9.8 C
Prijedor
Subota, 27 Aprila, 2024
Facebook
Intervju Stranica 4

Intervju

Istaknuti postovi

SAVREMENOM DIJAGNOSTIKOM SPRIJEČITI HRONIČNE UPALE UHA

Objavio
admin
-
0
Dr Siniša Mutić, spec. otorinolaringologije subspec. fonijatrije

“Pacijenti u lјetnom periodu često imaju upale spolјašnjeg uha, a to se liječi antibiotskom terapijom. Bitna je i toaleta i lokalna terapija. Takođe imaju probleme zbog neproporcionalne upotrebe klima-uređaja. Nos je filter, koji moramo da čuvamo. Nemamo mogućnosti da se adaptiramo na tako brze promjene temperature koje vještački pravimo”, rekao je za “Kozarski vjesnik” dr Siniša Mutić, spec. otorinolaringologije subspec. fonijatrije.

Zbog kojih problema vam se najčešće obraćaju pacijenti?

– U lјetnim mjesecima, to su najčešće problemi bolova u uhu, oslablјenog sluha, sekrecije iz uha i sve ostalo. To je povezano i sa povišenom temperaturom, povećanim vodenim aktivnostima, raskvašavanjem kože zvukovoda i  nemedicinskim rukovanjem kožom zvukovoda. Važna je pravilna upotreba  klima-uređaja. Naime, ako smo u prostoriji u kojoj namjestimo temperaturu vazduha na 20 stepeni Celzijusovih i u slјedećem trenutku izlazimo na 35 stepeni, to nikako nije dobro. Nosna sluznica i naš organizam ne mogu da se adaptiraju na tako brze promjene, pa nastaju poremećaji u funkcionisanju sluznice. Povećana je količina bakterija i virusa koji dolaze iz nefiltriranog vazduha, koji mogu da utiču na pojavu češćih sinusitisa odnosno rinosinusitisa kako ih danas vodimo.

Da li vam se pacijenti često obraćaju zbog alergija?

– Alergeni mogu da budu cjelogodišnji i sezonski. Ovo je sezona kad najviše imamo pacijenata koji su alergični na ambroziju. Većina njih sama sebe liječi i znaju da su alergični, međutim, postoje tu i neke druge stvari na koje treba da obrate pažnju, tako da preporučujem i lјekarski pregled ko god ima problema sa ambrozijom.

Koliko korištenje savremene tehnologije, naročito kod mladih, dovodi do ošetećenja sluha? Znamo da neki satima drže slušalice u ušima.

– Pored drugih razloga zbog kojih može da se ošteti sluh, on može da se ošteti i bukom. Sve u zavisnosti od toga koliki je intenzitet buke koja se projektuje na slušne ćelije. Najčešće se to u početku karakteriše zujanjem u uhu, to je prvi simptom, dok ne primijete da je došlo do oštećenja sluha i da bude konkretnog gubitka sluha u nekom govornom području i smanjene razumlјivosti u komunikaciji s drugim lјudima. Potrebna je dugotrajnija izloženost buci da dođe do oštećenja sluha, ali svakako je preporuka da se takvi uređaji što manje koriste.

U Specijalističkom centru “Dr Predojević”, u ORL ambulanti obavlјate osnovni ORL pregled. U skorije vrijeme trebalo bi da se primjenjuju i druge dijagnostičke metode. Koje su osnovne dijagnostičke metode u otorinolaringologiji?

– Jedna od osnovnih je timpanometrija, (snimanje funkcionalnosti srednjeg uha) i audiometrija (snimanje funkcionalnosti unutrašnjeg uha odnosno slušne funkcije svakog pacijenta). Timpanometrija nam je bitnija i popularnija u dječijoj populaciji, zbog svih onih skrivenih obolјenja, čestih upala srednjeg uha i same osnovne funkcije srednjeg uha. To u prošlosti nismo bili u mogućnosti da otkrijemo i zato sad imamo veliki broj odraslih pacijenata sa hroničnim upalama srednjeg uha, tako da im je teško pomoći i operativnim zahvatima. Međutim, ovom dijagnostičkom metodom možemo pravovremeno da reagujemo i da spriječimo neke upale u starijem i mladom životnom dobu. Audiometrijom ispitujemo funkciju sluha, takođe koristimo i osnovne metode. Očekujemo da ćemo uskoro imati aparat za mjerenje vestibularnog nerva i same ravnoteže. Znamo da su poremećaji ravnoteže jedan od najkompleksnijih sistema na kojem počiva lјudski organizam, a uskoro ćemo, zahvalјujući onome što ćemo ovdje raditi, moći da ispitamo i funkciju vestibularnog sistema.

