Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor sastao se danas u Beču sa šefom Predstavništva Republike Srpske Mladenom Filipovićem.
Teme sastanka su bili projekti ovog Predstavništva koje se tiču grada Prijedora.
Nakon ovog sastanka, Javor i Filipović sastali su se i sa privrednicima, predstavnicima privrednih organizacija iz Austrije i predstavnicima Srba iz dijaspore.
Teme sastanka su mogućnosti ulaganja i saradnje s gradom Prijedorom u narednom periodu.
prijedorgrad.org
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke cijene žitarica i evidentan prekomjeran uvoz mesa.
“Nas muči prekomjerni uvoz. To je gorući problem. Primjetno je poskupljenje mesa u mesarama i tržnim centrima, ali to ne prati i povećanje cijena žive mjere. Tako da je ponovo uvoz onaj koji remeti poljoprivrednu proizvodnju u ovakvim otežanim uslovima”, naveo je Marinković.
On kaže Srni da uzgajivači ne mogu biti optimistični za naredni period uz izrazito visoku cijenu sojine sačme kao osnove za pripremanje stočne hrane.
Marinković kaže da poljoprivredni proizvođači apeluju na nadležne da zaštite domaću proizvodnju i traže da se taj problem konačno stavi na listu prioriteta i riješi.
On napominje da pojedine države u EU i u okruženju već realizuju planove pomoći poljoprivrednim proizvođačima, jer su potpuno svjesni energetske krize u svijetu koja je u direktnoj vezi sa poskupljenjem mineralnog đubriva.
“Vidjeli smo da vodeći proizvođači mineralnih đubriva ne mogu doći ni do sirovina. S obzirom na visoku cijenu gasa koji učestvuje u toj proizvodnji, možemo očekivati da u ovoj godini neće biti pojeftinjenja mineralnih đubriva”, rekao je on.
Marinković smatra da države moraju da nađu mehanizme da subvencionišu komponente koje su neophodne za pravilnu sjetvu i za obezbjeđenje profita za poljoprivredne proizvođače.
agencije/ Kozarski
U Bosni i Hercegovini su plate u proteklih godinu dana porasle za 4,8 odsto, što je najveći rast u dužem periodu, naglašeno je u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje obuhvaćene proširenjem.
Kako je istaknuto, proteklih mjeseci došlo je i do osjetnog povećanja broja zaposlenih, naglašavajući da je u drugom kvartalu bilo 9.000 zaposlenih više nego u istom periodu lani.
“U julu je nastavljen rast zapošljavanja sa oko 6.800 novoregistrovanih u poređenju s junom, dok je u istom periodu lani zaposlenost padala za 700 ljudi na mjesec”, istaknuto je.
Što se tiče plata, u drugom kvartalu rasle su za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, te za 3,6 odsto u julu u odnosu na jul prethodne godine. Ako se u obzir uzme inflacija, naglasili su da je realan rast iznosio oko tri odsto.
“U određenoj mjeri nominalni rast plata uzrokovan je nestašicom radnika zbog znatnog odlaska radne snage, ali i zbog viših plata u javnom sektoru, kao što su zdravstvo i bezbjednosni sektor”, istakli su oni.
Dodali su da u ove podatke nisu uključena mikropreduzeća, za koje je naglašeno da predstavljaju značajan udio u radnoj snazi.
Što se tiče deficita, istakli su da je u proteklih godinu dana on na stabilnom nivou i iznosi 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda ako se uzme prosjek protekla četiri kvartala, te 3,4 odsto u četiri kvartala do marta. Ovi podaci zanimljivi su imajući u vidu da je protekle godine došlo do rasta javne potrošnje zbog pandemije.
Kada je riječ o generalnoj političkoj situaciji, u izvještaju upozoravaju da su najveći rizici za ekonomiju zbog “političke dinamike usmjerene ka konfrontaciji”, te citiraju ocjene koje je iznijela rejting agencija “Standard&Poor's”.
“Međutim, S&P smatra da su ovi rizici uravnoteženi relativno balansiranim mjerama protiv pandemije i dobrim upravljanjem javnim dugom”, istaknuto je u ovom izvještaju.
Iako to nije eksplicitno navedeno, indirektno se implicira da je dio razloga ove stabilnosti u činjenici da je Međunarodni monetarni fond isplatio BiH 305 miliona evra kroz specijalna prava isplate, u sklopu paketa od 455 milijardi evra namijenjenih za pomoć globalnoj ekonomiji.
