Suzana Gašić: “Bez straha dočekujemo ovu zimu, građani mogu da odahnu“

0

Republika Srpska ima dovoljno električne energije i građani sa te strane nema razloga da strahuju. Postignut je dogovor o cijeni peleta za domaće stanovništvo, kao i niz drugih mjera koje realizuju institucije Srpske.

Ovo ocjenjuje Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma Republike Srpske, u intervjuu za Srpskainfo.

– Privreda Srpske je uvozno orijentisana i sva dešavanja na globalnom nivou neminovno se preslikavaju i na naše tržište – podsjeća ona i poručuje da će Vlada Republike Srpske nastaviti i u narednom periodu da prati stanje i kretanja na tržištu i u skladu s tim donosi mjere u cilju zaštite standarda građana i snabdjevenosti tržišta.

Kakvo je trenutno stanje na tržištu Republike Srpske?

Tržište Republike Srpske je trenutno stabilno i  nema straha od nestašica proizvoda. Svakako, jako je teško prognozirati kretanja cijena, prije svega jer je Republika Srpska uvozno orijentisana, pa sva globalna kretanja i promjene neminovno utiču i na pad ili rast cijena kod nas. Ono čemu se, sigurna sam, svi mi nadamo jeste to da će u narednom periodu doći do stabilizacije geopolitičkih dešavanja, koja su dovela do turbulencija i na globalnom tržištu, te da će potom doći i do stabilizacije tržišta i mogućnosti dugoročnijeg prognoziranja kretanja cijena.

Rezultati inspekcije pokazuju da trgovci često krše propisane marže na gorivo i osnovne životne namirnice?  Da li je u planu uvođenje većih kazni ili nekih drugih sankcija?

Vlada Republike Srpske ograničila je marže na naftu i naftne derivate u aprilu 2021. godine, te dodatno ograničila marže na osnovne životne namirnice u novembru iste godine. Ovo je bio jedan od mehanizama za kojim smo posegnuli kako bismo sačuvali životni standard građana, a kako s druge strane ne bismo ugrozili snabdjevenost tržišta. Кontrolu nad primjenom i poštovanjem Uredbi obavljaju inspekcijski organi, koji sankcionišu trgovce u skladu sa propisanim kaznama/sankcijama. Do sada nije razmatrano uvođenje strožih sankcija, jer nam je prije svega u interesu da obezbijedimo poštovanje propisanih uredbi, kroz stalne kontrole i nadzor inspekcijskih organa.

Turistički vaučeri u Republici Srpskoj su u opticaju oko dva mjeseca. Кako ocenjujete dosadašnju realizaciju?

Rezultati koje smo imali u prvom periodu realizacije ovog projekta bili su osnova za to da ponovo počnemo sa njegovom realizacijom, ali i za to da turističke vaučere kao vid podrške domaćem turizmu uvrstimo i u Zakon o turizmu. Uzimajući u obzir da je u prva dva mjeseca realizacije projekta iskorišteno oko 10.000 vaučera, a u pitanju su mjeseci kada naši građani svoje odmore većinom koriste van granica naše zemlje, možemo biti zadovoljni dosadašnjim odzivom naših građana, a verujem da će se ova dinamika korištenja vaučera zadržati i u narednom periodu.

Ova godina je u oblasti turizma godina oporavka i očekuju se čak i bolji rezultati nego 2019. godine. Šta vi konkretno očekujete od turističke 2022. godine?

U prvih sedam mjeseci ove godine Republiku Srpsku posjetilo je 238.618 turista, što je za 55,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ostvareno je ukupno 574.034 noćenja, a ono što nas ohrabruje jeste to da nam se vraćaju strani turisti, kojih je više od polovine u ukupnom broju dolazaka.

Uvijek je nezahvalno prognozirati, ali vjerujem da ćemo do kraja godine, uzimajući u obzir da nam slijede jesenji mjeseci koji privlače turiste banjskim centrima i početak zimske sezone, prevazići dosadašnje rekorde i imati prvu godinu u kojoj ćemo zabilježiti milionski broj registrovanih noćenja.

Na koji način je Ministarstvo trgovine u turizma uključeno u projekat na Manjači koji je nedavno prezentovan?

Pripremu i prezentaciju studije vezane za izgradnju ski-centra na Manjači realizovale su službe Olimpijskog centra Jahorina, koji je u resornoj nadležnosti Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske. Svakako, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske uključeno je u ovaj projekat s aspekta naše resorne nadležnosti, posebno kad je riječ o procjenama uticaja ove investicije na razvoj turizma i rast broja dolazaka u ovom dijelu Srpske. Banjaluka kao najveći grad Srpske i kao njen administrativni centar svakako privlači turiste, ali je uvijek potrebno dodatno ulaganje i unapređenje ponude kako bi nam se turisti koji jednom dođu ponovo vratili.

Naravno, uz ulaganja i razvoj ove destinacije, neophodno je raditi i na uvezivanju ponude Banjaluke sa okolnim opštinama – Šipovom, Mrkonjić Gradom, Ribnikom, Кneževom i drugim komšijskim lokalnim zajednicama, kako bi turisti koji dođu svoj odmor provodili što kvalitetnije i ostajali što duže.

OŽIVLJAVANJE KOZARE

Jedna privatna kompanija nedavno je u stečaju kupila hotel na Mrakovici, a riječ je o jedinom hotelu na Кozari. Da li će turistička ponuda na Кozari biti obogaćena u skorijem periodu?

Uprava Nacionalnog parka „Кozara“ u saradnji sa Gradskom upravom Prijedor i agencijom „PREDA“ radi na stalnom obogaćivanju ponude i sadržaja na Кozari, što privlači sve veći broj turista na ovu planinu. Ipak, u pitanju su većinom sadržaji rekreativnog i zabavnog tipa, koji privlače turiste na dnevnom nivou, a nedostatak smještajnih kapaciteta na Kozari jedan je od nedostataka ove destinacije. Iskreno vjerujem da će ponovnim otvaranjem hotela Кozara zaokružiti ponudu, jer je bez smeštajnih kapaciteta i dobre ugostiteljske ponude jako teško zadržati turiste duže od nekoliko sati. Ovdje je, kao i kada smo govorili o Manjači, jako bitno ostvariti saradnju i sa obližnjim destinacijama i na taj način raditi na zajedničkom razvoju destinacija i promociji.