Koji se pregledi najčešće obavlјaju?

– U medicinskoj praksi danas su moderni endoskopski, odnosno unutrašnji pregledi. Otorinolaringologija bavi se pregledom i dijagnostikom uha, grla i nosa, a sve su to šuplјine lјudskog tijela koje je teško dijagnostikovati klasičnim ORL pregledom, tako da se endoskopija nametnula u modernoj medicini. Postojala je rigidna endoskopija, ali uskoro ćemo u Specijalističkom centru “Dr Predojević” moći da uradimo fleksibilnu endoskopiju gornjeg aerodigestivnog trakta. To je pregled nosne šuplјine i prostora iza nosa odnosno gornjeg, srednjeg i donjeg sprata ždrijela, i laringsa. Sve će to biti popraćeno video-dokumentacijom i svim ostalim, tako da je to nešto novo što ćemo imati, ali već duže vrijeme je dostupno u svijetu, praktično nešto od normalnih pregleda koje praktikuju u drugim zemlјama.

Šta mogu građani da učine na prevenciji odnosno očuvanju svog zdravlјa kad je riječ o otorinolaringologiji?

– Generalno otorinolaringologija se bavi očuvanjem čula. Sluh, ravnoteža, miris, ukus, gutanje, disanje to su sve osnovni parametri koje lјudi imaju i potrebni su im da bi funkcionisali. Mirisom da namirišu hranu, ukusom da osjećaju ukus hrane, sluhom da učestvuju u svakodnevnoj komunikaciji, a o govoru da ne pričamo. Ako građani primijete bilo kakve poremećaje ili bilo šta drugo, važno je da na vrijeme potraže stručnu pomoć.

Kozarski

Struka podržava detaljno geološko istraživanje uglja koje će riješiti dileme

Objavio
admin
-
0

„Procedura svih sukcesivnih aktivnosti u procesu otvaranja rudnika je detalјno geološko istraživanje. Mi ne možemo govoriti o egzaktnim podacima, količini uglјa, kvalitetu na lokalitetu Bukova Kosa, jer o tome postoje samo neke prognozne rezerve i naznake. Zato je kroz proces detalјnih geoloških istraživanja, neophodno potvrditi ranija istraživanja Bukove Kose i doći do preciznih podataka o količini, kvalitetu i mogućnosti eksploatacije uglјa na ovom području“, rekao je prof. dr Vladimir Malbašić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru, u razgovoru za „Kozarski vjesnik“.

Skupština grada Prijedora dala je saglasnost za detalјna geološka istraživanja na Bukovoj Kosi. Zaklјučak je da se mora čuti mišlјenje struke. Šta kaže struka, zašto se traži detalјno geološko istraživanje ovog lokaliteta?

– U zadnje vrijeme, od ovih globalnih kretanja, cijene energenata rastu na svjetskom tržištu i svakako da sirovine koje svojom količinom i kvalitetom u svojim ležištima i nisu bile interesantne u ranijem periodu, sada postaju tražene i prihvatlјive. Geološka istraživanja su prvi korak da se egzaktno utvrdi koliko čega ima na tom lokalitetu, o kakvom kvalitetu se tu radi i da li je sve to, u konačnici, ekonomski isplativo.

Struka je već nekoliko puta govorila o istraživanjima, održana je i posebna sjednica Skupštine grada na ovu temu. Koliko je daleka nit od istraživanja do eksploatacije, šta to zapravo znači sada u ovom momentu?

– Na posebnoj sjednici Skupštine grada, mi smo dali informacije kojima raspolažemo, ne samo o uglјu, već i o drugim mineralnim sirovinama i potencijalima grada Prijedora. Rasprava je išla u pravcu što racionalnijeg korištenja mineralnih sirovina i resursa na ovom našem području. Generalno, kada pričamo o nekoj proceduri, što se i nalazi u radnim materijalima koji su se našli pred odbornicima, procedura svih sukcesivnih aktivnosti u procesu otvaranja rudnika je detalјno geološko istraživanje. To je početna faza u kompletnom procesu, gdje potencijalni koncesionar ili investitor mora da uradi detalјan projekat istraživanja, na osnovu kojih dobija istražno pravo. Prije toga, on svakako pokreće proceduru dobijanja koncesije, odnosno koncesiono pravo na to ležište, i kada to pravo dobije, koncesionar mora po svim pravilima struke, tehničkih standarda da obavi i terenska geološka istraživanja, koja će dati dovolјno podataka, da se kroz elaborate pokažu rezerve. To je jedan od početnih koraka, a do početka eksploatacije, mora da protekne određeno vrijeme kako bi se obavila, terenska, laboratorijska ispitivanja, elaboriranje rezervi, potvrđivanje rezervi, izrada studije ekonomske opravdanosti eksploatacije. Tu je i izrada studije o uticaju na životnu sredinu, u kojoj opet postoji dugotrajna procedura do dobijanja ekološke dozvole, koja jeste uslov za odobravanja rudarskih projekata. Kada se svi ti poslovi završe, tek tada su zakonski odobreni rudarski radovi i eksploatacija.

