraju, kako biste ga ocijenili i da li ste zadovoljni urađenim? Koliko je infrastrukturnih projekata pokrenuto, koliko ih je realizovano, a šta to nije završeno?

Proteklih mjeseci građani su skretali pažnju na određene nezavršene projekte, napominjemo samo neke. Projekat nezavršene kanalizacije u naselju Tukovima, ulica Milana Tepića i još dosta infrastrukturnih projekata. Kako to komentarišete? Prethodna skupštinska većina usvojila je određene amandmane na infrastrukturne projekte, kojih je bilo najviše. Međutim političkim previranjem u skupštinskim klupama došlo je do stopiranje određenih infrastrukturnih projekata koji su tada usvojeni amandmanima. Kako to komentarišete, zbog čega je došlo do toga i da li će biti realizovani ti projekti?

Do danas nisu imenovani načelnici Odjeljenja za društvene djelatnosti i privredu i poljoprivredu, da li će do kraja vašeg mandata biti imenovani i ko obavlja njihove funkcije?

Dosta polemike izazvala je i ostavka vašeg zamjenika Aleksandra Miljuša, ko obavlja tu funkciju i kakva je tu situacija?

I za kraj ovog razgovora, ono što najviše interesuje brojne Prijedorčane, zašto Vi niste kandidat DNS-a za gradonačelnika Prijedora na predstojećim izborima?

izvor: RTRS

Pavlović:“ Da sam sad član DNS-a, zbog politike koju vode u Prijedoru, ne bi ovdje glasao za njih“

0

Dalibor Pavlović, šef odborničkog kluba SNSD-a u Skupštini grada, smatra „da ni svi DNS-ovi članovi neće u Prijedoru glasati za svoju stranku“. Obrazlaže to nakaradnom politikom koju ta stranka ovdje vodi  i tvrdnjom „ da je DNS zapostavio građane“.

– Forsirali su samo one ljude od kojih su oni imali koristi. Obični građani i da tako kažem „obični“ članovi DNS-a u toj politici bili su zapostavljeni. Dakle, da sam kojim nesretnim slučajem član DNS, a sretan sam što nisam, ne bi ovdje sad glasao za tu partiju. Zbog politike koju je u Prijedoru vodila u proteklih 16 godina – kaže Pavlović.

Ističe da je tokom obilaska područja Prijedora vidljivo da ovom gradu mnogo šta nedostaje.

– U mnogim mjestima nedostaje voda, kanalizacija, cijela komunalna infastruktura je jako loša. Posebno u ovim takozvanim novim naseljima u kojim ljudi od dolaska ovdje, a to je preko 20 godina, nemaju osnovno, kanalizaciju, donedavno im je i voda bila problem, a da ne govorimo o neasfaltiranim putevima. Problem kanalizacije vidljiv je posebno u Tukovima. Radovi su počeli, pa stali. Zbog čega, očito je da znaju samo oni koji su ih dogovarali. Problemi tih mještana  su i naši problemi, jer oni pune gradski budžet – kaže Pavlović koji često govori i to „da je Prijedor grad nedovršenih projekata“.

– Nešto se počinjalo, ali ništa nije završilo. Smatram da ako nisu postojali uslovi da se završe svi projekti, trebalo je realizovati jedan po jedan. Čini mi se da gradonačelnici i gradska uprava nisu bili uporni u traganju za eksternim izvorima finansiranja i nažalost izlaz se prečesto , umjesto u tom, tražio u kreditnim sredstvima s visokim kamatnim stopama – smatra Pavlović.

Dodaje da nije normalno da se u 21. vijeku priča o problemima koji su davno trebali biti riješeni, poput kanalizacije, putne infrastrkture, uređenih gradskih i ruralnih područja.- Nerijetko mi građani prilaze i govore da ih Grad doživljava kao građane drugog reda. Misle da su zbog tih neriješenih problema zapostavljeni i ne kriju da ih to boli. Zato valjda i žele promjene, a ne maćehinski odnos koji traje. Primjetne su i podjele, na podobne i nepodobne građane Grada Prijedora. Podobni su oni koji su DNS-u davali podršku a zauzvrat dobivali poneki metar asfalta, a tamo gdje te podrške nije bilo, nije se moglo ni računati na to da se nešto uradi – kaže Pavlović. 