Srpskainfo

Djela akademske slikarke iz Prijedora stigla do čuvenog “Luvra”

0

Željka Paić, slikarka iz Prijedora, u septembru tekuće godine, na poziv tamošnjih kustosa, izlagaće na sajmu umjetnosti “Carrousel du Louvre” u čuvenom muzeju u Parizu.

Inače, Paićeva aktivno izlaže internacionalno i predstavlja svoj serijal slika inspirisan geometrijom i arhitekturom u posljednjih pet godina.

Njene slike je objavio “The Guardian” u artiklu “Budućnost umjetnosti u slikama”, “Art Aesthetics” magazin u artiklu “Top 5 umjetnika na TOAF u Londonu” i “The World of Interiors Magazine” u umjetničkim impresijama.

Radovi ove umjetnice trenutno su u privatnim kolekcijama u Americi, Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Nizozemskoj, Švajcarskoj, Njemačkoj, Italiji, Izraelu, Saudijskoj Arabiji, Japanu, Južnoj Koreji, Singapuru i Hongkongu.

Njeni osnovni biografski podaci kažu da je diplomirala na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banjaluci 2011. godine, te da je četiri godine poslije u istom gradu kao student generacije u klasi profesorice Gorice Miletić Omčikus diplomirala i grafiku na Akademiji umjetnosti. O djelima koje će predstaviti u “Luvru” ovim lijepim povodom govorila je za “Nezavisne”.

NN: Kako je došlo do toga da izlažete u kompleksu jednog od najpoznatijih muzeja svijeta?

PAIĆ: Dobila sam poziv putem maila da izlažem na sajmu, a vjerovatno je na to uticalo moje prisustvo na dosadašnjim internacionalnim izložbama. Bila sam u Parizu mnogo puta, a prošle godine sam posebnu pažnju posvetila kompleksu “Luvra”. Dolazila sam tamo dan za danom. Uradila sam i mnoge fotografije čuvene “Luvrove” piramide i moguće je da je to takođe skrenulo pažnju preko društvenih mreža. Da mi je tad neko rekao da ću sljedeće godine izlagati u dijelu gdje je obrnuta piramida, definitivno bih mu rekla da se šali.

NN: Koja djela ćete izložiti u Parizu?

PAIĆ: Moj prostor za slike je zid dugačak šest metara na kojem ću predstaviti radove nastale prije pandemije, za vrijeme pandemije i postpandemije (2017-2022). Odabrala sam jednu klasičnu sliku sa klasičnim okvirom, minimalistične slike bez okvira u kombinovanoj tehnici i slike s izlaskom van okvira. Htjela sam da pokažem presjek kroz svoj rad, ali i da početna inspiracija vuče korijene iz Pariza.

NN: Uprkos pozivu kustosa iz Pariza, niste bili zadovoljni kako su kustosi Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske ocijenili Vaš rad po pitanju umjetničkog kvaliteta. O čemu se radi?

PAIĆ: To kako su me ocijenili izgleda nema veze s umjetničkim kvalitetom, nego jednostavno ne spadam u krug umjetnika koje oni podržavaju, bez obzira na moju internacionalnu afirmaciju. Sama činjenica da me nikad nisu pozvali da izlažem na kolektivnim izložbama svih ovih godina nešto govori. To i nije problem jer umjetnost je subjektivna kad se biraju izlagači u muzeju, ali kad dođe do važne internacionalne izložbe i neko iz muzeja vam stane na put nerealnim ocjenama da dobijete zasluženu finansijsku podršku, to jeste problem.

NN: Kako je došlo do Vaše internacionalne karijere i koliko je teško probiti se na svjetsko tržište umjetnina?

PAIĆ: Mislim da je pomoglo to što sam bila iskrena u svom likovnom izražavanju i što se nisam prilagođavala trendovima. Tako je lakše biti primijećen u moru konkurencije. Moje teme su univerzalne i mogu ih razumjeti razne kulture širom svijeta. Geometrija u umjetnosti je mnogo više cijenjena na Zapadu i Istoku. Tu su mi pomogli moja podloga iz arhitekture i grafike, kao i putovanja koja su mi proširila vidike. Isto tako čitanje i istraživanje, konstantno učenje…

NN: Uslovno rečeno, koliko je dobra, a koliko sigurna egzistencija umjetnika danas? Govorimo o onima koji žive isključivo od svoje umjetnosti…

PAIĆ: Pored talenta, produktivnosti i upornosti, važno je koliko je umjetnik jak da prebrodi teške periode i da se odriče nekih luksuza kada je to neophodno. Novac ne smije biti na prvom mjestu u životu jednog umjetnika, to je jedini način. Treba u svojoj glavi pobijediti strah od neimanja i biti zadovoljan onim što je već tu. A onda se čuda počnu dešavati i odjednom se nađete u luksuzu koji niste očekivali.

NN: Dolazite iz Prijedora koji je izrodio zaista velika slikarska imena. Prijedor u posljednje vrijeme važi i za grad murala. Na koji način se u Vašem gradu njeguje likovno nasljeđe danas i koliko ste zadovoljni aktuelnom slikarskom scenom?

PAIĆ: Mislim da je atmosfera u Prijedoru prepuna podrške za umjetnike, koja je prije svega psihološke prirode. Nije uvijek sve u finansijskoj podršci. Veliki broj jako uspješnih umjetnika je dobar uzor mladima. Murale samo vidim kao jedan segment u velikoj slici likovne umjetnosti u Prijedoru. Likovna kolonija “Sreten Stojanović” je poznata po tome što je jedna od najjačih po kvalitetu njenih učesnika i sigurno da ima svoj uticaj na razvoj kulture. Ne treba zaboraviti i jaku pozorišnu i muzičku scenu u Prijedoru, što je ove godine potvrdio “ŠA fest”.

NN: Na koji način Vi pratite likovnu scenu na prostoru bivše Jugoslavije? Ukratko, koji umjetnici, institucije i časopisi su vrijedni pažnje?

PAIĆ: S obzirom na to da sam više aktivna internacionalno i u Banjaluci, nisam u mogućnosti da posvetim dovoljno vremena detaljnijem praćenju likovne scene u regiji. Nadam se da ću imati više prilike za to u budućnosti.