U praksi, u kojim sve slučajevima stručnjaci ne preporučuju otvaranje rudnika?

– U suštini, da li će do eksploatacije rude doći ili ne na nekom lokalitetu i kakav će biti stav struke, treba istražiti da li će ta eksploatacija biti tehnički i ekonomski opravdana, da li se mogu negativni uticaji na životnu sredinu svesti na minimum, odnosno držati u prihvatlјivim granicama, da li prirodni uslovi, odnosno količina i kvalitet omogućavaju duži vremenski rok eksploatacije, da li kvalitet mineralne sirovine zadovolјava tržište i tržišne zahtjeve i potrebe. U svakom slučaju, postoji mnogo odgovora koje je potrebno kroz ovaj projekat istraživanja terena i dokumenta pronaći. Tek onda možemo govoriti da li se isplati ili ne, raditi na nekom ležištu rude.

Imate li vi procjenu koliko tu uglјa ima, kakvog je kvaliteta i koliko bi vremenski trajala ta eksploatacija, šta govori mapa o mineralnim sirovinama na teritoriji Prijedora? 

– Mi smo na Skupštini grada prezentovali prethodno istraživanje sa Bukove Kose. Ta istraživanja su obuhvatala, pored ovog lokaliteta, i prostor Palančišta, Božića i Marina. Tu su rađena geološka istraživanja. Ovdje se sada radi o jednom dijelu, odnosno djelimičnom istraživanju tog prostora, jer je još Rudnik želјezne rude “Ljubija”, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, radio određene bušotine, ne bi li pronašli neke druge mineralne sirovine, odnosno ugalј. Urađen je određeni broj bušotina, koje doduše, nikada nisu do kraja  elaborirane. Mi ne možemo govoriti o egzaktnim podacima, količini uglјa, kvalitetu, jer o tome postoje samo neke prognozne rezerve i naznake. Zato je sada, kroz proces detalјnih geoloških istraživanja, neophodno prvo potvrditi ono što je do sada urađeno kada je u pitanju ranije istraživanje Bukove Kose. Jedino tako se može doći do preciznih podataka o količini, kvalitetu i mogućnosti eksploatacije na ovom području.

Rudarstvo je prošlost i sadašnjost Prijedora. Mnoge porodice žive od toga. Da li, po Vašem mišlјenju, rudarenje ima budućnost u našem gradu, s obzirom na bogatstvo kojim rasplažemo?

– Moj stav, a to govorim studentima i mladim kolegama, da je na nama da poštujemo stav struke, da se ponašamo profesionalno i odgovorno, i da sugerišemo lokalnoj zajednici šta bi se od sirovina moglo koristiti. Prijedor ima izvjesne količine želјezne rude, koje mogu trajati između dvadeset i trideset godina, uz uslov da se racionalno koriste. Prijedor je bogat ne samo metaličnim, već i nemetaličnim mineralnim sirovinama i ima ogroman hidro potencijal. Dakle, mineralne sirovine na teritoriji grada Prijedora, uz racionalnu eksploataciju, mogu biti efikasno i ekonomski opravdano korišteni, samo je neophodno napraviti strategiju i plan, kako i koju vrstu sirovine i u kojoj količini koristiti. Mi stojimo na raspolaganju lokalnoj zajednici i potencijalnim investitorima, kao lјudi od struke, a na investitorima, državi i lokalnoj zajednici je da odluče u kom obimu i kojom dinamikom, rudna bogatstva mogu biti korištena, a perspektiva kada je Prijedor u pitanju, postoji.