Ističe da je najteže i najgore ljudima obećavati. Treba, kako dodaje, vidjeti situaciju u kojoj se grad nalazi, jasno odrediti pravce razvoja i projekte koji bi se trebali realizovati.

– Treba sjesti s ljudima, razgovarati i odrediti priorite. Po potrebama i onda krenuti u realizaciju. Ljudi mi kažu da im najteže pada to što nisu imali komunikaciju s gradonačelnikom i gradskom upravom, već se sva ta komunikacija svela na razgovore s podobnim predsjednicima mjesnih odbora DNS-a ili Savjeta mjesnih zajednica koji su u većini opet bili DNS-ovi.  Oni su određivali gdje će se i šta raditi. Sad, evo iz Službe za mjesne zajednice Savjetima šalju upit da im kažu šta je potrebno uraditi u tim mjesnim zajednicima. Zna se i zašto, kako bi dobili odgovor na pitanje šta im treba i slijedom tog u izbornoj kampanji opet obećali da će te probleme i riješiti. Obećanja više nema. Mislim da građani znaju da će one koji su im 16 godina nudili prazna obećanja ostaviti bez podrške – tvrdi Pavlović.

Kao čovjeku mu smeta to što vidi da ovaj grad stagnira.

– To vidim i kao političar i kao neko ko ovdje živi. Ovaj grad ne ide u  dobrom pravcu, i to mišljenje dijeli solidan broj Prijedorčana. Iz Prijedora odlaze mladi ljudi, napuštaju ga, a gradska uprava žmiri na te odlaske. Uže gradsko jezgro je zapostavljeno, nemamo gradsko kupalište, šetalište pored Sane, sad nemamo ni bazen, ni običnu trim, pa čak ni biciklističku stazu u gradu, pa i ono najbanalnije, prostor u kojem bi građani mogli izvesti svoje ljubimce da ih prošetaju, a Banjaluka ima već tri ili četiri takve lokacije. Parkovi i dječija igrališta su nam neuređena, stambena gradnja je zamrla. To mi smeta, jer sve su to odlike jednog grada, ma šta ko pričao. Ovaj grad mora živnuti, moraju se privući investicije, ali se pri tom ne smiju zaboraviti domaći privrednici. Njima treba pomoći da prošire kapacitete i zaposle ljude – kaže Pavlović.

Vjeruje da se ipak može vratiti povjerenje ljudima na način da relacije između vlasti i građana budu iskrene i poštene.

– Odrastao sam u radničkoj porodici. Skromno. Otac mi je bio radnik, a majka domaćica. Naučili su me, a to se pokazalo kao odlično naslijeđe, tim porodičnim vrijednostima i tom da se svaki čovjek mora poštovati. Da ga treba saslušati i uvažiti to šta on misli. Treba cijeniti i njegovo vrijeme. Ja lično imam volju, želju i energiju da pomognem. Imam, a to ne treba zanemariti konekciju s Vladom RS, ministrima, direktorima preduzeća na republičkom nivou i neke značajne kontakte s jednim brojem privrednika u Srbiji. Da napravimo neki bolji život za naše građane. Meni lično ne treba ništa više od onog šta sad imam u životu. Zadovoljan sam, imam porodicu, zaposlen sam, imam i kredit koji vraćam. Dakle, normalno živim i ne treba mi da se preko noći obogatim. Ne želim to ni zbog svog obraza, ni zbog svog prezimena. Iskreno želim, a zbog tog se i bavim politikom, da  ovom gradu donesemo neki napredak – kaže Pavlović.

Kaže da je na čekanju i 20-tak odborničkih pitanja koje su postavili u Skupštini grada, a na koje gradonačelnik nije odgovorio. Tu je i 70 amandmana koje su priložili na budžet za ovu godinu. Uvjeren je, jer su primijenjena tek dva ili tri, da se ostali neće ni provesti. Na kraju razgovora naglašava i da je Prijedor, kao grad bio bastion DNS-a.

– Sada je bastion DNS Istočno Sarajevo. Predsjednik DNS-a je u Istočnom Sarajevu i sve ono što je godinama bio mit da je DNS prijedorska partija ispostavilo se kao netačno. Sada dolaze neki drugi ljudi, preuzeli su ga i jačaju ga u Istočnom dijelu RS-a. I to je nešto što se ne može sakriti. Ni u Prijedoru čiji građani moraju prepoznati čestite i poštene ljude koji će ih voditi, a ne da to bude put unazad, onako kako je to bilo proteklih 16 godina – poručuje Pavlović. 