Nezavisne

Intervju sa Isakom Seigalom budućim većinskim vlasnikom RŽR “LJubija”

0

Predsjednik uprave firme koja je trenutno virtuelno registrovana obećava da će RŽR “Ljubija” izlistati na Njujorškoj berzi i da će vrijediti nekoliko desetina puta više nego sada jer je “rudnik zlata vrijedan”.
Obećava transparentnost, ali sada nisu spremni pokazati svoje razvojne planove
Na kritike zbog izabranog modela ulaska u većinsko vlasništvo odgovara optužbama na račun ArcelorMittala za transferne cijene i prodaju rude po “cijeni pijeska”.
– “Odlučili smo se da vama damo prvi intervju. Ima medija koji dokapitalizaciju RŽR “Ljubija” samo hvale i drugih koji u svemu vide sve loše. Vi ste dosta pisali o RŽR “Ljubija” i mislim da to radite korektno, mada u poslednje vrijeme i vi više naginjete na kritiku”, počeo je telefonski poziv Evgenij Zotova.

Ponuda za razgovor prvog čovjeka kompanije koja ulazi u većinsko vlasništvo RŽR “Ljubija” na ovakav način – direktnom dokapitalizacijom, a koja je podigla toliko prašine ubrzo nakon naše prve informacije, više je nego zanimljiva. Ispoštovan je naš uslov da nema zabranjenih pitanja.

Zbog kašnjenja na intervju, uz izvinjenje zbog sastanaka u Vladi RS i žurbe Isaka Siegala za Sarajevo, skraćeno je trajanje razgovora, ali ključna pitanja su postavljena.

Povremeno se u intervju uključivao i Evgenij Zotov, jedan od akcionara SE-GEDC Corp. kako bi objasnio “operativne stvari” za koje je on zadužen.

Zajedno su branili ovaj način ulaska u vlasništvo RŽR: “Niko ne želi da se bori protiv ArcelorMittal-a… Kad sam se vidio sa vašim ministrom, zaključili smo da je ovo jedini i najbolji način“, otkriće Siegal.

CAPITAL: Koje su reference Vaše kompanije, gdje se one mogu provjeriti i saznati kojom djelatnošću se bavite?

SIEGAL: Naša kompanija je čisto američki konzorcijum. Ovo zato što ja imam drugu kompaniju u Kanadi u kojoj sam direktor. Ona se zove GEDC i imamo veliki rudnik. Ima zalihe oko četiri milijarde tona rude. U toj oblasti imamo tri ovakva nalazišta i radimo na njenom razvoju i plasmanu rezerve od 213 miliona tona. O ovom poslu znamo sve što se ima znati. Naša prvobitna ideja bila je da kompanije rade zajedno, ali kako počinjemo ispočetka, htjeli smo da imamo sve čisto u knjigama.

CAPITAL: Ko vas podržava ovdje?

SIEGAL: Dobili smo potpunu podršku Američke ambasade u BiH koja stoji iza naše ideje i namjere da poslujemo u BiH. Prethodno smo razgovarali sa ljudima iz Ambasade SAD-a. Imao sam sastanak sa Allison Stepincem ekonomskim predstavnikom ambasade SAD. Iznijeli smo ideju da investiramo veliku količinu novca i zašto želimo biti jedan od najvećih investitora u BiH.

Znali smo mi da će biti problema, ali oni dolaze uz posao, onaj koji ih nema je mrtav.

Kada sam razgovarao sa ministrom energetike Srpske Petrom Đokićem i od njega smo dobili potpunu podršku. On je rekao da nas podržava i da ćemo raditi zajedno.

Pitao sam se, kada sam došao ovamo, kako je moguće da ArcelorMittal do sada nije radio ništa do sada? Kako to da iskopavaju oko milion tona teške rude godišnje, kada mogu daleko više? Znam da mogu iskopavati i pet i deset tona. Zar vam ne treba više? Kad imate rudnik sa 250 miliona tona rezervi, onda možete daleko da dogurate u narednih 20 godina ako kopate 10 miliona tona godišnje. To je dobro za nas, dobro i za ekonomiju i za državu, za sve, ali to nije rađeno.

FOTO: Fotografija koju nam je dostavio Zotov, kao dokaz dobre saradnje sa Vladom Srpske

CAPITAL: Zašto?

SIEGAL: Zato što nikome nije bilo stalo šta se dešava ovdje. Njima je ovo velika kompanija koja iskopava mnogo rude i koja zarađuje mnogo novca. Nije ih bilo briga kako se uopšte izvozi roba odavde.

CAPITAL: Sajt Vaše kompanije ne funkcioniše, a kompanija se nalazi na virtuelnoj adresi koja se može iznajmiti za 50 dolara mjesečno.

SIEGAL: Isto su nas pitali u Američkoj ambasadi. Njima sam rekao, kao što ću i vama: Ne želimo troškove. Danas postoje virtuelna kompanije i ne moramo imati velike troškove kada počinjemo sa biznisom. Kada pokrenemo biznis, imaćemo kancelariju i radnike, ovdje ili u inostranstvu. Nema to smisla, još nismo počeli sa radom, nemamo nikakav biznis. Imamo veliku kancelariju u Kanadi, ali ovo neće biti vezano za nju. Sada kada nam je partner Rudnik željezne rude, radićemo zajedno i naša papirologija biće kristalno čista. Šta će nam onda kancelarija? Sve je to virtuelno danas.

Nekoliko puta povećati eksploataciju
CAPITAL: Kakvi su vaši planovi sa “Ljubijom”? Možemo li da vidimo negdje prijedlog i razvojni plan koji ste rekli da ste dostavili akcionarima RŽR?

SIEGAL: Čim završimo ono na čemu radimo sada, idemo na izradu planova. Naši su planovi očigledni. Želimo da se iz tri nalazišta željezne rude iskopavaju sirovine, a da to donese više novca Vladi, ljudima i da postane profitabilniji. Zato ulažemo toliko novca u to. Planove ćemo objaviti, ali ne sada, dok ne završimo šta imamo. Nešto ćemo reći, nešto nećemo, za neke stvari ćemo se kao Amerikanci pozvati na pravo na Peti amandman (da sami sebe ne inkriminišemo).