Tanja Mandić/Kozarski

Intervju sa Ninom Fuštar: Naše društvo odbija da shvati koliko je kultura važna

Objavio
admin
-
0
Nina Fuštar sa dirigentskom palicom Ustupljena fotografija

Mlada Prijedorčanka Nina Fuštar najmlađa je dirigentkinja Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu. Muzikom se bavi od malih nogu, a kao izuzetan đak završava muzičku osnovnu i srednju školu, Akademiju umjetnosti u Sarajevu, a potom upisuje master studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

O svom dosadašnjem putu, ljubavi prema muzici i planovima za budućnost govorila je za “Nezavisne novine”.

NN: Vi ste najmlađa dirigentkinja u Operskom studiju Narodnog pozorišta u Beogradu. Kakav je bio Vaš put do ove profesije?

FUŠTAR: Put koji sam prošla dosad opisala bih kao lijep, uzbudljiv, ponekad napet i stresan, ali uvijek me činio radosnom. U muzički svijet, amaterski naravno, ušla sam još u vrtićkim danima. Prvi oblik mog muzičkog izraza bilo je pjevanje u horu. To je ljubav koja još uvijek traje, iako sad volim i da zamijenim stranu – od pjevačke, na dirigentsku. Osnovno i srednje obrazovanje sam stekla u svom rodnom gradu Prijedoru, a fakultet započela u Sarajevu, a završila u Beogradu u klasi maestra Bojana Suđića. Trenutno sam član Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu, kao najmlađa dirigentica. Osim toga, tamo sufliram u operi, dirigujem binsku muziku, radim sa pjevačima, korepetiram – trudim se da se razvijam i učim svaki dan.

NN: Vrlo mladi ste se upoznali sa klavirom i umjetničkom muzikom, ko je zaslužan za to?

FUŠTAR: Ne bih mogla tek tako da imenujem jednog krivca za to. Iako se u mojoj porodici niko ne bavi muzikom profesionalno, svi su veliki obožavaoci muzike, tako da sam ja od malih nogu slušala i otkrivala najrazličitije žanrove. Ipak, vjerujem da to spoljašnje samo po sebi nije dovoljno. Muziku sam oduvijek osjećala dijelom svoje ličnosti.

NN: Kad ste odlučili da želite da se zaputite u smjeru dirigovanja i šta je prevagnulo u tome?

FUŠTAR: Ljudi. Ja sam u srednjoj školi u Prijedoru paralelno završila klavirski i teoretski odsjek. Voljela sam klavir i zaista sam uživala u svim satima koje sam provodila sama vježbajući, ali više od toga sam voljela kada sam okružena ljudima, kada zajedno radimo i stvaramo muziku. To me ispunjava. A dobro se sjećam trenutka kada sam se zaista ozbiljno zainteresovala za dirigovanje – tik prije srednje škole. Teoretski odsjek sam upisala samo zato što tamo postoji predmet dirigovanje, što na klavirskom nije slučaj. Kasnije je tokom srednje škole interesovanje postalo ozbiljnije, osnovala sam vokalnu grupu i sasvim je bilo jasno kojim putem želim da idem. Osim toga, veliku ulogu u mom muzičkom stasavanju imaju horovi. Pjevala sam u različitim horovima u Prijedoru, Sarajevu i Beogradu, ali uvijek najjači utisak na mene ostavlja moj hor “Vila” iz Prijedora. Tu sam upoznala svu magiju zajedničkog muziciranja.

NN: Koji su najveći izazovi sa kojima se susrećete u radu, kako kolege prihvataju “autoritet” dirigenta, budući da ste vrlo mladi?

FUŠTAR: Pretpostavljam da ću sa najvećim izazovima tek morati da se susretnem u budućnosti. Osim nekoliko, ne baš tako dobronamjernih komentara, poput “curice” ili “imaš baš milo lice”, nisam imala nekih značajnijih neprijatnih scena. Svjesna sam da muzička industrija i dalje mahom pripada muškarcima. I ja sama, kada zamišljam dirigenta, pred očima imam starijeg muškarca, nikako mladu djevojku. I to je u redu. Godine tradicije su iza nas, ali svijet se mijenja, a i mi sa njim. Znanje i umijeće su ipak ono čime čovjek treba da se vodi, a ja se trudim da na sve svoje probe dolazim dobro pripremljena. Opuštena sam, volim da radim u prijatnoj atmosferi i ostavljam sebi prostor za grešku, ne opterećuje me to – čovjek se uči dok je živ.

NN: Rodom ste iz Prijedora, ali ste sticajem okolnosti u Beogradu. Šta je našoj sredini potrebno kako bismo zadržali mlade i obrazovane umjetnike? Često po medijima čitamo da je Banjaluka zrela za operu, kakav je Vaš stav o tom pitanju?