Alen Šeranić: Vakcina protiv virusa korona mogla bi biti dostupna iduće godine

0

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, poručio je u intervjuu za “Nezavisne” da o virusu korona svi učimo u hodu te da i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

Vakcina i lijek protiv ovog virusa, kako je istakao, mogli bi biti dostupni iduće godine, što bi i  olakšalo situaciju u smislu ugroženih grupa i u liječenju, te da će tek onda biti moguće značajnije dizanje mjera koje su na snazi. 

“Tada ćemo imati jasniju situaciju i ovo će sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote”, rekao je Šeranić.

NN: Kakva je trenutno situacija kada se radi o novozaraženima?

ŠERANIĆ: Ona nije povoljna s obzirom na to da imamo evidentan rast broja novozaraženih lica. Posljedično tome, imamo i rast broja lica koji se javljaju u bolnice. Što se tiče mjera, u ovom trenutku sprovodimo mjere prema zajednici i prema pojedincu, i to su mjere koje u okviru vanredne situacije koje imamo nismo ni ukidali. Sad je samo do načina kako se one sprovode. Došlo nam je ljeto, a ljeto samo po sebi traži i kupanje i zabave i izlete i okupljanja…

NN: Bilo je neko očekivanje da će usljed toplog vremena virus malo splasnuti?

ŠERANIĆ: Nema relevantnih naučnih i stručnih pokazatelja da će to biti tako i to sam ja i naglašavao. Očigledno je da virus nema sezonalnost kao što je ima, recimo, virus gripa, i zato smo davali te oprezne izjave.

NN: Očekivalo se i da će sunce uništiti genetski materijal virusa?

ŠERANIĆ: Da biste to mogli utvrditi, morate imati dugoročne studije. Ne možemo još ništa reći o sezonalnosti ovog virusa kad ga nemamo ni jednu punu sezonu.

NN: Učimo u hodu, takoreći?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Na kraju krajeva, i javnost ima određene nedoumice jer nema relevantnih naučnih pokazatelja koji to mogu da dokažu.

NN: Veliki problem imaju i mediji koje vrste informacija da daju u javnost zato što nema dovoljno pouzdanih studija, zar ne?

ŠERANIĆ: Tako je, u praksi ne učimo u hodu samo mi, učite u hodu i vi. Zato je važno da mi iz javnih institucija prenosimo one informacije koje dolaze od Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu bolesti. Ja se nadam da ćemo sljedeće godine u ovo vrijeme imati jasniju situaciju i da će ovo sve biti iza nas. Sad je stvar kako da organizujemo sistem, ali i naše živote.

NN: Kažete sljedeće godine u ovo doba će se znati. Šta bismo, otprilike, mogli očekivati tada kad su u pitanju i virus i mjere koje će se sprovoditi?

ŠERANIĆ: Teško je reći, zato i kažem da se nadam. Ali očekujem da ćemo sljedeće godine u ovo doba vjerovatno imati vakcinu kojom ćemo olakšati situaciju u smislu ugroženih grupa koje ćemo vakcinisati. Takođe, očekujem da ćemo imati lijek kojim ćemo moći pomoći onima koji su oboljeli.

NN: U svijetu se pominje lijek remdesivir, da li on zaista može pomoći?

ŠERANIĆ: Postoje terapije, ali studije još nisu potpuno jasne. Taj lijek je pokazao veliku uspješnost što se tiče liječenja u Americi jer su oni radili studije. Imamo i jedan lijek koji dolazi iz Japana i u okviru kliničke studije učestvuje naš klinički centar. Kada prođu sve faze kliničkih studija, sigurno ćemo imati i lijek. A kad to dobijemo, onda možete da djelujete direktno na virus, a onda možete da popuštate mjere. Sve dok ne bude tako, moramo da djelujemo prema pojedincu i zajednici.

NN: Da li ljudi koji su preležali bolest imaju trajan imunitet?

ŠERANIĆ: Ne možemo još reći. Još nemamo imunološke potvrde kakvu vrstu imuniteta ostavlja ovaj virus.

NN: Da li vi već radite neka ispitivanja s ljudima koji su to već preležali?