CAPITAL: Hoćete li se i dalje baviti rudarskom djelatnošću?

ZOTOV: Ovo bolje da ja prokomentarišem. Gospodin Siegal je predsjednik i izvršni direktor, a ja se bavim operativnim stvarima, a imamo kolege koji rade finansije i pravne stvari. Puno toga je urađeno za RŽR dok smo došli do ovog rješenja. Urađeno je kompletno istraživanje resursa željezne rude. U planu je izgradnja nove fabrike za preradu željezne rude višeg kvaliteta. U ovoj fazi radimo na usaglašavanju sa postojećim operaterom u Omarskoj.

Spremno je sve što nam treba, ulažemo 100 miliona maraka ukupno, od čega je 50 miliona maraka za proceduru dokapitalizacije, a ostatak će biti rezerva za izgradnju nove fabrike. Uskoro će sve ove tačke biti poznate javnosti.

Da li vi imate puno informacija o tome šta se dešavalo u fabrici od 2004. do danas? Smatram da nemate. Mi želimo da otvorimo novu stranicu poslovanja kao američka kompanija, kao partner RŽR-a i zajedničkog preduzeća. Sve će biti transparentno i otvoreno za medije.

Prekjuče smo pričali sa direktorom RŽR-a Stankom Vujićem i dogovorili da na sajtu bude otvorena nova rubrika u kojoj će biti objavljeni svi dokumenti, planovi i odluke, izjave i odluke Upravnog odbora. Naš je plan da se otvorimo i promovišemo i u međunarodnoj javnosti. Nema više skrivenih pitanja u poslovanju rudnika.

CAPITAL: Da li ćete tražiti novu koncesiju za eksploatacija rude?

ZOTOV: Koncesiju ima zajedničko preduzeće u Omarskoj, na tri miliona tona u rudniku „Ljubija“, radzgovara se o još nekim koncesijama. Kod koga je koncesija to nema veliki značaj. Bitno je samo da li se radi transparentno i na koji način. Do sada se radilo po formuli troškovi-proizvodnja-plus neki procenat. Postavlja se pitanje da li neko koristi tu formulu u preduzećima u Americi, Njemačkoj, Francuskoj. Odgovor je ne. Koja je razlika između preduzeća u Americi, Njemačkoj ili Francuskoj u odnosu na Republiku Srpsku ili Bosnu. Naći razliku i mijenjati je tako da se uvedu međunarodni standardi poslovanja. Svi konkretni planovi biće uskoro poznati.

CAPITAL: Kada će to biti?

ZOTOV: Vrlo skoro. Moći ćete pratiti sve što će se dešavati. Ko su bila lica u opoziciji koja su stalno nešto pričala da nije u redu. Za njih: Šta nije u redu? Šta se sve dešavalo od 2004. godine do danas, da li su rudna bogatstva prodavana po cijeni pijeska i trebamo li nešto mijenjati ili nastaviti da radimo na taj način. Ako ste protiv promjene, onda vi, dakle, podržavate ono što je rađeno ranije. Ajmo da nastavimo prodavati naša rudna bogatstva po cijeni pijeska. Ili ćemo nešto da mijenjamo. Kada uvedemo naš tranasparentni model, neće biti bitno ko je direktor. Kao što ne znate ko je direktor Vibera, jer vam ta aplikacija radi dobro. Slično mora biti i kod nas. Bitno je samo da je poslovanje dobro, otvoreno, transparentno i po zakonu. Da neko može ući pregledati knjige, planove, statistike i izvode i da vidi da je sve po zakonu. To će biti kraj svih spletki, igranki i zavjera.

„Sa vašim ministrom smo usaglasili da je ovo najbolji način“
CAPITAL: Ako ste ozbiljna kompanija i investitori, zašto onda bježite od konkurencije i zašto niste odabrali neki drugi način za ulazak u vlasništvo „Ljubije“, na primjer, putem međunarodnog tendera, aukcije? Zašto to niste kupili na berzi kada ih je IRB 2019. godine iznio na berzu? Zašto se išlo u dokapitalizaciju po unaprijed dogovorenom kupcu?

SIEGAL: Da odmah nešto razjasnimo: Niko ne želi da se bori sa ArcelorMittal-om. Nijedna veća ili velika kompanija. Sa kime god sam pokušao da se dogovorim da uđemo zajednički na tržište i da se borimo sa ArcelorMittal-om, nije niko htio. Kad sam se vidio sa vašim ministrom, usaglasili smo se je ovo jedini i najbolji način.

ZOTOV: Postojala su dva otvorena tendera sa dva učesnika: Kompanija Izraeli Investment Group i ArcelorMittal. Mi smo pobijedili u fer igri. Šta se desilo poslije? Sve ispolitizovano. Došlo je četiri stotine ljudi u 10 korporacijskih autobusa, a nijedan čovek nije došao svojim autom da izrazi svoje neslaganje.

CAPITAL: Zašto ih sada nema da se bune?

ZOTOV: Vi ste novinar pa vi provjerite. Dobro se sjećate da je bilo 400 ljudi na protestima, dovezenih sa namjerom. Zašto ne prihvatite da ste izgubili na na tenderu i demonstrirate? Prihvatite uslove, tender je bio otvoren, mi smo ponudili najbolje uslove, molim lijepo! Ko onda pokušava da blokira prijedorsku petlju kamionima?

CAPITAL: Ponovo, zašto ih sada nema? Da li je to zato što je Mittal dobio koncesiju i zato što ste vi teren pripremili ranije?

ZOTOV: Ključna je stvar formula poslovanja. Ako neko želi da ostane fiksna cijena proizvoda, to nema šanse. Objasnite javnosti, Vladi, opoiziciji i malim akcionarima zašto želite prodavati željeznu rudu po cijeni pijeska. Mi hoćemo samo međunarodne standarde poslovanja. Donosimo ozbiljna sredstva u Srpsku, 100 miliona maraka, uradili smo sva istraživanja, gradimo novu fabriku i iskopavaćemo oko četiri miliona tona godišnje. Povećavamo kvalitet za minimum 58 odsto. Da li je neko protiv novog proizvođača?

CAPITAL: Zašto niste kupili na berzi akcije kada ih je država prodavala i tako postali vlasnik?