FUŠTAR: Divno je biti umjetnik, ali prihodi od umjetnosti nisu visoki, naročito u našoj sredini, a mlad čovjek treba od nečega da živi. Poznajem mnogo talentovanih mladih umjetnika, neki od njih su mi i prijatelji, koji su napustili našu zemlju. Naprosto naše društvo odbija da shvati koliko je kultura važna. Prije svega mislim da treba da se radi na tome. Moramo da odnjegujemo novu generaciju publike. Umjetnost mora da bude vidljivija i prisutna u svakodnevnom životu. Kultura treba i mora da bude dostupna svima, a ne samo ljudima u velikim ili glavnim gradovima. To je jedan od glavnih problema na kojem mislim da bi trebalo da se radi, decentralizacija i popularizacija kulture trebala bi biti zadatak novih generacija umjetnika. Trenutno se moj život većinski odvija van Republike Srpske, ali trudim se da pratim umjetničku scenu i tamo i zaista smatram da je institucija opere i više nego potrebna. Opera se najčešće bavi univerzalnim, životnim temama i baš to je čini pristupačnom svima. Voljela bih da naša publika dobije priliku da osjeti čari koje opera sa sobom nosi.

NN: Nedavno ste završili master studije, koliko je profesionalno obrazovanje tražilo odricanja?

FUŠTAR: Jeste, nedavno sam završila master studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi maestra Bojana Suđića. Kada započnete da se bavite umjetnošću i kada shvatite da je to vaš životni poziv, onda se u potpunosti morate posvetiti tome. Profesionalno bavljenje umjetničkom muzikom zahtijeva stalan rad i potpunu posvećenost. Uvijek može i mora bolje. U današnjem svijetu kiča i neukusa, u kom klasična muzika djeluje na marginama društva, to negdje postaje i borba za opstanak, kako muzičara, tako i same muzike. Ne mogu da kažem da mi je fakultet bio lak, ali svakako nije bio težak. Volim muziku i uvijek sam voljela da učim i saznajem nove stvari, a formalno obrazovanje mi je pružilo upravo to – priliku da saznam nešto novo svakog dana. Kada su odricanja u pitanju, nisam mogla uvijek da budem sa prijateljima koliko sam željela, jer sam morala da vježbam, morala sam pažljivije da biram sportove kojima ću se baviti jer sam se trudila da čuvam ruke od potencijalnih povreda, morala sam da brinem o zdravlju zbog koncerata, da čuvam glas i slično. Ipak, ne osjećam se kao da sam tokom dosadašnjeg života nešto propustila. Sada se trudim da budem u dobroj psihofizičkoj formi, ponekad moram da odbijem druženja, putovanja ili izlaske jer moram da vježbam ili imam neki koncert, probu i slično, živim odvojeno od porodice i svakodnevno moram da radim na sebi – ali to je već stil života.

NN: Šta Vas motiviše da radite i kako doživljavate stvaranje muzike?

FUŠTAR: Iako ima mnogo pravila, muzika za mene predstavlja jednu beskrajnu slobodu. Ja lično najviše uživam u procesu rada. Izvođenja pred publikom su samo kruna toga. Volim proces, rad na detaljima, promišljanja i sve što se dešava iza očiju javnosti. Raduju me mali uspjesi, volim osjećaj koji muzika stvara kod mene, vjerujem da svako ima svoj put i da granice ne postoje, prihvatam greške kao sastavni dio života, naročito u mladosti, i život posmatram kao dar i avanturu u kojoj svaki dan izgleda drugačije, donosi nešto novo i zanimljivo. Svaki dan iznova shvatam koliko zapravo ne znam i koliko je beskrajan prostor za napredak. To me inspiriše na stalan rad, na istraživanje sebe i okoline, promatranje, učenje i razvijanje. Voljela bih da me ljudi jednog dana pamte po znanju i po lijepim uspomenama na rad sa mnom.

NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost?

FUŠTAR: I predstojeću sezonu ću da provedem u Narodnom pozorištu u Beogradu. Koncert Operskog studija je planiran već za sredinu oktobra. Osim toga, nastavljam rad sa amaterskim horom “Odjek”, gdje sam dirigentica od prethodne sezone. U mojoj glavi je još mnogo planova i ideja za različite koncerte i saradnje, ali polako. Vrijeme je na mojoj strani, tako mi se čini.

Podrška porodice

NN: Kako su Vaši roditelji reagovali kada ste odlučili da će Vam muzika biti profesija?