Osim nestabilne političke situacije, kao najveći potencijalni rizik vide dalji razvoj pandemije zbog velikog broja novooboljelih i relativno niske procijepljenosti stanovništva.
“Nedavno je ponovo došlo do porasta stope smrtnosti koja iznosi 330 mrtvih na 100.000 stanovnika, što je među najvišom stopom u regionu”, naglasili su u ovom izvještaju.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže za “Nezavisne” da je povećanje plate od 4,8 odsto nominalno i da, prema njenom mišljenju, nije ni blizu dovoljno da bi radnici imali pristojan život.
“Ovo povećanje plata do koga jeste došlo prvenstveno je rezultat povećanja najnižih plata, kao i zbog povećanja plata u javnom sektoru i rasterećenja poslodavaca od strane vlade”, naglasila je ona.
Kako ističe, činjenica da radnici odlaze iz BiH svjedoči da oni nisu zadovoljni primanjima, a za to Mišićeva, kako ističe, prevashodno krivi poslodavce.
“Ima i časnih poslodavaca, ali značajan broj njih otjerao je radnike svojim nekorektnim odnosom prema njima i niskim platama. Kada smo ih prije pet godina upozoravali na to i sugerisali da povećaju plate, smijali su nam se i govorili da to reguliše tržište. Pokazalo se da reguliše tržište, ali na način da radnici odlaze. Sada dovode Turke da rade jer su radnici otišli”, kaže Mišićeva.
izvor: Nezavisne
Fabrika konditorskih proizvoda „Mira“ iz Prijedora napušta berzu i ubuduće će poslovati kao društvo sa ograničenom odgovornošću, čime je nastavljen trend delistiranja akcija velikih kompanija sa Banjalučke berze.
Odluka je to njenih vlasnika, „Kraš grupe“ koja posjeduje 100 odsto akcija ovog društva i koja ima pravo na taj potez na osnovu Zakona o privrednim društvima.
Za 4. septembar je zakazana sjednica Skupštine akcionara društva na kojoj će ovaj potez biti ozvaničen.
„Na sjednici će razmatrati prijedlog Odluke o promjeni pravne forme iz akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću i prijedlog Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću“, navodi se u Obavještenju o promjeni pravne forme koju je direktorica „Mire“ Marina Stupar poslala Banjalučkoj berzi i Komisiji za hartije od vrijednosti.
Nema sumnje da će Odluka biti usvojena, s obzirom da je prijedlog uputio upravo jedini vlasnik preduzeća.
Podsjećamo, Hrvatska kompanija “Kraš”, je do prošle godine imala tri četvrtine akcija „Mire“, kada je ustanovljeno kako postoji obaveza za preuzimanje preostalog dijela poreduzeća.
„Kraš“ je to i učinio ali tek nakon što je bio prisiljen od organa Republike Srpske blokadom upravljačkih prava. Taj posao ih je koštao oko 4,6 miliona maraka.
Iz „Mire“ su početkom prošle godine saopštili kako su rješenjem Komisije za hartije od vrijednosti RS stavljeni na stub srama, iako su iza njih milionske investicije u bolje uslove rada i kvalitet proizvoda, te da su zbog te odluke pod znak pitanja dovedena buduća ulaganja većinskog vlasnika zagrebačke kompanije “Kraš”.
Napuštanjem „Mire“ nastavlja se bježanje akcionarskih društava sa Banjalučke berze.
„Banjalučka pivara“ takođe od jeseni mijenja svoju organizacionu formu, „Hotel Bosna“ je već završila ovaj proces, a može se očekivati da će istim putem krenuti i „Banja Vrućica“ te „Hotel Prijedor“.
Kompanije prelazak i a.d. u d.o.o. uglavnom pravdaju manjim troškovima za kotiranje na berzi, sazivanje skupštine akcionara, obavezne revizije, te jednostavnijim poslovanjem.
No, činjenica je da im poslovanje kao društvo sa ograničnom odgovornošću omogućava manje transparentno poslovanje jer ih ne obavezuje da javnosti prezentuje finansijske izvještaje niti moraju obavljivati bitne poslovne odluke i događaje u kompaniji.
Procjenjuje se da je sada sa dvije berze u BiH delistirno više od 500 akcioanrskih društava. Od tog broja, najveći broj je delistiran po „sili zakona“ zbog stečaja ili likvidacije, a oko 10 odsto dobrovoljno, prelaskom u d.o.o.
izvor:Capital
Stečaj i kontroverzno „neuspješni“ biznismen Radojica Ratkovac godinama, nekažnjeno, putuju zajedno. Brojne firme koje je privatizovao, nakon isisavanja kapitala, završile su na privrednom groblju. Ekološka katastrofa koja je nedavno zadesila njegov propali prnjavorski ribnjak, zabrinula je i Prijedorčane jer je i ribnjak „Saničani“, najveći ribnjak u BiH, takođe u stečaju.