ZOTOV: Na aukciji se takmičite sa ljudima koji možda ni ne igraju fer. Pitam vas, da li su demonstracije ispred Narodne skupštine i na prijedorskoj petlji bili fer ponašanje. Kada se ljudi bave takvim stvarima, kako da onda sjedite sa njima za istim stolom?! Da smo mi ponudili 92 miliona, a oni 93 miliona, ja bih se rukovao sa pobjednikom. Ako si izgubio, prihvati. Ljudi ponudili bolje uslove, zašto onda praviš takve stvari. Sad je igranka završena i poslovanje će pratiti Američka ambasada. Pratiće naš rad i međunarodni mediji.

CAPITAL: Hoćete li tražiti koncesiju od Vlade za preradu željezne rude u novoj fabrici?

ZOTOV: Za ovo pitanje treba pronaći pravno rješenje. Ne želim nikakve sudove. Treba pregledati postojeći ugovor, jer postoje neke tačke u zajedničkom preduzeću. Znam samo da će sve kod nas biti javno i otvoreno. Ko je bio učesnik on će morati to jasno reći. Jedno od ključnih pitanja koje Vlada pokušava da riješi sa postojećim menadžmentom je formiranje cijena prema svjetskom tržištu.

CAPITAL: Vi ste prije nudili 92 miliona, sada je to znatno niža cijena i taj novac ostaje na računu preduzeća. To je ipak bolja kombinacija za vas kao investitora.

ZOTOV: Vi kao vodeći biznis portal morate shvatiti razliku između prodaje, prenosa vlasništva ili dokapitalizacije.

CAPITAL: Ali, vi ulazite u vlasništvo i u jednom i u drugom slučaju.

ZOTOV: Mi ulazimo, ali postoje akcionari i kapital, a mi dolazimo iznad.

CAPITAL: Da, ali vi dokapitalizacijom smanjujete procentualno učešće ostalih.

ZOTOV: U finansijskom smislu niko ništa nije izgubio. Recimo, ako ste imali svoj paket akcija, mi ulazimo u vlasništvo i on se ne smanjuje. Cilj je da za nekoliko godina, kada mi budemo povećali proizvodnju, dođemo do Njujorške berze. Gospodin Siegal živi u Njujorku. Kompanija iz Republike Srpske biće prva u listingu Njujorške berze. Vi, kao biznis portal znate da se za tako nešto moraju ispuniti visoki kriterijumi. Vrlo je važna transparentnost, jasna strategija i finansijski izveštaji, sve ono čega sada nema. To je za vas razlika u odnosu na situaciju od 2004. godine do danas. Ovo je nova stranica istorije, novi format poslovanja, sa ciljem da kompanija stigne do Njujorške berze. Dokapitalizacijom ove kompanije vrijednost će biti desetinama puta viša nego što je to sada na Banjalučkoj berzi.

SIEGAL: Naša kompanija će biti transparentna. Ne znam zašto to nisu radili od 2004. godine do danas. Niko to nije radio, ArcelorMittal nije ništa preduzimao oko toga. Sada će se sve mijenajti. Naš model poslovanja biće kompatibilan sa svjetskim kompanijama, a kada postignemo rast kvaliteta od 58 odsto, otvoriće nam se svijet.

Svi se boje Mittala osim nas
CAPITAL: Kako komentariše optužbe da ste imali privilegovan položaj jer ostale svjetske kompanije nisu mogle da se uključe u ovaj posao? Da je ponuda za dokapitalizaciju išla direktno samo prema vama. Neki smatraju da je Republika Srpska mogla dobiti mnogo više da je dopustila da na tržištu uđe neke druge kompanije koje se bave rudarenjem.

SIEGAL: Da li se pojavio još neko? Dobro zapamtite: Niko nije želio da se bori sa AarcelorMittal-om. Niti da donese novac u ovu kompaniju. I to zato što se plaše. Mi nismo. Sada se Arcelor Mittal budi i razmatra razvoj pojedinih sektora i rudnika. Zašto to nije učinjeno ranije, recimo 2004. godine. Izvinite, ja sam malo emocionalan kada čujem takve laži i gluposti. Da li se iko drugi takmičio? Nije. Plaše se i niko ne želi da dođe. Ovaj rudnik vam je zlata vrijedan, kao i zemlja, imate dobre ljude. Ali, zašto ovdje radi 700 ljudi umjesto 2.000? Kada sam prvi put došao, zatekao sam grad duhova, prazne kuće i ustanove. Zašto? Zašto je tako već 18 godina? Trebalo bi da više marite za svoju zemlju i ljude.

Svjestan sam da je bio rat i da je teško, ali kada vidim da niko ne radi ništa, to me ljuti. Ja mogu i uradiću. Zato uzmite i ne postavljajte pitanja zašto to radimo. Niko ne želi da se bori za ArcelorMittal. Ja sam borac i bokser, ja ulazim u ring i borim se. Ne plašim se nikoga osim Boga.

CAPITAL: Mogu li dobiti na uvid vaše planove?

ZOTOV: Svi će planovi, kada budu gotovi, biti objavljeni na našoj internet stranici. Nema više igara, niti će biti išta sakriveno. Ranije se krilo svašta i kreirala se nekakva loša priča. Zašto se manipulisao cijenama? Mi to nećemo raditi, a jasno je ko jeste. Zašto se vi kao biznis portal niste bavili tim manipulacijama cijenama, recimo, ako se nešto prodavalo po cijeni od 18 evra, realno je koštalo 250? Kako je to moguće?

CAPITAL: Mi smo ta pitanja postavljali ali nismo dobili odgovore. Za te stvari nije kriv mediji, nego kontrolni organi, poput Poreske uprave ili Inspektorata koji su to dozvolili. Ne može medij biti kriv zato što neko krade pare od države.

ZOTOV: Od nas ćete dobijati sve odgovore.

CAPITAL: Naš portal je više od bilo koga drugog medija pisao o transfernim cijenama u Mittalu, o opraštanjima dugova. Nije nama bitno ko je vlasnik preduzeća, nego da li država od toga ima neku korist ili ne.

