Oko 17.500 nezaposlenih sa područja regije Prijedor zdravstveno osiguranje do kraja februara, po automatizmu, a primjenom novih zakonskih propisa o zdravstvenom osiguranju, od prvog januara ove godine imalo je preko Fonda zdravstvenog osiguranja RS, filijala Prijedor. Dalibora Pavlovića, rukovodioca ove prijedorske filijale pitali smo šta poslije ovog datuma. Prvenstveno zbog ogromnih gužvi i činjenice da mnogi nisu stigli da na vrijeme prikupe i ovjere svu potrebnu dokumentaciju.
– Mogu da dođu i poslije, da dostave potrebne papire i tad će im biti ovjerena knjižica. S napomenom da od 29. febraura, pa do datuma do kad dostave potrebnu dokumentaciju, neće imati zdravstveno osiguranje – pojašnjava Pavlović.
Prema njegovim saznanjima najduže se čekaju potvrde o visini prihoda iz Poreske uprave, mada se radi na njihovom elektronskom ažuriranju – Kod nas se, kad osiguranici dobiju tu ali i drugu dokumentaciju, po nekom od osnova osiguranja, čeka nekih deset do 15 minuta. Sve i pored velikih gužvi završavamo u tom roku – kaže Pavlović.
Onim koji imaju bračne partnere koji rade, a čekanje u Poreskoj im je predugo preporučuje varijantu osiguranja preko supružnika za šta je potreban samo vjenčani list i kopija njihovih ličnih karata.
Na pitanje da li ima zloupotrebe bolovanja Pavlović odgovara da to provjeravaju na zahtijev poslodavca.
– Ukoliko izraze sumnju da nešto nije u redu. Tad naši kontrolori odlaze u zdravstvenu ustanovu i provjeravaju osnove bolovanja. I to što je našao u zdravstvenom kartonu dostavlja poslodavcu. Fond nema izbora nego da vjeruje ljekarima, jer nema prava za kućne provjere. Nekom logikom za bolovanje su odgovorni ne samo oni koji ga propisuju već i sami osiguranici. Ukoliko ima kršenja zakona oni bi trebali biti i najodgovorniji u tom segmentu – kaže Pavlović.
Ne krije da je do sad, upravo na zahtijev poslodavaca, bilo dosta provjera, kao i da osim dvije proceduralne greške nije bilo zloupotreba. Podsjeća i da pravo na banjsko liječenje imaju pacijenti s određenim dijagnozama, onda kada su isrcpljene druge mogućnosti liječenja.
– Put je odlazak porodičnom ljekaru, potom fizijatru, ortopedu, liječenje, ukoliko je to neopohodno, u nadležnoj ambulanti nakon čega se, ukoliko nije došlo do poboljšanja zdravstenog stanja propisuje banjsko liječenje. Komisija Fonda u Banjaluci ocjenjuje to da li je neopohodno banjsko liječenje. Dakle, odobrava ga ili ne. Banjsko liječenje može se koristiti jednom godišnje od dana izlaska iz banja, pa do naredne godine tog datuma, do kad se ne može podnijeti zahtijev za ovu vrstu liječenja. Prioritet ipak imaju zahvati na srcu, recimo ugradnja stenta, gdje se odmah nakon operativnog zahvata odlazi u banju „Vrućicu“ na rehabilitaciju, naravno na teret Fonda – pojašnjava Pavlović.
Kad je riječ o zahtijevima za liječenje van RS-a bilo ih je po Pavlovićevim riječima manje nego u proteklom periodu.
Dalibor Pavlović, rukovodilac prijedorske Filijale Fonda zdravstvenog osiguranja
– Razlog je i činjenica da se recimo u jednom broju naših bolnica, a prvenstveno u UKC RS u Banjaluci radi dosta zahvata koji su ranije rađeni recimo u Srbiji. Ukoliko se pak mora na liječenje van RS procedura nije komplikovana. Potrebno je da bolnica, naša prijedorska ili Klinički centar, daju nalaz i mišljenje da ne mogu raditi te neke zahvate i nakon tog i prijedlog za liječenje van RS-a koji potpisuju trojica nadležnih specijalista i direktor te zdravstvene ustanove. Taj zahtijev se proslijeđuje nama u Fond. Nema problema za odobravanjem zahtijeva, a kad su mala djeca u pitanju ili baš hitni slučajevi to se rješava bukvalno u toku dana. Imamo odličnu saradnju i sa zdravstvenim ustanovama u Srbiji, tako da problem nije da pacijent ode na liječenje, a mi potom proslijeđujemo potrebnu dokumentaciju. I to je dobra saradnja, ali i dobra praksa koja se odvija bez bilo kakvih problema – kaže Pavlović.
