Svadbe, rođendani, krštenja i druge slične proslave donosile su osnovne prihode fotografskim radnjama. Prošla godina za sve njih finansijski je bila katastrofalna. Branko Vlasenko, vlasnik fotografske radnje “Metro”, kaže da mu je prošla godina, otkad je otvorio radnju bila najgora. Po njegovim riječima 80 odsto prihoda donosile su mu svadbe, rođendani i druga slavlja. I pored loše finansijske situacije nije otpuštao radnike, ali ako se ponovi 2020. biće prisiljen i na to.
Branko Vlasenko, vlasnik fotografske radnje “Metro”
– Ako se nastavi ova situacija i u ovoj godini moraću razmišljati o smanjenju broja radnika ili privremeno zatvoriti radnju – kaže Vlasenko dodajući da 80 odsto prihoda fotografskim radnjama donose svadbe, rođendani i slične proslave. Janko Boromisa, vlasnik fotografske radnje “Smeč”, kaže da je prošle godine uspio zaraditi tek toliko da može platiti režije u radnji. I on ne pamti gora vremena za fotografe.
Janko Boromisa, vlasnik fotografske radnje “Smeč”
– Prošla godina bila je katastrofalna. Naš posao zavisi od proslava, javnih skupova, a toga nismo imali prošle godine – kaže nam Janko.
Zbog krize koja je uslijedila pandemijom virusa korona u Prijedoru nije zatvorena ni jedna fotografska radnja, ali kako tvrde fotografi, ako se ponovi prošla godina vjerovatno će doći i do zatvaranja nekih od njih, jer se ne može preživjeti od fotokopiranja dokumenata, izrade fotografija samo za lična dokumenta i tome slično.
U protekla 24 časa u Srpskoj su testirana 596 laboratorijska uzorka, a korona virus potvrđen je kod još 92 osobe. Radi se o 41 muškoj i 51 ženskoj osobi, od kojih je 10 mlađe, 58 srednje i 24 osobe starije životne dobi. Prema mjestu prebivališta, 38 osoba je iz Banjaluke, devet iz Bijeljine, osam iz Prijedora, po četiri Doboja i Kneževa, tri iz Čelinca, po dvije iz Broda, Gradiške, Kotor Varoša, Novog Grada, Petrova i Ugljevika i po jedna osoba je iz Bratunca, Višegrada, Dervente, Donjeg Žabara, Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva, Kozarske Dubice, Laktaša, Lopara, Mrkonjić Grada, Oštre Luke, Prnjavora, Teslića i Šamca. U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 14 smrtnih slučajeva srednje i starije životne dobi kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se tri osobe iz Banja Luke i po jedna osoba iz Gradiške, Istočnog Novog Sarajeva, Zvornika, Srebrenice, Doboja, Šamca, Vukosavlja, Kneževa, Kozarske Dubice, Srpca i Teslića. Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 39.366 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 1.992 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona. U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo 25.769 osoba, a testirano je ukupno 177.870 osoba. Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 566, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 226, a u opštim bolnicama 340. U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 4.852 osobe, a nadzor je završen kod 126.442 osobe.
Eksperimentalna mala matura u 187 osnovnih škola u RS biće organizovana oko 10. juna, potvrdio je za “Nezavisne” Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.
Dodao je da bi do kraja januara na sajtu Pedagoškog zavoda RS trebalo da budu postavljene i zbirke zadataka iz predmeta iz kojih će se vršiti provjera znanja, a to su srpski jezik, matematika, a od ove godine i jezik bošnjačkog naroda za djecu koja izučavaju taj jezik.
“Budući da je sada epidemiološka situacija koliko-toliko povoljna te da đaci nastavu pohađaju u učionicama, odlučili smo da se ove godine eksperimentalna mala matura sprovede oko 10. juna. Jedan dan bi trebalo da budu testiranja iz matematike, drugi dan iz srpskog jezika, a ove godine prvi put i iz jezika bošnjačkog naroda”, kazao je Damjanović.
Kako kaže, Republički pedagoški zavod predložio je održavanje još jedne eksperimentalne male mature zbog toga što đaci u maju prošle godine iz epidemioloških razloga nisu mogli da budu testirani na ovaj način u prethodnoj školskoj godini.
Danijela Mrda, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sarajevsko-romanijske regije, kazala je za “Nezavisne” da se u njihovoj regiji situacija što se tiče virusa korona stabilizuje.