FUŠTAR: Oni su od samog početka osluškivali i podržavali sve moje želje i ideje. Često u razgovoru sa ljudima spomenem koliko sam zapravo sretna i blagoslovena što su baš oni moji roditelji jer su, čak i onda kada nisu bili u potpunosti sigurni u put kojim sam ja krenula ili kada nisu najbolje razumjeli, uvijek bili beskrajna i beskompromisna podrška i vjetar u leđa. Osim njih, tu je i moja sestra Maja.

Tijana Gaćanović/Nezavisne

ZA POLA GODINE, STRANCIMA IZDATE 844 RADNE DOZVOLE

Objavio
admin
-
0

Nedostatak radne snage i dalјe je jedan od gorućih problema s kojima se suočavaju privrednici u Republici Srpskoj. Između ostalog, to nastoje riješiti angažovanjem stranih državlјana. Za prvih šest mjeseci, strancima su izdate 844 nove dozvole i ta cifra je za 123 premašila ukupan broj radnih dozvola za strane državlјane u prošloj godini. O privrednim kretanjima u proteklom periodu, razgovarali smo sa Dijanom Đaković, rukovodiocem prijedorske Kancelarije Područne privredne komore Banja Luka.

Privrednici su se u prošloj godini suočavali sa brojnim izazovima, koji su se, dobrim dijelom, prelili i u ovu. Kako biste prokomentarisali sadašnji privredni ambijent?

– Privrednici su se suočili sa nedostatkom radne snage i to je i dalјe jedan od najvažnijih problema s kojima se privreda bori. Tu su i poremećaji u lancima snabdijevanja i energetska kriza, koja je izazvala određen pad privredne aktivnosti i u zemlјama EU, a ona je naš glavni spolјnotrgovinski partner. To znači da su prilike s kojima se privrednici suočavaju i dalјe izuzetno složene. Pokazatelјi za Republiku Srpsku potvrđuju da postoje određene tendencije pada, posebno kada je u pitanju industrijska proizvodnja, prerađivačka industrija i slično. Ono što je neobično u odnosu na prethodnu godinu jeste da je značajno povećan broj izdatih novih radnih dozvola za strane državlјane u Republici Srpskoj. Za prvih šest mjeseci, izdate su 844 nove radne dozvole, što je za 123 više od ukupnog broja dozvola strancima u 2022. godini. Inflacija koja je prošle godine izuzetno rasla, ove godine raste manje. Stabilizuje se. Mjesečna inflacija u junu 2023. iznosila je 0,1 odsto, a godišnja inflacija (juni 2023/juni 2022.) bila je 6,2 odsto. Imamo porast prosječne neto plate, što je takođe dobar pokazatelј i jedan od odgovora poslodavaca da zadrže postojeću radnu snagu. Prosječna neto plata u junu ove godine iznosila je 1.284 KM i veća je za 4,5 odsto u odnosu na uporedni period lani. Bruto društveni proizvod jeste rastao prema procjenama za prvi kvartal, ali niže nego što je to bilo očekivano. Kada bih trebala dati neki rezime, rekla bih da je prošla godina bila izuzetno dobra, možda i neočekivano dobra po ostvarenim poslovnim rezultatima. Ti su trendovi sada nešto slabiji, ali i dalјe su povolјni, posebno pokazatelјi za Prijedor, Kozarsku Dubicu i Novi Grad koji su i nosioci privrednog razvoja naše regije, dok u Kostajnici imamo pad proizvodnje i izvoznih aktivnosti. 

Privredna komora, između ostalog, radila je sa nadležnim ustanovama i institucijama  na prilagođavanju obrazovne politike tržištu rada. Koliko se u tome odmaklo, jer i na taj način se mlad čovjek pokušava usmjeriti ka zanimanjima koja imaju prođu?

– To je dugotrajan proces, koji mi i dalјe nastavlјamo. Radimo na uređenju prostora i ambijenta kod poslodavaca za stručno osposoblјavanje đaka, takođe nastavlјamo sa edukacijama mentora praktične nastave. Činjenica je da poslodavci to prepoznaju kao svoj interes i da se, na našu sreću, sve više uklјučuju u taj proces. Privredna komora učestvuje u kreiranju podsticajne politike na nivou kako entiteta tako lokalne zajednice.

Da li su domaći proizvođači prepoznali značaj brendiranja svojih proizvoda? Neke od njih možemo vidjeti i u „Potkozarskoj kući“, koja je otvorena kao poslovna jedinica Turističke organizacije grada Prijedora.