Van rukovodećeg mjesta u prijedorskoj filijali Fonda zdravstvenog osiguranja Dalibor Pavlović vidljiv je i u političkom životu grada Prijedora. U gradskom parlamentu šef je odborničkog kluba SNSD-a. Podsjeća na formiranje nove skupštinske većine u Skupštini grada i pojašnjava da ona nije u “ingerenciji gradonačelnika“.
– U toj većini je grupa odbornika koja želi promjene. Gradonačelnik i gradska uprava nisu imali sluha za to. U tom kontekstu nastojali smo biti i ekspeditivniji, brže donositi neke odluke, no bilo je „kočnica“ ne samo od gradonačelnika nego i pojedinih odbornika iz njegove partije koji su tužbama pokušavali da uspore rad ovog zakonodavnog tijela. Valjda zato kako bi nešto dokazali ili jednostavno da nešto što oni misle, tako mora i biti. U svijetu su jasni principi demokratije i pojam skupštinske većine. Ona je ta koja donosi odluke. Trudimo se da sve bude u skladu sa zakonom, statutom i poslovnikom. Mišljenja su nam se povremeno razilazila u „čitanju“ zakona, na način da smo iz većine smatrali da je sve u skladu sa zakonom, a druga strana da nismo u pravu. Pa su posezali za nekim tužbama što je po meni, pogotovo od odbornika, krajnje apsurdno. A onda imamo i situaciju da gradonačelnik jednostavno ne poštuje zaključke koje je Skupština usvojila. A bio je u zakonskoj obavezi da ih ispoštuje. Imamo i situaciju da gradonačelnik nalaže nasipanje i asfaltiranje puteva a bez odluke Skupštine grada. Da bi se nešto radilo, po zakonu, ta odluka mora biti usvojena, pa samim tim smatramo da je to nenamjesko trošenje budžetskih sredstva što za sobom može povući i krivičnu prijavu – kaže Pavlović.
Ističe i nezakonsku raspodjelu sredstava od koncesionih naknada.
– Jasno se zna, a mora se i to precizirati zašto se i na koji se način troši novac. To je definisano i zakonom. Međutim, gradonačelnik ni sad, ali ni u ranijem periodu nije u budžetu stavio zašto i kako se troše ta sredstva. Mnogo promašaja bilo je oko škole u Rasavcima, oko „Kolektora“, sportske dvorane na Urijama čija fasada enormno košta. Sad imam informaciju da je arhitekta iz Zavoda za izgradnju grada, a riječ je o gospodinu Hrgaru opet promašio, sad na hladnjači i distributivnom centru u Omarskoj. Stavio je da je vrijednost projekta 198.000 maraka, a zaboravio na struju, okolne infrastrukturne radove za šta se mora izdvojiti dodatnih 70.000 maraka iz ovogodišnjeg budžeta kako bi to bilo završeno. … To su samo neki od apsurda na koje smo željeli ukazati našim građanima, jer tako ne želimo da radimo. To je i razlog zbog čega smo između ostalog posegnuli i za amandmanima u budžetu grada. Vidjeli smo, a postoje određeni problemi, poput ulice Majora Milana Tepića koja prolazi pored Doma zdravlja. Godinama neriješena i u katastrofalnom stanju. Skupštinska većina je to prepoznala, uložili smo amadman i izdvojeno je 300.000 maraka da se to riješi. Jedan od amandmana odnosi se i na trim stazu oko pećanskog parka, potom da se riješi stanje u kojem je ulica Mitroplita Petra Zimonjića na Pećanima…. Podržali smo i prijedorske mljekare na načim da im se po litri mlijeka subvencionira dva feninga i ljudi su zadovoljni mada ćemo se truditi da u budućnosti povećamo tu stavku i još mnogo tog vezanog za privredu i poljoprivredu. Tu je i podrška personalnoj asistenciji koje ćemo s predloženih 20.000 na prvom rebalansu budžeta, jer prvobitna sredstva nisu dovoljna, povećati za još 50.0000 maraka – kaže Pavlović kao šef odborničkog kluba SNSD-a.
Dalibor Pavlović je oženjen i ima sina starog tri godine. S porodicom živi u Prijedoru.
–Imam i određen broj prijatelja, od partijski do onih iz sela u kojem sam ranije živio. Problem je uvijek manjak vremena. Pokušavam da uskladim privatni, poslovni i politički život ili obrnuto, da ne trpi porodica koja mi je na prvom mjestu i kojoj želim da se posvetim što više mogu. Tu sam i za sve svoje prijatelje i poznanike ali i one koji me ne znaju. Rado ću im izaći u susret – poručuje Pavlović u otvorenom razgovoru za naš portal.
