Narodna skupština Republike Srpske je usvojila novi Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim se uvode novi načini podsticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, te se omogućuje građanima da proizvode obnovljivu energiju za sopstvene potrebe.

Iz Centra za životnu sredinu kažu da novi sistem podsticaja projekata obnovljivih izvora energije je baziran na aukcijama, što podrazumijeva da će se za svaki novi projekat raspisati aukcija ili tender u kojem će se ocjenjivati sve pristigle ponude.

Pojašnjavaju da sistem aukcija nije predviđen za male hidroelektrane što znači da one neće biti predmet razmatranja i davanja podsticaja.

U procesu javnih konsultacija na Nacrt Zakona, Centar za životnu sredinu i članice najveće ekološke mreže organizacija Eko BiH su dostavili primjedbe, sugestije i komentare od kojih je dobar dio uvažen i uvršten u konačni Prijedlog ovog zakona.

Najveći uspjeh je ukidanje podsticaja za male hidroelektrane veće snage od 150 kW, te ograničavanje podsticaja za mikrohidroelektrane za koje je postojala kontra-inicijativa da se ta snaga poveća na 500 kW što je jedna od preporuka Energetske zajednice.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da su ponosni na uspjeh koji su postigli da se podsticaji za hidroelektrane ograniče na ta mikro postrojenja do 150 kW, a još više smo ponosni na činjenicu da veća postrojenja od 150 kW do 10 MW neće biti predmet podsticaja.
“Time smo dali jedan veliki doprinos zaustavljanju navale gradnje i još više suzili prostor projektima malih hidroelektrana. Pored toga smo insistirali da se veća prava i mogućnosti obezbijede za projekte ‘građanske energije’ te su kupci-proizvođači kao i zajednice obnovljive energije po prvi put značajno prepoznati u ovom Zakonu. Tek sada možemo reći, da smo otvorili vrata da građani koji imaju mogućnost i žele da proizvode energiju za sopstvene potrebe, to mogu učiniti bez prevelikih administrativnih i finansijskih poteškoća što je do sada bilo vrlo destimulišuće. Vjerujemo da su kampanja Čuvari rijeka i usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj doprinijeli ovakvom ishodu“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu rekla je ranije da je ovaj Zakon neophodan da bi se ubrzala energetska tranzicija koja je neminovna.

“Mislim na tranzciju sa prljavih energenata, odnosno uglja na obnovljive izvore energije. Ovaj zakon treba da donese promjene koje će uticati na cijelu populaciju Republike Srpske, ali na način da građani imaju pristup, prava, kao Ii podsticaji na čistu i obnovljivu energiju”, rekla je Majda.

Mi se nalazimo u godinama energetske tranzicije gdje se proizvodnja iz fosilnih zamijenjuje proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije.

Građani BiH u 2019. godini su preko računa za električnu energiju platili oko 50 miliona KM naknade za obnovljive izvore energije. Tim novcem isplaćen je podsticaj za male hidroelektrane u iznosu od preko 36 miliona KM, za solarnu 8,7 miliona, za vjetro 1,3 miliona a za biomasu i biogas tek nešto više od 0,2 miliona KM.

Iako plaćaju ovu naknadu, građani od nje nemaju nikakvu korist jer se podsticaj isplaćuje privatnim kompanijama.

U Evropskoj uniji, građani se podstiču da od prikupljenog novca investiraju u vlastita energetska postrojenja i samostalno proizvode i troše obnovljivu energiju iz malih solarnih, vjetro ili postrojenja na biomasu i biogas.

Prednost je što višak proizvedene struje mogu da isporuče u elektroenergetsku mrežu, te da isti kompenzuju u periodima kada im je potrošnja veća od proizvodnje. Pored toga, lokalne zajednice se podstiču da se udružuju i osnivaju energetske zadruge koje proizvode iz obnovljivih izvora energije koju mogu koristiti ili prodavati na tržištu.

izvor: Buka