Ako “ArselorMital” obustavi transport rude na duži period iz Omarske ka Zenici to će zadati veliki udarac “Željeznicama RS”, ali i ostaviti velike posljedice po ukupna privredna kretanja unutar Srpske, rekao je u intervjuu “Glasu” ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović.
Naglasio je da trenutno pokušavaju pronaći alternativna rješenja kada je riječ o ovom problemu, ali se osvrnuo i na najavljeno poskupljenje karata u željezničkom saobraćaju, kao i restrukturiranje “Željeznica RS”.
– Neće oni stati na zelenu granu tako što će svoj prihod bazirati na kartama putnika – kazao je Čubrilović i dodao da je u petak na adresu Vlade RS stigao prijedlog beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” kako bi u budućnosti trebalo posložiti stvari u “Aerodromima RS”.
Čubrilović je naglasio i da o poskupljenju putarine do sada nije bilo riječi, ali i naveo da će o tome odlučiti nakon razgovora sa čelnicima javnog preduzeća.
GLAS: Kompanija “ArselorMital” prije desetak dana obustavila je transport rude iz Omarske ka Zenici. Ako ta odluka ostane duže na snazi koje će sve posljedice ostaviti na “Željeznice RS” (ŽRS)?
ČUBRILOVIĆ: Još se ne zna koliko će ta obustava transporta trajati. To je veliki problem za “Željeznice RS”, jer “ArselorMital” učestvuje u ukupnom prihodu tog javnog preduzeća sa 42 odsto. To nije malo i to bi zaista bio veliki udarac za ŽRS. U razgovoru sa predstavnicima rudnika u Omarskoj pokušavamo iznaći neka rješenja, o kojima u ovom trenutku ne bih da govorim, a u narednih nekoliko sedmica pokušaćemo da pronađemo rješenja kako za rudnik u Omarskoj tako i za ŽRS. Jasno je da ako bi “ArselorMital” obustavio transport rude na duži period to zaista bio ne samo veliki udarac za “Željeznice”, nego za ukupna privredna kretanja unutar Srpske, prije svega kada je riječ o proizvodnji rude iz prijedorskog basena. Nadam se i očekujem da to neće potrajati više od nekoliko mjeseci i da ćemo iznaći adekvatna rješenja. Koliko sam razumio “ArselorMital” ima probleme zbog visokih cijena ulaznih komponenti u njihov finalni proizvod i ekonomski to nije održivo. Imaju velike gubitke koji su nenadoknadivi.
GLAS: Iz ŽRS su nedavno poručili da pripremaju novi cjenovnik karata u putnom željezničkom saobraćaju te da će isti proslijediti Ministarstvu saobraćaja i veza na potvrđivanje. Da li će Vaš resor dati zeleno svjetlo na taj prijedlog?
ČUBRILOVIĆ: Raste broj putnika koji koriste “Željeznice RS”, ali to je sve beznačajno za njihovo poslovanje. Ne možemo cijenom karte nivelisati to, jer za devet odsto je povećan broj putnika, a prihod za nešto više od jedan procenat. Neće “Željeznice RS” stati na zelenu granu tako što će svoj prihod bazirati na kartama putnika. To i ako bude neće biti ništa drastično, ali se moraju prilagođavati jer su sve ulazne komponente, kao što su cijene nafte, ali i struje povećane. Moraće se neka nivelacija tu praviti, ali ne znam sada u kojem obimu jer još nismo dobili njihov prijedlog.
GLAS: Rok za restrukturiranje ŽRS je kraj iduće godine. Hoće li on biti ispoštovan ili opet pomjeren?
ČUBRILOVIĆ: Restrukturiranje ŽRS počelo je još prije osam godina. Veliki dio posla je urađen, pogotovo kada je riječ o smanjenju broja radnika. Oni danas imaju mnogo manje zaposlenih nego prije sedam-osam godina, skoro duplo. Sada imaju čak manjak radnika u pojedinim oblastima. Zbog nemogućnosti Vlade da izvrši svoje obaveze sav taj posao nije do kraja završen. Insistiraćemo da taj posao privedemo kraju. Prije svega treba ispoštovati ono što je sa Svjetskom bankom potpisano. Oni insistiraju na nekom holdingu, a nama se u ovom trenutku ne čini da je to najefikasnije rješenje za željeznički saobraćaj. Moraćemo se prilagođavati ukupnoj situaciji i završiti posao kako je i potpisano. Imamo obavezu i prema Svjetskoj banci koja je u jednom dijelu finansirala proces restrukturiranja.
GLAS: Tim stručnjaka sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” trebalo je da ponudi republičkoj Vladi program razvoja “Aerodroma RS”. Šta je urađeno?
ČUBRILOVIĆ: Mi smo imali sreću da je čovjek koji je vodio čitav proces modeliranja beogradskog aerodroma za koncesiono ulaganje bio spreman da pomogne i našem aerodromu. “Aerodromi RS” bilježe stalno porast broja putnika, ali to ne daje finansijske efekte, odnosno one rezultate koji bi značili za održivost samog aerodroma. Iz tog razloga nam treba pomoć onih koji već to iskustvo imaju. Beogradski aerodrom je napravio jedan izuzetan model i u razgovoru sa njima uvidjeli smo da upravo oni mogu, sa svojim iskustvom i znanjem koje imaju, da pomognu u modeliranju i pripremi našeg aerodroma za eventualnu koncesiju ili nešto drugo. U petak sam dobio jedan prijedlog viđenja od njih, ali vjerujte da sam samo letimično pogledao i ne bih mogao sada da preciziram sve. Za sve to trebaće najmanje dvije godine.
GLAS: Šta je sa gradnjom autoputa Banjaluka – Prijedor?
ČUBRILOVIĆ: Čekamo mišljenje Pravobranilaštva kako bismo mogli ići korak unaprijed. Oni bi trebalo da se izjasne oko nekih stvari kako bi Vlada mogla donijeti odluku za dalje korake, odnosno za sve što je predvidio koncesioni ugovor. Riječ je o regulisanju međusobnih odnosa. Koncesioni ugovor ne može sve da predvidi, mora se aneksima ugovora sve definisati. Nijedna odluka na Vladi ne ide bez mišljenja Pravobranilaštva. Mislim da će to u krajnjem završiti onako kako koncesioni ugovor nalaže. Na našoj strani je obaveza rješavanja imovinskih odnosa i to je riješeno u velikom procentu.
GLAS: Da li će možda uslijediti promjena cjenovnika putarine na autoputevima u Republici Srpskoj?
ČUBRILOVIĆ: Do sada to nije razmatrano niti je bilo riječi o tome. Vidjećemo kada bude presjek stanja krajem godine. Razgovaraću sa čelnicima javnih preduzeća kako bismo napravili presjek stanja, odnosno kako ćemo koncipirati iduću budžetsku godinu. Kada budemo imali sve te pokazatelje onda ćemo moći nešto više govoriti i o tome.
Planovi
GLAS: Koji su planovi Ministarstva saobraćaja i veza za iduću godinu?
ČUBRILOVIĆ: Svako javno preduzeće koje je pod resorom Ministarstva saobraćaja i veza kroji zasebno planove. U tome smislu biće i sastanci sa svakim ponaosob, odnosno vidjećemo njihova viđenja i nakon toga ćemo prema politici Vlade i formiranju republičkog budžeta odrediti se. Tamo gdje država učestvuje sa svojim grantovima, naravno da bi trebalo svoj stav dati i Vlada.
Marijana Miljić Bjelovuk/GlasSrpske