ŠERANIĆ: Apsolutno. Imao sam prilike da razgovaram s kolegama s kliničkog centra koji su bili zaraženi. Već se na tom radi i sve te stvari pratimo, a radiće se i studije. Međutim, opet će trebati uraditi više pojedinačnih studija da bismo imali jednu grupnu studiju koja će nam reći šta se tačno dešava.

NN: Bilo je nekoliko obolijevanja mlađih ljudi, a imali smo i onu tragediju s troje preminulih u jednoj porodici. Zna li se šta izaziva različite posljedice?

ŠERANIĆ: Podaci pokazuju da lica starija od 65 godina i koja imaju druga hronična oboljenja lošije podnose infekciju. Ali imuni sistem vašeg organizma na infekciju odgovara na specifičan način, tako da će uvijek biti određen procenat ljudi koji će je teško podnijeti. Sad treba da utvrdimo ko su ti ljudi i zbog čega se to dešava kod tih osoba. Takođe, treba uzeti u obzir u kojem trenutku se mlađa lica javljaju u ambulantu i da li se sama liječe. Ali, glavna poruka ostaje: nemojte da dozvolimo da dođemo u situaciju da obolimo, nego da preventivno djelujemo.

NN: Šta je prava prevencija? Da li je to zdrava ishrana, fizička aktivnost…?

ŠERANIĆ: Kad govorim o prevenciji, govorim o prevenciji prenosa virusa, znači maske i slično. Naš imunitet je takav kakav jeste. Teško je sad istrčati određeni broj kilometara da bi vaš imunitet adekvatno odgovorio na ovaj virus.

NN: Kada se može očekivati šire testiranje populacije na antitijela?

ŠERANIĆ: Ja sam utorak imao sastanak sa SZO, koja bi sufinansirala u određenom aspektu ta istraživanja, koja bi kod nas radila dva medicinska fakulteta i Institut za javno zdravstvo, nakon čega bismo to svakako predstavili javnosti. Planirano je da takva vrsta istraživanja bude u septembru u RS, što bi nam bilo dobro kao podatak pred sezonu respiratornih virusa kako bismo stekli sliku šta u populaciji imamo s prokuženim stanovništvom.

NN: I dalje se govori da je najvažnije ne preopteretiti zdravstveni sistem. Šta je u tom smislu kritičnije – osoblje ili oprema?

ŠERANIĆ: Pojedinac. Hajde da ga ne gledamo kao osoblje, nego kao pojedinca koji živi u zajednici, koji  boravi i ima potrebe da se druži kao što imate i Vi i svi mi. Svi imamo istu vrstu odgovornosti, a zdravstveni radnik treba da bude svjestan da može da donese infekciju unutar same zdravstvene ustanove.

NN: Manje se pojavljujete u javnosti nego ranije. Da li je to strategija?

ŠERANIĆ: Jednostavno se desilo da kako se smanjio intenzitet i padao broj lica koja su zaražena, tako smo se i mi vratili redovnom poslu da Institut preuzme ulogu izvještavanja jer to i jeste njegova obaveza. Mi se u Ministarstvu bavimo nizom drugih stvari. Svakako želim reći da svako jutro stručno operativno tijelo ima sastanke kojima prisustvujem, a i dalje sam dostupan javnosti kao i do sada.

U slučaju propusta povlačićemo pitanje odgovornosti

NN: Bilo je primjera smjenjivanja i kažnjavanja određenih zdravstvenih radnika, a i ranije su bile najavljivane neke komisije. Kakva je tu situacija?

ŠERANIĆ: Svi jasno znaju kakve su upute kad se radi o ponašanju. Vrlo je važno da u bolnicama postoje komisije za sprečavanje interhospitalnih infekcija. Ali isto tako, važno je da direktori bolnica s načelnicima dogovaraju načine prevencije širenja virusa. Naravno da je zdravstveni radnik lice koje se može zaraziti i mimo bolnice. Stvar je kako se ponašaju ti radnici unutar ustanove i kako radimo s licima koja su s njima u kontaktu. Svaki put kad se desi nešto, mi ćemo povlačiti pitanje odgovornosti. Odgovornost postoji i ja sam na funkciji koja je odgovorna i svakako se i moja odgovornost uvijek može povući.

