FOTO: KOZARSKI VJESNIK/YOUTUBE/SCREENSHOT

Savremeni i ubrzani način života donio je i potrebu za brzom proizvodnjom hrane, koja je kao negativnu posljedicu donijela i nove zagađivače i hrane i okoline. Oni koji imaju vremena, volje i svijesti o značaju zdravog načina života, pokušavaju da prirodnim putem proizvedu što više hrane za vlastite potrebe. Povećava se broj i onih koji kao dodatak ishrani koriste ljekovito bilje, ili ga u obliku ljekovitih preparata izlažu na tržištu.
Mogućnosti i naučna dostignuća zvanične medicine napreduju iz godine u godinu i ona postaje sve uspješnija u liječenju mnogih bolesti. Pored medicinskih dostignuća, ljekovito bilje kroz decenije ostaje nezaobilazno pomoćno i preventivno sredstvo za liječenje i sprječavanje raznih bolesti. Na proplancima Crne Doline Ljilja Munjiza bavi se uzgojem ljekovitog bilja. Ona kaže da se od toga može živjeti i dodaje da se time ne mogu baviti ljudi koji ne vole prirodu i ne uživaju u njoj.

Ljilja Munjiza FOTO: KOZARSKI VJESNIK/YOUTUBE/SCREENSHOT

„Može se živjeti od proizvodnje ljekovitog bilja, isplativo je, ali treba voljeti. Ako ideš striktno na neku zaradu, onda spremi kofer i put Njemačka”, kategorična je Munjiza.

Ona pojašnjava koje ljekovito bilje može da uspijeva na njenoj zemlji i naglašava da je i bez uzgoja, naše podneblje bogato samoniklim ljekovitim biljem.

„Ono što moja zemlja podnosi, što moja zemlja traži jeste ehineceja, ruzmarin i lavanda. Pošto je kod mene malo pjeskovita zemlja, moram da biram i da vrsti i kvalitetu zemlje prilagodim svoje planove. Treba naglasiti da na našem području ima jako puno ljekovitog bilja koje je samoniklo i koje se može brati i upotrijebiti. Tu su kantarion, hajdučka trava, breza, lipa, glog i mnoge druge biljke. Mi smo jako bogati ljekovitim biljem, samo ga treba naći i koristiti, naravno”.

Oni koji ga uzgajaju imaju veliko povjerenje u ljekovito bilje. Ljilja Munjiza smatra da se u prirodi može naći lijek za svaku bolest.

FOTO: KOZARSKI VJESNIK/YOUTUBE/SCREENSHOT

“Ja vjerujem u ljekovito bilje. Uzećemo kao primjer pse i mačke. Kad se razbole, šta rade? Kopaju zemlju, kopaju travu, jedu biljke. Znači, to je osnovno čime se oni hrane kad su bolesni. I u nama je ostao taj životinjski instinkt. Nekad ljudi nisu poznavali doktore i doktori su bili jako skupi i liječili su se prirodnim putem. Liječili su se melemima, biljkama, čajevima. To jeste dugotrajniji proces, ali puno efikasniji i jednostavniji.”
Ukoliko se na području Bukove Kose, koja je vazdušnom linijom veoma blizu, otvori rudnik mrkog uglja, Munjiza kaže da tu više neće biti proizvodnje ljekovitog bilja jer će sve biti zagadeno. Ona smatra da bi otvaranje rudnika ugasilo i svaku drugu vrstu poljoprivredne poizvodnje na tom području.

LjEKOVITO BILjE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI
I farmaceuti sve više koriste ljekovito bilje za proizvodnju korisnih preparata. Pored raznih krema i drugih preparata na biljnoj bazi, tu su i alternativna sredstva koja se preporučuju kao pomoć u liječenju i prevenciji odredenih bolesti.

Žaklina Marković Satara, magistar farmacije specijalista

– Danas imamo veliki broj preparata na tržištu koji su biljnog porijekla, prvenstveno čajevi, čajne mješavine, potom odredene tinkture. Takođe imamo veliki broj komercijalnih preparata u vidu kapsula i tableta koje u svom sastavu sadrže ekstrakte ljekovitog bilja. Oni su svi na tržištu kao pomoćno ljekovito sredstvo, odnosno dodatak ishrani i mogu se koristiti za terapiju ili u prevenciji bolesti – naglašava Žaklina Marković Satara, magistar farmacije specijalista.


Zoran Sovilj/Kozarski