15 C
Prijedor
Petak, 29 Maja, 2020

OGRANAK „PRIJEDORPUTEVA“ U SRBIJI ZAVRŠIO HIDROCENTRALU

0

Ogranak „Prijedorputeva“, ad Prijedor, u Srbiji je, u Beloj Palanci završio radove na izgradnji hidrocentrale, potvrdio je Dragan Čorokalo direktor  „Fortis grupe“ u čijem sastavu posluju i „Prijedorputevi“.

– Ogranak „Prijedorputeva“ radi za “Integral” iz Banjaluke i na rehabilitaciji autoputa Batrovci-Ruma. Pri kraju su radovi u Svilajncu koji traju dvije i po godine i riječ je poslovima na uređenju vodotoka- pojasnio je Čorokalo i dodao da je to njihov već četvrti projekat u Srbiji

Dragan Čorokalo direktor  „Fortis grupe“

– Zato i s pravom smatramo da će firma koja je tamo registrovana i nastaviti da radi.- kaže Čorokalo.

Ističe da su u Srbiji u toku velike investicione aktivnosti i šansa za firme iz Republike Srpske.

– U Srbiji smo do sada završili dio autoputa sa banjalučkim „Integralom“, hidrocentralu u Beloj Palanci, uređenje korita rijeke od Surčina do Obrenovca i u toku su završni radovi na uređenju korita Morave kod Svilajnca – rekao je Čorokalo i dodao da sličan intenzitet radova očekuje i u narednoj godini.

SVI SREDNJOŠKOLCI BI U “CROMEX” NA PRAKTIČNU NASTAVU

0

“Cromex”, preduzeće koje je se bavi obradom metala, ali i izradom već čuvenog mopeda marke “Torini”, te javnih toaleta od inoxa mnogo pažnje poklanja praksi svojih budućih radnika. Za te namjene ranije je uređen i kabinet za  praktičnu nastavu u “Cromex-u”, a na raspolaganju učenicima su i pogoni firme, kao i stručnjaci koji srednjoškolcima pomažu da stečeno znanje u školi primijene u praksi.

– Osnovni zadatak praktične nastave je osposobljavanje učenika za samostalno i sigurno obavljanje poslova i radnih zadataka u okviru određenog zanimanja. Učenici se tokom ove praktične nastave upoznaju s procesom rada, usvajaju praktična znanja i vještine do nivoa preciznosti što na najbolji mogući način povezuje teorijska znanja s praktičnim radom, sticanjem vještina i radnog iskustva. – izjavio je Enes Pehlić, direktor firme koja je među prvim, znači na vrijeme, prepoznala prednosti praktične nastave.

Zbog svega gore navedenog “Cromex” je postao broj jedan među prijedorskim srednjoškolcima, u šta smo se uvjerili i na licu mjesta.

– Trenutno praktičnu nastavu kod nas pohađa 16 srednjoškolaca. Njihova obuka podrazumijeva pripremu alata, pribora i opreme za zavarivanje postupcima TIG, MIG, MAG, EPP, odabir materijala, čisćenje i pripremu osnovnog materijala te kontrolu tačnosti i kvalitetu zavara te otklanjanje eventualnih grešaka.”- rekli su nam u “Cromex-u.”

O kvaliteti prakse dovoljno govori i podatak da 30-tak odsto učenika nakon prakse ostaje u “Cromex-u“. 

Povjerene su im i odgovorne funkcije, poput radnog mjesta rukovodioca odjela za projektovanje i odjela za obradu inoxa.

– Na tim mjestima  su upravo učenici Mašinske škole s kojima se družimo već godinama.- kažu u ovoj firmi.

Priča o dobroj saradnji potvrđena je i u Mašinskoj školi. Tamo kažu da je na praksi osam učenika drugih i isto toliko učenika trećih razreda ove škole. Učenici trećih razreda praksu obavljaju tri dana u sedmici, a drugih dva.

– Tako da je svaki dan osam učenika na praksi u “Cromex-u”. Ono što je nabolje je da sami učenici traže da praktičnu nastavu izvode u “Cromex-u. Ove školske godine za to se izjasnilo čak 40-tak učenika naše škole. Nažalost svima nismo mogli ispuniti tu želju – kaže Mile Vajkić profesor praktične nastave u Mašinskoj školi.

“NEKE POTEZE VALJA PREPISATI OD KOMŠIJA”

0

Kad ekonomija u sportskom žargonu gubi trku od politike onda savjet kako dalje, treba tražiti i od privrednika. Što više ovakvih savjeta, to bolje. Dragan Čorokalo, direktor „Fortis grupe“ i prvi od privrednika s kojim smo pričali na ovu temu, čak nudi i određenu dozu optimizma. Naravno, ako se povuku određeni radikalni potezi. I ukoliko obećanja koja nudimo ispunimo.

