“Trend rasta temperatura ukazuje na to da će i zimske temperature biti sve veće u narednim decenijama. Svaka godina može da odstupa od trenda, i u plusu i u minusu. Ipak, posljednjih godina imamo mnogo češće toplije zime. Ovakve pojave nisu specifične samo za naš region, koji je ‘dio globalnog sistema’ i trpi usljed globalnog otopljavanja”, rekao je u intervjuu “Kozarskom vjesniku” prijedorski meteorolog Branko Stojanović.

Koliko mogu biti precizne vremenske prognoze?

– U prošlosti su se, u svrhu predviđanja vremenske prognoze, koristili barometri i promatranje vremenskih prilika i oblačnosti, a prognoza se danas primarno oslanja na računarske modele koji obračunavaju i brojne druge izvore podataka o vremenskim uslovima, kao što su meteorološki sateliti, baloni, meteorološki objekti i komercijalni avioni. Procjenjuje se da su prognoze do pet dana unaprijed tačne u oko 90 odsto slučajeva, za sedam dana oko 80 odsto, dok su prognoze za 10 i više dana tačne u samo 50 odsto slučajeva te su ograničene na do 14 dana.

Svjedoci smo sve ekstremnijih vremenskih prilika u svijetu, a ni kod nas vrijeme više nije tipično za određeno doba godine. Da li prava zima polako odlazi u prošlost?

– Usljed globalnog otopljavanja, rastu ne samo maksimalne, već i minimalne temperature, što dalje utiče na godišnje prosjeke. To se vidi tokom svih godišnjih doba, ali promjene najviše osjetimo tokom ljeta i zime, kada su i temperature najviše i najniže. Kroz istorijsko-geološki razvoj naše planete, promjene su stalno prisutne, o čemu govore fosilni ostaci biljaka i životinja. Promjene na Zemlji dolaze od prekida lanca ishrane kako životinja tako i biljaka. Današnja promjena je rezultat nedoličnog i bahatog ponašanja čovjeka kao pojedinca i cijelog čovječanstva. Treba napomenuti da su neke narodne metode u meteorologiji imale nekad više uspjeha, a to se u ovom vremenu sada mijenja.

Koliko savremene tehnologije zamjenjuju čovjeka u ovoj branši? Znamo da je to već prisutno u nekim drugim zanimanjima.

– U vrijeme buma vještačke inteligencije npr. u Kini, njena najnovija primjena je u meteorologiji, gdje se ta tehnologija koristi za poboljšanje preciznosti vremenske prognoze, koja postaje efikasniji mehanizam za suočavanje sa vremenskim nepogodama tokom ljeta sa toplotnim talasima, jakim pljuskovima i tajfunima. Takođe, primjena dronova u meteorologiji je poboljšanje prognoze vremena. Dronovi mogu pružiti podatke u stvarnom vremenu o temperaturi, vlažnosti, atmosferskom pritisku i profilima vjetra. Ovi podaci se mogu koristiti za unapređenje vremenskih modela i poboljšanje tačnosti kratkoročne prognoze vremena. Visokorezolucioni lokalizovani podaci dobijeni pomoću dronova, pomažu meteorolozima u boljem razumijevanju razvoja ekstremnih vremenskih događaja kao što su uragani, tornada i grmljavinske oluje. Na žalost, mi nismo na tom stadijumu tehnologije koje zahtijevaju ogromna materijalna sredstva, pa se nadamo boljim vremenima za meteorologiju. Za sada je cilj održati sredstva kojima raspolažemo.

Kako izgleda jedan radni dan meteorologa?

– Radni dan se zasniva na mjerenju meteoroloških podataka, njihovom upisivanju tj. arhiviranju i obradi. Obrada se zasniva na dnevnom, dekadnom, mjesečnom i godišnjem nivou. Posao, sam po sebi, nije težak, ali je odgovoran i savjestan. U ovom poslu nema nekih izazova, osim vremenskih neprilika u vrijeme mjerenja. Izlazi se u datom trenutku, nevezano da li je pljusak, vjetar ili neke druge vremenske nepogode. Podaci moraju biti uneseni u odgovarajuće obrasce i poslani u određeno vrijeme.

Šta vas je privuklo ovom pozivu, pretpostavljam da ste bili inspirisani ocem Mladenom koji je ostavio traga u ovoj oblasti?

– Po struci sam diplomirani ekolog, struka koja je usko povezana sa meteorologijom, a radim već 20 godina u Zavodu i obezbjeđujem, na neki način, egzistenciju svojoj porodici. Moj otac je bio profesor geografije. Sličnost nam je po struci, jer su u pitanju prirodne nauke, ali nije to u onom smislu ostavilo uticaj na mene, na moj poziv. Uticaj mog oca je ostavio više traga na mene kao na roditelja kojem sam se divio, sa kojim sam provodio dosta vremena, razgovarao, družio se i radio. Ucrtao mi je staze za pčelarstvo, maketarstvo, akvaristiku i neke stvari, a pogotovo osobine koje čovjeka čine čovjekom u pravom smislu i koje ja nastojim da prenesem svojoj djeci.

JUBILEJ HIDROMETEOROLOŠKE STANICE PRIJEDOR

– Ove godine navršava se 30 godina postojanja Hidrometeorološke stanice koja je zvanično otvorena 23. marta 1994. godine. Zahvaljujući u to vrijeme Skupštini opštine Prijedor, Republičkom hidrometeorološkom zavodu, Poljoprivrednom institutu iz Banja Luke kao i profesoru Mladenu Stojanoviću, Prijedor dobija, tada u skromnim uslovima, prvu hidrometeorološku stanicu koja se nalazila u krugu Tekstilne industrije “Borac”, da bi, uz godine upornog rada, prerasla u jednu od najuređenijih i najljepših stanica kako u Republici Srpskoj tako i u BiH.

Deborah Sovilj/Kozarski