– To je tema koja uvijek iznova treba da se promoviše kod naših privrednika. Sve više privrednika, ne samo u turizmu nego i u drugim djelatnostima, okreće se ka brendiranju, jer je to siguran način da povećaju dobit i poslovne rezultate. „Potkozarska kuća“ je divan primjer koji je pomogao malim proizvođačima da unaprijede plasman svojih proizvoda i da imaju uopšte priliku i motiv da na tome rade. Svakako da će u narednom periodu privući veći broj malih privrednika koji putem ove kuće mogu da plasiraju svoje proizvode. Kad je u pitanju drvna industrija, u proteklo vrijeme imali smo značajan iskorak ka brendiranju. Pokazatelјi za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju da je došlo do pada u oblasti drvoprerade, kod proizvodnje drvne građe i namještaja. Još uvijek to nisu neki uzurpirajući podaci, ukazuju upravo na potrebu da se naši proizvođači okrenu ka kreiranju vlastitih proizvoda, vlastitog brenda, jer to u budućnosti omogućuje bolјi generalni plasman.

U Privrednoj komori ne zanemarujete ni proces digitalizacije. Koliko se u tome odmaklo?

– Privredna komora kao centar RS za proces digitalizacije ima brojne projekte i nudi privrednicima priliku da svoje poslovanje digitalizuju, barem u nekim klјučnim segmentima. To je stalni proces na kojem naša komora radi. Ono što nas takođe u budućnosti okupira su zelene tranzicije. Pripremamo nove projekte iz ove oblasti. Naravno, tu je i stručno obrazovanje i usklađivanje potreba tržišta rada sa potrebama privrede. Stalno sprovodimo edukacije, digitalizovali smo naše procese. Mnoge te stvari privrednici mogu da dobiju onlajn. Na tome smo dosta radili u proteklo vrijeme i trudimo se da uvijek pravovremeno pružimo informacije koje su za naše privrednike i te kako važne.

JAVNI POZIVI ZA PODSTICAJE

Đakovićeva podsjeća da ovih dana privrednici imaju mogućnost da konkurišu na javni poziv Ministarstva privrede i preduzetništva RS za podsticajna sredstva. „U pitanju je 14,5 miliona KM za nabavku opreme i podizanje konkurentnosti, što je izuzetna prilika i veoma dobar način da se našim privrednicima pomogne u smislu pobolјšanja nivoa njihove tehnološke opremlјenosti, koja svakako obezbjeđuje i dalјe izlazak na razvijena tržišta. Takođe i lokalna zajednica je objavila javne pozive za podsticaje te da su i oni na nivou prethodne godine i nešto veći, što je pohvalno i svakako da će značiti privrednicima i preduzetnicima”, rekla je Đakovićeva.

D. Sovilј/Kozarski

DRAGOSLAV KABIĆ: „NASTAVLjAMO SA AKTIVNOSTIMA KOJE ĆE PODIĆI GRAD ZA STEPENICU VIŠE!“

Objavio
admin
-
0

„Mi smo jedan od najbolјih gradskih i opštinskih odbora SNSD-a u Republici Srpskoj. Naši izborni rezultati pokazuju da svake godine bilјežimo rast naše organizacije i da građani vjeruju našoj politici. Mi smo složna ekipa u kojoj nema razmirica. Sve dileme rješavamo na organima Stranke“, kaže za “Kozarski vjesnik” predsjednik GrO SNSD-a Prijedor Dragoslav Kabić.

Ove godine obilјežavate 25 godina rada GrO SNSD-a. Jeste li zadovolјni rezultatima Odbora na čijem ste čelu od marta prošle godine ?

– Ove godine obilјežavamo 25 godina rada GrO SNSD-a, mada možemo slobodno reći da je to i 26 godina, jer je Inicijativni odbor za osnivanje Stranke ovdje napravlјen u jesen 1997. godine. Već 1998. formirani su organi SNSD-a, izabran je predsjednik GrO SNSD-a, predsjednici Aktiva mladih i Aktiva žena. Kao opoziciona partija, mi smo tada krenuli sa radom i borili se na političkoj sceni. Vidite da smo na zadnjim opštim izborima pobijedili na svim nivoima vlasti, za NS RS, predsjednika RS, Parlament BiH, srpskog člana Predsjedništva BiH i da smo za Narodnu skupštinu povećali broj glasova za oko 3.000. Tu politiku nastavlјamo. Vlast koja upravlјa gradom, nastavlјa kontinuirano da radi na projektima. Podržavamo sve manifestacije koje su važne za grad. Osim projekata koji se trenutno rade, mi smo na putu da i za slјedeću godinu obezbijedimo dodatna sredstva za izgradnju prvenstveno komunalne infrastrukture, ali i ustanova i objekata koji su neophodini za funkcionisanje jednog grada.