SIEGAL: To je odličan stav. Do sada je rudnik ubijan. Kada pogledam šta se radilo prije, osjetim gorak ukus u ustima. Ja sam rekao šta ću raditi i to ću ispuniti. Godine 2004. niko nije znao mnogo o Mittalu i poslovanju. Punih 18 godina uplaćivala se tona željezne rude po cijeni od 18 evra dok je cijena na tržištu rasla na 100 na kraju do 250 dolara. Razlog tome je i rat i rasulo u državi. Sa našim dolaskom situacija će se popraviti. Želimo da radimo i da ljudi zarade. Plate ovdje su oko 500 dolara, a u cijelom svijetu one su dva do tri puta više. Radnici u rudniku bi trebalo da mogu zaraditi više nego neko na šalteru banke ili kasirka u samoposluzi. Sada počinjemo ispočetka, sviđalo vam se to ili ne.

CAPITAL: Kako komentarišete ocjene opozicije o postojanju političke pozadine, da Miloradu Dodiku trebaju veze u Americi, kao i da on ima političke motive da vama prepusti ovaj posao?

SIEGAL: Neću uopšte ulaziti u politiku. Ja sam biznismen. Da sam se htio baviti time, bavio bih se. Oni samo pričaju, a meni je to jeftino. Ja stvaram i neću da se petljam u politiku.

CAPITAL: Da li vas brinu krivične prijave koji su opozicioni političari (Nebojša Vukanović) podnijeli protiv Vlade Republike Srpske, a koje imaju veze sa dokapitalizacijom?

ISAAK SIEGAL: Kakve to veze ima sa mnom?

ZOTOV: Mi to podržavamo. Pokrenite istrage i podižite krivične prijave. Idemo svi zajedno da istražujemo šta se to zapravo dogodilo u ovoj kompaniji od 2004. godine do danas i da procijenimo šta ne trebamo raditi u budućnosti. Mi želimo novu investiciju i novu fabriku sa 500 novih radnih mjesta. Nema tu ništa kriminogeno. Kada ponudimo sve to otvoreno i transparentno, neće biti ni jednog razloga da se radi bilo kakva istraga.

SIEGAL: Krivično djelo je krađa, a ne otvaranje novih radnih mesta i unapređivanje rada fabrike. Mi ćemo stvarati, praviti novac, a oni su krali. To je razlika između nas i onih prethodnih.

izvor: Capital

DOBROTU SU MI UTKALI PORODICA I PRIJATELJI, NJIMA DUGUJEM SVE MOJE USPJEHE

0

Dr Azra Pašalić, odnedavno potpredsjednik PDA BiH Primarijus dr Azra Pašalić, specijalista pedijatrije i porodične medicine, nedavno je izabrana za potpredsjednicu PDA (Partija demokratske akcije) BiH. Na istoj sjednici Elzina Pirić postala je nova predsjednica ove stranke. Pašalićeva podsjeća na činjenicu da njena politička karijera traje relativno dugo, kao i da je izbor za potpredsjednicu partije i člana Glavnog odbora PDA BiH, njena do sada najviša ali i najodgovornija partijska funkcija.

Na ovom području prije nekoliko godina sam, kao predsjednica Regionalnog odbora PDA Prijedor, sa nekoliko entuzijasta procijenila da našim stranačkim programom i radom možemo ostvariti dobar izborni razultat! I pokazalo se da smo u bili u pravu, jer je vrlo malo nedostajalo da imamo još jednog odbornika.Nakon javnosti poznatih događaja na političkoj sceni BiH naš predsjednik dr.sci. Mirsad Kukić je iz moralnih ali i politickih razloga podnio ostavku,te je gđa Elzina Pirić izabrana za predsjednicu PDA BiH. U PDA BiH posebno smo ponosni na činjenicu da smo jedina politička partija u BiH na čijem čelu se nalazi žena. Na Prvom Kongresu PDA u Glavni odbor izabran je veliki broj žena, a meni je pripala čast da predsjedavam sjednicom kojoj je prisustvovalo preko preko 400 učesnika, članova PDA BiH, iz svih dijelova BiH. I to je novost u bosanskohercegovačkom stranačkom životu da  partijskim Kongresom, kao najvišem organu političkih partija, predsjedava žena. Mogli bi reći da ovdje nije slučaj o ravnopravnosti polova već o politici PDA BiH koja jednako priznaje vrijednosti oba spola – kaže Pašalićeva u intervjuu za infoprijedor.ba.

– Po ovom ali i po osnovu gender akcionog plana aktivni ste u regiji ali i u svojoj lokalnoj zajednici. Prijedor je jedini grad u Republici Srpskoj u kojem PDA u lokalnom parlamentu ima svog odbornika, odnosno Vas. Kako kroz prizmu ove stranke vidite razvoj i budućnost svog grada

A.PašalićVjerovatno je u mojoj prirodi da budem aktivna, bilo u politici tj. radu u organima, odnosno komisijama gradske Skupštine kao i u medicini. Smatram da svako od nas stalnim aktivizmom može doprinijeti razvoju lokalne zajednice! Moja partija, PDA BiH, na lokalnim izborima bila je dio Koalicije “Pokret za Prijedor“. Dobili smo dva odbornika od kojih je jedan iz DF a druga sam ja, iz  PDA BiH. Kao odbornica nastojim da doprinesem razvoju našeg grada i boljem žvotu naših građana. Jedna od politika PDA iz Kongresne Rezolucije i Programa rada je da ”ako je jaka lokalna zajednica jaka je i država i njeni entiteti”. Predsjednica sam Komisije za ravnopravnost polova i član Komisije za izbor i imenovanje u gradskoj Skupštini. Nastojim da svojim radom i zalaganjem doprinesem opštem razvoju našeg grada.

– Da li aktuelna vlast u Prijedoru ima podršku PDA i kako sarađujete u gradskoj Skupštini. Često ste na terenu gdje razgovarate sa sugrađanima. Koji su to najakutniji problemi koje trebate riješiti?