“Mislim da je dobro i kvalitetno da djeca uđu u pristupanje polaganja male mature ako nam to epidemiološke prilike dozvole u skladu sa preporukama nadležnog ministarstva, ali svakako i Republičkog pedagoškog zavoda”, kazala je Mrda.
Dodala je da su škole u ovom dijelu RS i ranijih godina sprovodile eksperimentalnu malu maturu, osim prošle godine, kada đaci od marta nisu nastavu pohađali u učionicama usljed pojave virusa korona
“Ne vidim razlog zbog kojeg to ne bi bilo moguće ove godine, ako oni koji su zaduženi za procjenu epidemiološkog stanja donesu takvu odluku”, ističe Mrda.
Prema njenim riječima, škole su spremne da odgovore na jedan takva izazov te, kako kaže, sigurna je da će i epidemiološka situacija dozvoliti da se testira znanje učenika devetih razreda, a da se ne ugrozi njihovo zdravlje.
“Mala matura je važna za maturante iz više razloga, jer se na jedan novi način pristupa polaganju zadataka različitog nivoa složenosti, na jedan novi način se pripremaju uopšte na takav tip rješavanja zadataka i u ovom procesu, kada ulazimo u provjeru PISA testiranja i svih drugih testiranja o kojima se govori, mala matura je prvi i najozbiljniji korak ka realizaciji svih drugih testiranja koja su pred našim učenicima”, kaže Mrda.
Dodala je da RS ima sigurno i znanje, i vještine, i ljude koji su se obučili da sprovedu malu maturu.
Dragiša Grmuša, direktor Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Banjaluke, ističe da je dobro da se sprovede mala matura u školama u RS.
“Prošle godine đaci završnih razreda ostali su uskraćeni za polaganje testova iz male matura, pa se nadamo da će ove godine to da se realizuje te da će epidemiološka situacija to dozvoliti”, kazao je Grmuša za “Nezavisne“.
Rodnu Gornju Dragotinju, živopisno naselje na pola puta između Prijedora i Novog Grada, sa statusom kneževine i maštovitim stanovnicima, ovjekoviječio je Simo Brdar, scenarista, režiser i književnik.
Simo je uspomene pretočio u pjesme i pripovijetke, a svoje zemljake, težake, radnike i ratnike smjestio u dokumentarne filmove koji putuju svijetom i pronose priču o Dragotinji i Dragotinjcima.
Moje priče su serije života, kaže Simo Brdar, tamo gdje se odbacuju predmeti, ljudi i događaji, gdje, naizgled ozbiljan svijet ne vidi ništa, a kamoli da navraća tamo.
U svom selu nalazim, čuvam i šaljem u svijet obilje priča, koje privlače pažnju, čak i stranaca. Dragotinjci, utvrđuje Simo karakter svojih zemljaka, imaju jasne stavove, svoju kulturu, filozofiju, navike i običaje koji se po mnogo čemu razlikuju od drugih mjesta u pitomom Potkozarju. O svojim Dragotinjcima uvijek rado govori izazivajući nevjerovatnu znatiželju slušalaca.
Simo Brdar, scenarista, režiser i književnik
Litvanija
U gimnaziji „Aleksandar Seregejević Puškin“ u Kaunasu, u Litvaniji, predstavljena je Simina priča „So i mjesečina“.
– Djed i unuk imali su mlinsku, vodeničku smjenu; bio je njihov red, tako se govorilo u Dragotinji. Došli su noću, djed je nosio vreću, unuk vrećicu, djed sjekiru, on sjekiricu. Zasuli su žito u koš, usitnili drva i naložili vatru. Od prve šake kukuruzovog brašna napravili su kolač. Starina je ponio malo rakije, rakijice šljivovice da se ugrije, da rastjera san i stravinje. Kada su počeli da jedu, režući tablu slanine na drvenom panju, shvatiše da ništa nije slano, a so nisu ponijeli. Noć je bila okupana srebrom od mjesečine, kroz vrh brvna na vodenici padao je snop svjetlosti. Djed je, ćutke i bez objašnjenja, otkinuo komadić toplog kukuruzovog kolača opojnog mirisa, umočio u mjesečinu, a isto je uradio i unuk. Pogledali su u nevjerici jedan drugoga, a kada su stavili zalogaj u usta učinilo im se da je slano, slanije nego ikada prije. Slatko su jeli i o tome poslije godinama pričali u svome selu, mada im je malo ko vjerovao – rekao nam je Simo.