Koliko sada ima članova GrO SNSD Prijedor?

– Prema našoj evidenciji, imamo oko 6.000 aktivnih članova. Imamo i veliki broj pasivnih članova, koji su uz nas u izbornim kampanjama i prate naš rad. To su lјudi koji nisu članovi Stranke, ali podržavaju rad SNSD-a, jer prepoznaju naš rad.

Kakvi su planovi za dalјi rad?

– Svakodnevno komuniciramo s našim ministarstvima i sa Savjetom ministara BiH, kako bi za projekte dobili određena sredstva. Mi pratimo sve javne pozive za dodjelu sredstava i kandidujemo naše projekte i uspijevamo da dobijemo određeni iznos novca. Imamo spremnih nekoliko projekata koje ćemo kandidovati u narednom periodu, za koje smo tražili i podršku republičke vlasti. Mislimo da će to biti obezbijeđeno u narednoj godini. Uz naša lokalna sredstva iz budžeta, nastavićemo sa aktivnostima koje trebaju podići ovaj grad za stepenicu više.

 Da li ste, kao predsjednik GrO, zadovolјni radom odbornika u Skupštini grada Prijedora?

– Imamo 11 odbornika i najveći odbornički klub u Skupštini grada Prijedora. Zadovolјan sam aktivnostima naših odbornika, a naravno da uvijek može bolјe. Naši odbornici su prisutni na terenu gdje od građana, koji su ih birali, prikuplјaju informacije o tome šta je potrebno da se rješava i onda to kandiduju na sjednicama Skupštine grada. U našu stranku prešla su i dva odbornika iz DNS-a koji rade u okviru našeg odborničkog kluba.

Kakva je saradnja sa ostalim političkim partijama u gradu Prijedoru? Postoji li opozicija?

– Ne možemo reći da ne postoji opozicija. Ima opozicije u gradu Prijedoru. Ona je konstruktivna i zahvalјujem im na svim konstruktivnim prijedlozima koje iznose kroz rad Skupštine grada i kroz rad u lokalnoj zajednici. Bitno je da nema tu neargumentovanih priča. Konkretno ukažu na probleme i imamo dobru saradnju sa opozicionim partijama. Bitno je da i oni konstruktivnim stavom doprinesu razvoju naše lokalne zajednice. Sa koalicionim partnerima je odlična saradnja. Održavamo sastanke, pripremamo se za sjednice Skupštine i oni učestvuju u radu i odlukama u vezi sa izgradnjom komunalne infrastrukture i svih objekata.

Naredna godina je izborna. Kakva su očekivanja od slјedećih lokalnih izbora?

– Mi smo stalno u pripremama za izbore. Radimo i u neizbornoj godini, a ne samo u godini kada su izbori. Na slјedećim izborima SNSD će imati svog kandidata za gradonačelnika. Očekujemo njegovu pobjedu i da nastavimo posao koji smo počeli prije tri godine, kada je i SNSD dobio svog gradonačelnika na čelu grada.

Kako komentarišete optužnicu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika?

– Poznato je da je to kontinuirani napad, prije svega na predsjednika Dodika i našu političku partiju od međunarodne zajednice. Mi želimo samo ono što nam pripada Dejtonskim mirovnim sporazumom i želimo sami da odlučujemo o svojoj sudbini. To je proces koji traje 20-tak godina. Navikli smo na pritiske i jedan pritisak manje ili više, nama ništa ne znači. Čvrsto stojimo uz predsjednika Partije, kao što je i GrO SNSD-a Prijedor uz politike SNSD-a, i tako će biti i u narednom periodu.

Bojana Majstorović/Kozarski

1...345...10Stranica 4 od 10
Kako je većina lokalnih informativnih portala na domaćem web-u vezana za određene političke subjekte i njihove ciljeve, odnosno neobjektivna prema svojim krajnjim korisnicima, odlučili smo se za nešto potpuno drugačije. Upravo zato je InfoPrijedor prvi nezavisni portal grada Prijedora, koji će potpuno objektivno i transparentno informisati javnost o događajima i dešavanjima iz prijedorske regije.
Kontaktirajte nas: redakcija@infoprijedor.ba
© www.infoprijedor.ba