A.Pašalić„Pokret za Prijedor“ sa dva odbornika član je skupštinske većine. U dosadašnjem radu opštinska vlast ima našu potpunu podršku, pri dolasku na vlast, ali i sada. Dio smo rješenja nagomilanih problema kako da poboljšamo kvalitet života naših građana s kojim sam u stalnom kontaktu. Na to sam ponosna, jer pripadam onim koji svoje birače nezaboravljaju ni poslije izbora. Često sam s njima u kontaktu i kao pacijentima, tako da sam dobro upoznata s njihovim problemima i potrebama. Ti ljudi žele život dostojan čovjeka, da se zaposle i žive od svoga rada. Ulaganje u infrastrukturu prigradskih naselja (voda,elektro-mreža, putevi, pokrivenost opštine zdravstvenim područnim ambulantama, boljim lokalnim javnim prevozom itd.) bitno bi se podigao životni standard građana i smanjilo iseljavanje mladih. Potrebni su podsticaji za otvaranje kompanija iz inostrananstva, ali i oni za domaće investicije. Sve u cilju većeg zapošljavanja mladih, kao i podsticaji u poljoprivredi i samozapošljavanju. Grad nastoji investitorima olakšati otvaranje firmi formiranjem industrijskih zona, i njihova veća ulaganja u naš grad. Naravno, PDA BiH ali i ja lično svim tim aktivostima dajemo punu podršku.

– U fokusu PDA je jačanje ekonomije. Mogu li se na ovaj prostor prenijeti pozitivna iskustva Tuzlanskog kantona koji je prepoznatljiv po privrednom bumu.

A.Pašalić – Tuzlanski kanton, gdje je partija Pokret demokratske akcije osnovana i gdje je i Centrala partije, važi za najmnogoljudniji, najveći i najrazvijeniji kanton sa velikim procentom zaposlenih građana u privredi, rudnicima i privatnim kompanijama. Velike kompanije imaju potražnju za radnicima pa ćemo našim radom i politikom pokušati povezati Prijedor i Tuzlu na obostrano zadovoljstvo.

Kakvi su planovi za opšte izbore?

A.Pašalić – PDA je u nekim stranačkim pregovorima sa pojedinim strankama oko eventualnog zajedničkog koalicionog nastupa na predstojećim opštim izborima, ali to jos uvijek nije ništa definisano. Mislim da je još rano o tome reći nesto konkretno, ali i mi se kao i većina stranaka pripremamo za te izbore. U našu partiju se učlanjuju mladi ljudi i to će za mene, kao predsjednicu Regionalnog odbora stranke i potpredsjednicu PDA BIH, ali i rukovodstvo partije biti najveći uspjeh da mladim damo šansu i pomognemo da uspiju u političkoj borbi, pobijede na izborima i doprinesu svom, uspjehu grada Prijedora i partiji PDA BiH, ovdje u Republici Srpskoj.

– Radite i kao pedijatar, generacije Prijedoračana poklonile su vam na ovom polju povjerenje. I sad ste radno aktivni, aktivni ste kao i političar, prisutni u humanitarnim organizacijama. Ličnim primjerom pokazujete da uz mnogo truda može i drugačije. Da li je bilo trenutaka kad ste htjeli odustati, a ipak niste, i koja je poruka Vašim sugrađanima?

A.PašalićDa, ja sam primarijus dr medicine, specijalista pedijatar i specijalista porodične medicine, i rad sa pacijentima, pogotovo sa djecom, je uvijek bio moj prioritet. Osim toga kontinuirano stručno usavršavanje kroz edukacijske seminare i simpozijume u Bosni i Hercegovini, ovdje u Republici Srpskoj i široj regiji me obavezuje da pacijentima pružim adekvatnu zdravstvenu pomoć i sve najbolje i najsavremenije u liječenju, što će doprinijeti njihovom dobrom zdravlju. Ovakav način rada u medicini se formirao još na Medicinskom fakultetu u Beogradu zahvaljujući mojim profesorima, kao i kasnijom nadogradnjom na specijaliaciji i šire. Naravno, da bi to sve bilo moguće morate imati bezrezrvnu podršku porodice. Osim od porodice podrška je stizala i od prijatelja koji su u meni prepoznali iskrenog i pouzdanog partnera u svim oblastima života i rada. Genetika i porodično vaspitanje je važan faktor za uspjeh koji ja nosim iz porodice od svojih roditelja, naročito majke, kojim sam duboko zahvalna što su od mene stvorili osobu spremnu da pomogne drugima i dijelim ono sto imam sa onima kojima je moja pomoć potrebna.

infoprijedor.ba

SLOBODAN JAVOR, GRADONAČELNIK PRIJEDORA: Najveća afera u Prijedoru je kad PRODATE LOKAL koji nije u vlasništvu grada

0

SNSD-e u Prijedoru osjeća se i više nego sigurno. Slobodana Javora, nedavno izabranog gradonačelnika Prijedora, po svemu sudeći očekuje ogroman posao.

Višemilionski deficit u budžetu. Isto tolike presude koje će stići na naplatu, te niz drugih problema u gradu na Sani nešto je sa čim će se novi gradonačelnik, kadar SNSD-a, susresti.

Ipak, čini se da je spreman da se uhvati u koštac sa svim obavezama koje ga čekaju, i da ispuni obećanja koja je građanima dao u toku kampanje.

Govorilo se o lošem stanju u gradskoj kasi, kao i o tužbama koje pristižu na adresu Grada. Kako planirate da riješite tu situaciju?

Tačno da je naslijeđen višemilionski deficit u budžetu grada od DNS-a. Unazad jedanaest mjeseci stigle su takođe, višemilionske presude na štetu Grada.

Kako riješiti? Ono što bude doneseno pravosnažnom presudom, mora da bude plaćeno, svidjelo se to nekom ili ne.

Tako da budžet je poprilično saniran, niti jednog momenta, bez obzira na tešku situaciju, nisu bila upitna socijalna davanja, stipendije, podrška sportskim klubovima i slično.

Tačno je da se i u narednom periodu očekuje da će grad izgubiti nekoliko sudskih postupaka koji se vode, u koje je apsurd bilo i ulaziti, pa sada svi plaćamo ceh loše politike vođenja Prijedora u proteklih 16 godina.

Šta je prvo što ćete uraditi, kada preuzmete funkciju gradonačelnika Prijedora?

Prvo što ću da uradim je sastanak sa timom ljudi, koji će zajedno sa mnom da me prate kao saradnici kroz ovaj mandat.

Većina tih ljudi već obavlja svoje poslove u Gradskoj upravi. Znam da je i njima bilo teško raditi i funkcionisati u protekla dva mjeseca, jer situacija je za svakog od nas bila poprilično vanredna.