Privremeni stečajni upravnik u ribnjaku „Saničani“ Mirko Marčeta uvjerava sugrađane da su oni dobro organizovani, te da u tom, jednom od nekadašnjih najvećih privrednih potencijala u regiji, ne može doći do katastrofe koja je zadesila Prnjavor.
„Nema govora da se u Saničanima desi isto što i u Prnjavoru. Sve smo obezbjedili kako se to ne bi desilo i što se tiče čuvanja i što se tiče nivoa vode, tamo postoje ljudi koji hrane ribu. Sve radimo kako ne bi došlo do ekološke katastrofe“, naglasio je Marčeta u izjavi za CAPITAL.
Govoreći o samom postupku stečaja, Marčeta je istakao da je prvo ročište već održano, te da se drugo očekuje u oktobru.
Veliki privredni potencijal dogurao do stečaja
Podsjetimo, stečaj u Ribnjaku „Saničani“ otvoren je u martu ove godine i to osam mjeseci nakon što je to zahtijevalo Pravobranilaštvo Republike Srpske.
Kako je CAPITAL ranije pisao, ovo nekada uspješno preduzeće nije uspjelo da preživi propalog biznismena Radojicu Ratkovca koji ga je kao i sva druga preduzeća koja je privatizovao doveo do stečaja.
Zbog duga od 362.248 maraka prema dobavljačima i državi računi firme su blokirani još od 2016. godine.
Godišnji gubici „Saničana“ od 2017. do 2019. godine se kreću između 400 i 450 hiljada KM, dok su prihodi zanemarivi.
Stečajni upravnik je ranije procijenio da se iz imovine ribnjaka mogu pokriti samo troškovi stečajnog postupka.
Važno je napomenuti da je Ratkovac preuzeo poslovanje nad ribnjakom “Saničani” 2013. godine i osim gomilanja dugova i obaveza nije uradio ništa korisno za preduzeće i njegove zaposlene.
Kriza u ribnjaku, iz kojeg se nekada godišnje izlovljavalo i po 1.500 tona ribe, kulminirala je u martu 2019. godine. Radnici su zbog dugovanja obustavili izlov, a jedan od njih je i fizički nasrnuo na Radu Ratkovca, Radojičinog brata i nekadašnjeg direktora.
Kako se poslovalo u ribnjaku uvjerila se i prijedorska policija. Radu Ratkovca i Pavlu Vurunu kao rukovodioce su prije tri godine prijavili Okružnom tužilaštvu u Prijedoru zbog sumnje da su preduzeće oštetili za 762.000 KM.
Pomor ribe i četiri stečajna upravnika
Radojica Ratkovac je preko svog preduzeća “R&S Company” i većinski vlasnik ribnjaka u Prnjavoru, a kojeg je takođe doveo do stečaja.
Kada je u pitanju ribnjak u Prnjavoru nedavno su visoke temperature i začepljeni kanali otkrili tone uginule ribe, smrad je počeo opasno da se širi, a tom mjestu je prijetila i zaraza i ekološka katastrofa.
Na svu sreću ribnjak je očišćen od ribljeg otpada, te je zaustavljen gori ishod ovog događaja.
Stečaj nad prnjavorskim ribnjakom otvoren je prošle godine, a njegov većinski vlasnik bila je kompanija „R&S“ company iz Prnjavora, na čijem je čelu upravo Radojica Ratkovac.
Zbog nagomilanih dugova, stečaj u „Ribnjaku“ Prnjavor, koji je u većinskom je vlasništvu njegove firme “R&S Company” otvoren je, kako je napomenuto, polovinom prošle godine, a predlagač za stečaj za ovo preduzeće je bio “Bisprom” u vlasništvu šefa kluba poslanika SDS-a u NSRS Miladina Stanića.
U ovom stečajnom postupku za godinu dana promijenila su se čak četiri stečajna upravnika. Prvi stečajni upravnik Radomir Predojević je dva puta smijenjen sa te funkcije. Nakon prve smjene uložio je žalbu koju je Viši privredni sud prihvatio, ali ga je stečajni sudija ponovo razriješio. Kako saznajemo, Predojević će se žaliti i na tu odluku.