– Tu prije svega mislim na obećanja koja tako olako dajemo našoj djeci. A neko mora stajati iza tih obećanja. Svi moraju biti jednaki, a ne samo pojedinci kojim se počesto izlazi u susret. Dok svi ne budemo jednaki, šanse za uspjeh nema – smatra Čorokalo.

Šansu vidi i u turizmu, ali na način da po malo „prepišemo“ komšije, poljoprivredi i naravno selu koje je po njemu trenutno mrtvo. Ne krije, ma kakve uspjehe postigao vani, po onoj narodnoj, biti priznat tamo gdje je najteže, „u svom selu“.

– Najteže je raditi ovdje, jer se ovdje svi poznajemo i mjerkamo ispod oka. Gledamo, a ne vidimo, valjda zato što to ne želimo. Tako da nerijetko ne prepoznajemo ni dobru djecu. Samo s naše opštine otišlo je sigurno hiljadu, dvije mladih i obrazovanih ljudi. U svijetu su svi, kako čujemo, postigli sjajne rezultate. I sad ovdje ne žele više ni da dođu. E, to treba da nas brine.- kaže Čorokalo mišljenja da treba iskoristiti prednosti koje imamo,prije svega prirodna bogatstva, potom blizinu EU, poresku politiku i raznorazne olakšice.

Za pozitivan primjer, kako bi privreda konačno „prodisala“, navodi Srbiju.

– To su podsticaji od 10 do 30 odsto, u zavisnosti od lokacije i razvijenosti lokalne zajednice. E, to bi ovdje u RS ali i cijeloj BiH trebali uraditi. Lokalne zajednice i Vlada RS moraju učestvovati u sve i jednom projektu. Da prate te ljude i da im pomažu, jer će se to višestruo vratiti u narednih pet do deset godina.

– Nismo u poziciji da vodimo politiku po principu od danas do sutra, a ovdje se tako živi 20 godina.- zaključuje Čorokalo.

15 godina proizvode lubenice “bez hemije” – samo đubrivo i voda

0

Dolina Sane u selu Rasavci preplavljena je sočnim, šarenim lubenicama, kao i domaćim dinjama, koje godinama uzgaja vrijedna porodica Vidičević. Ovo je, kako kažu, udarni period sezone, kada su temperature svakodnevno iznad 30 stepeni i kada je najzdravije biti u hladu, uz krišku hladne, domaće lubenice ili dinje.

Prijedorsko selo Rasavci, smješteno u dolini rijeke Sane, čuveno je po proizvodnji lubenica. Porodica Vidičević iz ovog sela, nadaleko je poznati proizvođač kvalitetnih i sočnih lubenica, ali i dinja. U ove tople dane, njihove lubenice i dinje najtraženiji su proizvodi na prijedorskim pijacama, ali i na tezgi pored kuće Vidičevića, smještene pored puta Prijedor – Sanski Most. Sve je počelo prije petnaestak godina, kada je vrijedni i nezaposleni bračni par, Dragana i Boško Vidičević, odlučio da zasije lubenice na njivi pored kuće. Počeli su skromno, a danas lubenice uzgajaju na površini od šest dunuma zemljišta i očekuju rekordni rod.
Iako je kasnila proljećna sjetva, obilna kiša tokom prethodnog perioda i brojni sunčani dani, išli su u prilog uzgoju naših lubenica, tako da ove godine očekujemo da ćemo dostići rekordnu proizvodnju od 60 tona lubenice. Najviše uzgajamo sorte “Samantu” i “Farao”, a već je po lozama bilo jasno da će godina biti dobra”, priča Boško Vidičević, koji svakodnevno u jeku sezone i nakon branja, lubenicama snabdijeva pijace i prodavnice.

Lubenice uzgajaju “bez hemije”Lubenice, kažu Vidičevići, uzgajaju “bez hemije”, uz stajsko đubrivo i vodu. Kažu, to je i najveća prednost njihovog proizvoda.
Mi koristimo samo prirodni đubar i zalijevamo vodom. Brinemo o lozama i to je to. Ponekad zna biti jako naporno, ali uspijevamo zajedničkim radom da sve postignemo i prodamo. Imamo i motiv, a to su naša djeca, priča Dragana Vidičević.
Inače, Vidičevići uzgajaju i dinju, paprike, paradajz.
Dragana i Boško roditelji su četvoro djece, dvije kćerke i dva sina, koji značajno pomažu, u skladu sa svojim mogućnostima. Kćerke su se udale, najstariji sin zaposlio, pa im je ovih dana “desna ruka” najmlađi osmogodišnji sin Petar.
Ja mnogo volim da pomažem roditeljima, a volim i da radim. Oni, sestre i brat su me svemu naučili. Znam kako se sije lubenica, prvo se probuše rupe u zemlji, pa se uzme sadnica i usadi, onda se pokrije zemljom i tada zalijemo vodom. I onda čekamo da lubenica naraste, beremo i prodajemo. U svemu pomažem”, kaže najmlađi Petar.