Darko Avramov: “Naši građani znaju apsolutno sve, samo ne znaju da sačuvaju sebe i svoje porodice”

0

Komunalna policija na sve načine pokušala je preventivnim mjerama da utiče na građane Prijedora. Od početka širenja zaraze pa do danas.

– Pokušali smo da ne pišemo prekršajne naloge, ali smo zato opominjali, upozoravali, jer teška je materijlna situacija. Pogotovo privrednika. Ako pišemo kazne na privrednike, a one su velike, samo mu otežavano status. Međutim, i pored svih tih dobronamjernih upozorenja, ono što je nevjerovatno, je da nemamo pozitivne saradnje ni odgovora s te druge strane. To što se ne pridržavaju mjera pravdaju slabom posjećenošću ugostiteljskih objekata, slabom prodajom… Pitaju nas, kako da rastjeramo goste i kupce. Tako da nismo imali pozitivan odaziv s te strane – kaže Darko Avramov, šef Odsjeka Komunalne policije grada Prijedora.

Saradnje po njegovim riječima nažalost nema ni kad je riječ o gostima kafića ili kupcima u trgovinama.

– Kad za jednim stolom sjede tri ili pet lica a iz istog su domaćinstva to se uvijek nekako toleriše. Nije problem ako su na potrebnoj fizičkoj distanci. No, u posljednje vrijeme u gradu Prijedoru, nakon što je došlo do porasta oboljelih, vidljivo je da se mimo svake kontrole ne pridržavaju radnog remena. Postavljaju i pitanja „A zar korone preko dana nema, a onda naveče od 23 časa ima?“ A u stvari ne shvataju suštinu problema, da se poslije 23 časa mnogi opuštaju uz čašicu viška nerijetko uz grljenje i ljubljenje. Komunalna policija po naredbama iz Vlade, odnosno nadležnog ministarstva mora pojačati mjere. Građani to svojim ponašanjem  jednostavno sami „traže“ – kaže Avramov.

Istrajaće na represivnim mjerama, pa su tako za posljednja tri dana podnijeli 49 prekršajnih prijava protiv građana i radnika, najviše u ugostiteljstvu.

– I to pored svih naših apela i upozorenja. U nekoliko navrata smo upozoravili zaposlene u ugostiteljskim objektima i trgovačkim radnjama, na licu mjesta, da ćemo pristupiti provođenju represevnih mjera. No, kad smo krenuli s represivnim mjerama stanje je opet bilo katastrofalno – kaže Avramov i dodaje da obično nailaze na pogrde i osude od onih kojim pišu kazne, a da niko nema ni trunka odgovrnosti da kaže „Jeste, pogriješio sam“.

– Reakcije su obično u stilu, „nisam ja bolestan, što ste skočili na mene, kako onaj drugi, uglavnom svi traže opravdanje…Na to se ne možemo obazirati, moramo raditi svoj posao, a sve u cilju zaštite. Najveći problem je taj što naši građani „znaju“ apsolutno sve, odakle je potekla korona, da ta korona i nije korona, da to i nije neka zarazna bolest, da je to sve nekakva politička igra, da je to protkano finasijama. „Znaju“ apsolutno sve, ali ne znaju samo jedno, da sačuvaju sebe i svoje porodice – kaže Avramov.

Podsjeća na slučaj kad je lice koje trebalo biti u samoizolaciji zatečeno u saobraćajnoj nezgodi i pod uticajem alkohola. I to većom dozom. Kada je zatečen u većem društvu u jednom kafiću pitao je Komunalnu policiju „Pa, ja ne znam šta vi više hoćete od mene?“

– To je drastičan primjer, a ima ih naravno još. Mi ne pravimo dramu ako je lice samo u kafani, trgovini ili sličnom mjestu. No, kada se pojavi druga osoba, kontakt, tad je zaštitna maska obavzena – naglašava Avramov.

On je podsjetio i na kazne za nenošenje zaštitnih maski. Tako će privrednici platiti kaznu u iznosu od 2.000 maraka, za odgovornu osobu kazna je 500 maraka, a za fizičko lice, građane, 100 maraka. Avramov napominje da je Radovan Višković, premijer RS, najavio i striktniju kaznenu politiku u smislu povećanja novčanih kazni, ali informacija kolike bi one mogle biti za sada u Komunalnoj policiji nemaju. Nema ni informacija o najavi obaveznog nošenja maski na otvorenom.

