Pravoslavni vjernici sutra slave, Bogojavljenje, koji je jedan od 15 najvećih praznika, a proslavlja se 19. januara i predstavlja kraj takozvanih “nekrštenih” dana.
U ponoć, preciznije, noćas, na prelazu između 18 i 19. januara, otvara se nebo. Zato se vjernici u ponoć mole i iskazuju želju koja će im biti ispunjena.
Prema narodnom vjerovanju, sve djevojke koje žele da se udaju treba na Bogojavljensku noć da stave ogledalce ispod jastuka kako bi sanjale budućeg muža. Pored ogledala stavljale su se i svijeće, a jako je važno da ogledalo ne pukne jer u tom slučaju, vjerovalo se, slijedi sedam godina nesreće u ljubavi.
U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbjeći svađa među njima.
Običaj je negdje da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snijega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu.
Zarad boljeg zdravlja u reci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi. U rijeku se baca Časni krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega vjeruje se da će imati sreće tokom cijele godine.