U međuvremenu na tu poziciju su imenovane dvije nove stečajne upravnice, koje su tražile razrešenje, a polovinom ovog mjeseca sud je za novu upravnicu imenovao Natašu Kosić.
Ratkovčeve spržene firme
No, ribnjaci su samo poslednji u nizu njegovih uništenih firmi koje su spominjane u javnosti. Gipsara “Volari” u Šipovu koju je privatizovao je takođe u stečaju, a poznata banja “Guber” kod Srebrenice koju je kupio 2008. godine pod njegovom upravom nikada nije zaživjela.
Većinski vlasnik je i preduzeća „Ratar“ iz Prnjavora nad kojim je stečaj otvoren prije nekoliko dana, a za upravnika je imenovan Aleksa Nježić.
Zahtjev za stečaj ovog preduzeća je, zbog nagomilanih dugova, krajem prošle godine, takođe podnio Stanićev „Bisprom“.
Nakon što je vještak ekonomske struke utvrdio da su računi preduzeća u blokadi čak devet godina i da ne postoji mogućnost za nastavak poslovanja, Aleksa Nježić, koji je bio i privremeni stečajni upravnik, je predložio da sud otvori stečaj.
U međuvremenu je punomoćnik „Ratara“ obavijestio sud da je Ratkovac voljan platiti dug prema Stanićevoj firmi i zatražio rok od deset dana da to učini, što je sud i prihvatio. Međutim, dug nije izmiren ni nakon isteka tog roka, pa je sud donio odluku o otvaranju stečaja.
„Ratar“ Stanićevom „Bispromu“ duguje desetine hiljada maraka. Stanić je 2017. godine pokrenuo postupak izvršenja radi naplate dijela svojih potraživanja, a po osnovu pravosnažne presude, ali dug do danas nije uspio da naplati, zbog čega svoj novac pokuša dobiti kroz stečajni postupak.
Niz afera i propali biznis s gipsom
Nakon niza afera, protesta radnika i višegodišnjih gubitaka krajem prošle godine je otvoren stečaj i u gipsari „Volari“ iz Šipova, još jednoj firmi koju je privatizovao Radojica Ratkovac.
Stečajni upravnik Vladan Ristić je u svom izvještaju naveo kako su poslovni računi duže vrijeme blokirani, da preduzeće ne radi, te da obaveze premašuju vrijednost imovine.
Zahtjev za stečaj preduzeća u maju prošle godine je podnio direktor Nebojša Ćurko, jedan od najzaslužnijih za propast gipsare, a protiv kojeg se zbog sumnje u kršenje brojnih zakona i pravila poslovanja vodi nekoliko istražnih i pravosudnih postupaka. Za sada je kažnjen samo novčano.
Najbolji gips u bivšoj Jugoslaviji, još od kada je „Volare“ privatizovao kontroverzni prnjavorski biznismen Radojica Ratkovac prije petnaestak godina, proizvodila je samo povremeno, a i to je, tvrde radnici, prodavano „na crno“. Plate su isplaćivane „na ruke“, u kešu. Milionskim iznosima oštećena je i RS, jer ovoj firmi nikada nije odobrena koncesija za eksploataciju rudnika gipsa.
Portal CAPITAL je opširno i iscrpno pisao o nepravilnostima u gipsari, a sve tekstove iz ranijeg perioda možete pročitati OVDJE.
Nikada pokrenuta Guber banja u Srebrenici
„Guber banju“ u Srebrenici je Ratkovac kupio 2008. godine, ali je njena izgradnja obustavljena prije par godina.
Iako je bilo predviđeno da radovi na ovoj banji budu završeni još 2012. godine, ona do dan danas nije zaživjela.
I „R&S company“ pred stečajem
Prema saznanjima CAPITAL-a i preduzeće „R&S company“ u Ratkovčevom vlasništvu je takođe pred stečajem, tačnije pokrenut je prethodni postupak za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
Poučeni prethodnim iskustvom kada je Ratkovac novinaru portala CAPITAL koji ga je u telefonskom razgovoru pitao za izjavu, rekao „da ga ne treba zvati“ i obasuo ga nizom uvreda, ovaj put ga nismo kontaktirali.
Čovjeku koji je ostao dužan na milione maraka Republici Srpskoj, prevario radnike i oštetio povjerioce nije bilo jasno zašto ga zovemo. Vjerovatno je smatrao kako javnost o tome ne bi trebala biti upoznata.
„Ajde, bježi tamo. Šta ti mene imaš zvati. Pljujete po meni pa me zovete. Mrš tamo je**te“, kazao je tada vidno uznemireni Ratkovac.
izvor: Capital