Odmah ću sagledati trenutno stanje u odjeljenjima koji su trenutni problemi, planovi i obaveze za naredni period, šta je to što se mora odmah rješavati i krenuti u planiranje prvog kvartala naredne godine u smislu prioriteta, mada sam već poprilično upoznat sa svim tim.

Naravno, ono na čemu cu insistirati kao jedan od prioriteta jeste održavanje sjednice Vlade Republike Srpske u našem gradu, gdje bi premijer zajedno sa ministrima kao i rukovodstvom Republike Srpske došli u naš grad, gdje bi svi zajedno razmatrali najbitnije projekte za naš grad, a čija bi realizacija počela naredne godine.

Grad u proteklom periodu, zahvaljujući zamjeniku gradonačelnika Žarku Kovačeviću, nije prestao sa funkcionisanjem niti jednog momenta, a možda je na njemu i bila najveća odgovornost.

Trebalo je donositi brze i promišljene odluke u datim trenucima, reagovati i politički i ljudski, odgovoriti na sve probleme i dospjele presude, koje stižu Prijedoru već godinu dana na naplatu, a kao zaostavština od DNS-a, ali Žarko je sa saradnicima uspješno odgovorio svim izazovima i nema razloga da ne nastavimo zajedno tako, još jače, snažnije i bolje, jer građani Prijedora su upravo sve nas i prepoznali kao ljude koji su donijeli promjenu našem gradu.

Ono što je obilježilo izbore u Prijedoru je mala izlaznost. Kako to komntarišete? Šta je, po Vašem mišljenju, ta slaba izlaznost pokazala?

Vanredni izbori obično imaju manju izlaznost građana. Ove godine izlaznost u Prijedoru je bila 30,98 odsto, dok je prošle godine glasalo 41,05 odsto građana.

Ove godine izbor je bio samo za gradonačelnika, ali uzmite u obzir koliko je prošle godine bilo kandidata za odbornike u lokalnom parlamentu.

Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da su izbori održani prije godinu dana, da su se ovaj put izbori održavali u decembru mjesecu, za razliku od redovnih izbora koji se održavaju u oktobru, a treba biti realan i iskren i reći da je narodu dosadilo slušati predizborna obećanja u proteklih 16 godina, a gdje se malo toga realizovalo.

Međutim, svakako treba analizu napraviti i vidjeti šta je to, ali ono što je sasvim sigurno opozicioni blok nema snagu pobjednika, zbog toga što nemaju ni plan ni politički program.

Pogledajte samo šta se među njima dešava nakon izbornog dana, sada optužuju jedni druge za poraz i traže krivca.

Mislite li da će Prijedor do lokalnih izbora imati jaču opoziciju? Da li se SNSD nakon vaše pobjede osjeća sigurno (da li može da dobije funkciju sljedećeg gradonačelnika) ?

Na koji način mislite da opozicija bude jača, pa vidite li šta se dešava u njihovim redovima?

Mislim da postoje jako kvalitetni ljudi u redu opozicije u Prijedoru, ali takvi se ljudi mogu prebrojati prstima jedne ruke, i ti ljudi ne mogu doći do izražaja od ljudi koji su godinama na funkcijama unutar opozicionih partija. Nažalost, sad se ispostavilo da većina među njima razmišlja samo o ličnim interesima.

SNSD-e u Prijedoru osjeća se i više nego sigurno, građani su nas birali prije godinu dana i što su potvrdili i sada. Građani  su prepoznali naš rad, ali i rad koalicionih partnera, kao i to da smo vodili zdravu i odgovornu politiku a to je politika prosperiteta, razvoja i napretka našeg grada.

Imamo čvrstu i stabilnu skupštinsku većinu i to je najbolji pokazatelj sigurnosti.

Prijedor se, kao i ostale lokalne zajednice, susreće sa odlaskom mladih? Imate li potencijalno rješenje za ovaj problem?

Posao i siguran krov nad glavom – to je recept za ostanak mladih. Jačanjem privrede, ali dovođenjem domaćih i stranih investitora koji će omogućiti dobre plate mladim Prijedorčanima, kao što je to slučaj sa investitorom iz Italije koji dolazi u naš grad i gdje će biti omogućena izuzetno dobra mjesečna primanja, jedan je od mojih planova.

Drugo, subvencionisanje kamata na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove, pravilnikom smo izmijenili starosnu granicu, sa tridesetpet na četrdeset godina. Želim da napomenem da je ova stavka i uvrštena u budžet amandmanom SNSD-a.

Razgovarati sa mladima, čuti  njihov glas, ali i reći svoj prijedlog, jer oni trebaju da ostanu u svom gradu.

Šta biste voljeli da promijenite u gradu na Sani?

Šta bih volio da promijenim, jedno sigurno NE, a to su ljudi. Proputovao sam, upoznavao mnoge ljude, ali one ljude, moje sugrađane, prijatelje, poznanike iz kako ste i sami naveli grada na Sani, nigdje nisam sreo. Toplina, srdačnost, iskrenost i ljubav prema svom gradu, to imate samo u Prijedoru!

Koji dio grada posebno volite?

Ovo je moj rodni grad, mjesto gdje sam odrastao, školovao se, vratio se da živim ovdje nakon fakulteta, šta da kažem? Volim svaki milimetar ovog grada, rijeku Sanu, planinu Kozaru, park na Pećanima, košarkaški teren…..Sva su to mjesta koja su obilježila moje odrastanje. Nema mjesta u Prijedoru koje meni nema neko značenje.

PRIJEDOR GRAD „AFERA“

U posljednje vrijeme, nažalost bilo je nekoliko afera koje su potresle Prijedor? Kako to komentarišete?

Nekoliko afera, ne znam tačno na šta mislite, pod „nekoliko“.

Dogodilo se da je neko zbog određenog poteza u privatnom životu, časno podnio ostavku i povukao se sa funkcije.

Afera je kad dođe na naplatu PDV za parking od pola miliona maraka. Afera je kad prodate lokal koji nije u vlasništvu grada, što je DNS uradio, pa dođe na naplatu opet gotovo pola miliona maraka.

Ako mislite na pokušaje konstrukcija i laži da uništite nekoga i politički i privatno, što su pojedini opozicionari pokušavali tokom protekle kampanje za određene ljude u Prijedoru, to je nisko, jadno i žalosno, a ne afera!

izvor: aloonline.ba