Ipak, daleko od Dragotinje, u sasvim novo vrijeme, priča je dobila drugačiju dimenziju.
– Reakcije učenika, gimnazijalaca u Kaunasu, na ovu priču bile su veoma zanimljive. Oni su razvili različite teorije o djedu i unuku, govoreći čak da je sve to sasvim moguće. Tvrdili su da, po zakonima fizike, Mjesec utiče na morske plime, podsjećali da je more slano i da je, po logici, i mjesečeva sjenka slana. Mjesec se napije morske vode, a mjesečinom so prosipa svuda, pa i u dragotinjsku vodenicu, stvarajući čudesnu romantiku – pohvalio se Simo, srećan što glas o njegovom selu leti kao ptica, na sve meridijane svijeta, na istok, na zapad, ali i hladni sjever.
Geteborg
– Sjetio sam se svoga djeda, nedavno u Muzeju savremene umjetnosti u Geteborgu, razgledajući bicikl s prenosom na oba točka. O nečem takvom maštao je i on, tražeći moj stav i mišljenje. Pokušavao je napraviti identičan bicikl, ubijeđen da će prenos biti duplo bolji, da će lakše ići uzbrdo. Nikada nije dobio priliku da praktično oproba svoje maštarije. Vidjevši muzejski primjerak shvatio sam da je djedov plan imao smisla, ali nema funkciju – opisuje Simo svoga djeda, koji je takođe, svakim potezom raspaljivao maštu najbližih, ponajviše djece.
Simo Brdar
– Dragotinjsko groblje, osim moga djeda, čuva uspomenu na mnoge mještane koji su tu sahranjeni. Jedan od njih, da mu ne pominjem ime, za života je našao splјošten kamen, koji je pri vrhu imao rupu. Smatrao je ovaj kamen sasvim primjerenim za svoju nadgrobnu ploču i vječno počivalište. Godinama je s velikom pažnjom, da štogod ne pokvari, obrađivao rupu u kamenu, da dobije potpuni krug. Kasnije je kamen postavio na seosko groblje, na kojem je i sahranjen. Često je govorio da kroz tu rupu najbolje vidi mjesečinu nad Dragotinjom – pripovijeda Simo, beskrajno lijepe, istovremeno tužne i vesele priče svoga zavičaja.
Himna kneževine
Proglašenjem Gornje Dragotinje za kneževinu hjeli smo da joj udahnemo novi život, smisao postojanja i zalog za ljepšu budućnost, podsjetio nas je Simo na iskrenu namjeru za spas Dragotinje. O njoj brinu knez, kneževa garda, počasni građani i ambasadori.
– Htjeli smo da ovo selo živi, da sačuva prirodu, rječice, potoke, vodenice, njive i pašnjake, svoju istoriju i vatru na ognjištima – pričao je Ostoja Knežević, jedan od dragotinjskih kneževa.
Ovdje su ponosni na ostavštinu dragotinjskih slikara Branka Miljuša i Saše Milića.
U protekla 24 ćasa, u Srpskoj je testrano 629 laboratorijskih uzoraka, novi virus korona potvrđen je kod 165 osoba, a preminulo je šest oboljelih.
Radi se o 94 muških i 71 ženskoj osobi, od kojih je 14 mlađe, 79 srednje i 72 osoba starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 60 osoba je iz Banjaluke, 13 iz Bijeljine, 10 iz Laktaša, devet iz Kozarske Dubice, sedam iz Prijedora, šest iz Zvornika, po pet iz Srebrenice i Teslića, po četiri iz Gradiške, Pala, Prnjavora, Ribnika i Sokoca, po tri iz Istočne Ilidže, Kotor Varoša, Mrkonjić Grada i Šipova, po dvije iz Doboja, Modriče, Novog Grada i Čelinca i po jedna iz Broda, Višegrada, Gacka, Dervente, Osmaka, Petrovca, Petova, Rogatice, Ugljevika i Šamca.
U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je šest smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se šest muškaraca srednje i starije životne dobi iz Banjaluke (tri osobe), Pelagićeva, Prijedora i Vukosavlja.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 39.274 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 1.978 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo 25.701 osoba, a testirano je ukupno 177.274 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 572, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 225, a u opštim bolnicama 347.
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 4.930 osoba, a nadzor je završen kod 126.227 osobe.