– Kao Komunalna policija još nismo dobili zvaničan dokument od Republičkog štaba, tako da ne možemo preduzimati nikakve mjere i radnje samo na osnovu medijskih natpisa. Kada dobijemo zvaničnu informaciju postupaćemo po njoj. Moje lično mišljenje je da takva jedna mjera, nošenje maski na otvorenom, ne bi bila potrebna ukoliko bi svijest građana bila drugačija. A to je da ti ljudi shvate jednom poslije toliko vremena da je neophodno da štite sami sebe, odnosno svoje porodice. S takvom sviješću i odgovornošću nema potrebe ni za rigoroznijim mjerama – kaže Avramov.

Na skali neogovornosti ne ističe nikog posebno, već kaže da nesavjesnih ima i među starijim i mlađim, muškarcima ali i ženama.

– U toku radng dana, kada dođete ispred banke, onda ćete naići na starija lica koja čekaju penzije, nažalost bez distance. Nervozni su, jer to ide malo sporije, čekaju po sat i više vremena… Pošto je sada velika vrućina u takvoj situaciji skidaju maske i samim tim imamo problem. U večernjim satima imamo tokom kontrole sličan problem, ali ovaj put s omladinom. Tokom kontrole po tržnim centrima gdje inače rade klime zbog čuvanja proizvoda problem imamo s licima srednje životne dobi koji nas ne gledaju blagonaklono. Nerijetko nam govore „Zašto nam to radite, najbolje da nas pobijete, da nas zatvorite u logore itd, itd „. A najbolje bi bilo da su samo odgovorni i prema sebi ali i prema drugim – kaže Avramov.

Uvjeren je ipak da se možemo pridržavati propisa i mjera koji nas štite od korone.

– Zapadne zemlje nisu preduzele ništa veće mjere nego mi sad, ali njihova lična odgovornost je presudna. U inostrastvu ne možete prići nekom blizu, bez zaštite, a da čovjek ne kaže „odmaknite se od mene!“ A kod nas smo jutros morali prijetiti ljudima koji su stajali u redovima pred bankama, a najviše penzionerima, jer se dižu penzije, da se moraju pridržavati mjera. I bilo je kao da govorimo u vjetar – ogorčen je Avramov.

Dodaje i da kad rade po prijavi dobijaju niz pitanja i konstatacija u stilu „Ko je prijavio, znam ja ko stoji iza ove prijave, a apslutno ne treba izlaziti iz kacelarije. Dovoljno je otvoriti društvene mreže. Pa tamo piše, Ljudi slavim djetetu 18. rođendan, sve uslikano, stolovi, stolice. Sjednemo i samo to prebrojimo. I jasno nam je koliko ljudi ima. Najave žive muzike po lokalima i po sedam dana stoje na društvenim mrežama, tako da apsolutno nema potrebe da nama neko nešto prijavljuje, već idemo direktno na tu adresu – kaže Avramov.

Razumije i vlasnike ugostiteljskih objekata koji pokušavaju održati posao i zadržati goste. Teško je kad ugostitelji ispoštuju sve naložene mjere republičkog odnosno gradskog Štaba, od dezinfekcije do distance, ako gosti to ne poštuju.

– Šta očekujemo da svaki ugostiteljski objekat treba imati svog policajca, koji će tjerati i tući nekoga. Kako i tokom kontrole napraviti selekciju o broju ljudi koji ne bi trebao biti veći od 50, kad ne znaš ko je ušao prvi, ko posljednji…Ali smo u mogućnosti da istog trenutka zatvorimo ugostiteljski objekat, prekinemo muziku, da gosti izađu napolje, jer ugostitelj nije obezbijedio mjere zaštite. Znam da je to jedna od rigoroznijih mjera, ali dok ne pristupimo tim represivnim mjerama neće biti rezulata. Luksuz je da sebe dovedu u poziciju da ne rade mjesec ili dva dana. To bi bila katastrofa. A ono što je najžalosnije da se tih mjera uglavnom ne pridržavaju građani. Mislim da je svijest građana na niskom nivou i kada shvate da ispunjavajući zadane mjere štite sebe, onda smo riješili problem – kaže Avramov.

Prijedor
overcast clouds
18.8 ° C
18.8 °
18.8 °
61 %
2.8kmh
85 %
uto
22 °
sri
24 °
čet
15 °
pet
20 °
sub
23 °