Zahvaljujući vrijednim Vidičevićima, lubenice su postale brend prijedorskog sela Rasavci. U prilog rekordnoj proizvodnji ide i plodna zemlja pored rijeke Sane.
Boško kaže da nikada ne bi napustio svoje selo, jer ko hoće da radi, može i da zaradi. Sve što Vidičevići uberu, to i prodaju, pored kuće ili na pijacama. Ako vas put nanese dionicom Prijedor – Sanski Most, teško da nećete primijetiti njihov štand. Dosadašnji rekorder je lubenica teška dvadeset kilograma, a Vidičevići vjeruju da će do kraja berbe ove godine ubrati i težu.

izvor: Agroklub

“CROMEX-OVE” TOALETE PRVA KUPILA OPŠTINA CAZIN

0

U prijedorskom “Cromex-u” ponosni su na svoj novi proizvod, muški, ženski i univerzalni toalet prilagođen osobama s invaliditetom. Napominju da su toaleti rađeni po evropskim standardima i otporni na oštećenja, jer je riječ o takozvanom vandal proof modelu.

-Prodajemo sva tri modela zajedno, dakle kao jednu cjelinu, ali i svaki pojedinačno. U slučaju prodaje kao cjeline uz toalete će biti ugrađena i manja prostorija u kojoj se može držati pribor za čišćenje. “Cromex-ovi” toaleti su idelani za gradove, autoputeve, nacionalne parkove… I sigurni smo da će zbog širokih mogućnosti primjene ali i izuzetne kvalitete imati svoje mjesto na tržištu- s ponosom ističu u “Cromex-u”.
Treba reći i da su toaleti rađeni od najkvalitetnijeg inoxa. Željko Kečan, nosilac projekta i neko ko je učestvovao u izradi ovog proizvoda od početka do kraja, dakle od izrade crteža, modela i tehničke dokumentacije napominje da je u “Cromex-u “ počeo raditi 2017 godine. Bio je dio programa dodatne edukacije koju je ova firma organizovala za učenike srednje Mašinske škole.Od tada je zadužen za 3D modeliranje i tehničku pripremu.

-Sve što znam, naučio sam koz rad u firmi. Imao sam znanja iz Mašinske škole, ali ovdje sam se po prvi put susreo s mašinama, upoznao s tim kako šta funkcioniše. To što se nauči u školi, bez praktičnog dijela i kvalitetne obuke uopšte ne možete iskoristiti za nešto poput ovoga što danas vidite ovdje.- kaže Željko sretan što je nakon edukacije dobio šansu da radi posao u struci, ali i priliku da se dokaže kroz nove ideje i projekte.
“Cromex-ovi” muški, ženski i univerzalni toalet već su u ponudi na domaćem i ino tržištu. Prvi kupac je opština Cazin a trenutno je u toku finalizacija pregovora s još nekoliko opština u BiH, kao i sa dva Nacionalna parka.

Pratite nas

17,317ObožavateljiLajkaj
2,176SljedbeniciSlijedi

Sport

U RAKELIĆIMA SE GRADI, STADION USKORO DOBIJA MODERAN OBJEKAT!

Objekat je za potrebe kluba u kojem će se nalaziti svlačionice, klupske prostorije, službene prostorije, ekonomat, restoran i sala za više namjena....

Demir Jakupović opet u Rudar Prijedoru

Doskorašnji fudbaler Borca Demir Jakupović potgpisao je dvogodišnji ugovor sa Rudar Prijedorom, ekipom koja će u narednoj sezoni biti glavni kandidat za...

Stvara se evropski Rudar

Ako se kockice poslože i realizujemo planirano, za maksimalno pet godina možemo izaći u Evropu, poručio je Darko Milunović, predsjednik Fudbalskog kluba...

MAGAZIN

Kada ovo pročitate, više nikada nećete bacati ljuske od jaja (video)

Jaja su jedno od omiljenih namirnica za doručak u mnogim domovima, bilo da ih kuvate ili pržite kao jaje na oko, omlet...

NAPRAVIO TAMBURICU OD OKLOPA KORNJAČE

Kada je u njivi pored Une pronašao uginulu kornjaču, Jefto Čolić, poznati graditelj žičanih instrumenata iz dubičkog sela Babinac, napravio je tamburicu...

Imate problema sa želucem, riješenje je veoma jednostavno!

Pored toga što je najbolji lijek za želudac, konzumiranje soka od sirovog krompira odlično je sredstvo za jačanje imuniteta, a pomaže i...

Humanost bez granica

Pomoć u akciji „za BiH bez corone“ stigla i u Prijedor: Bolnici donirano...

U akciji Udruženja građana Plaform BiH, sa sjedištem u Holandiji,  pod nazivom „za BiH bez corone" pomoć iz dijaspore zdravstvenim ustanovama i...