BIZNIS Stranica 2

BIZNIS

“e-Medo” bešumno praši prijedorskom regijom

0
Goran Pavić Pava pored e-Mede

U Prijedoru se na sajmu inovacija predstavila i banjalučka firma „EastCode“. Pokazali su sve draži popularnog „e-mede“, vozila koje vrlo često viđamo na prijedorskim ulicama. Miroslav Matić, Mišo, suvlasnik i direktor „EastCode“ objašnjava da je riječ o automobilu marke „Panda“ koje su malo „preuredili“.

– Izvadili smo mu motor benzinac, ostavili prenos, mijenjač, dodali elektro motor snage 17 KV, stavili 1.728 baterija u 24 bloka. To su iste baterije koje idu u laptopove, a jedan poređenja radi ima četiri do šest baterija. Tu je i kontroler, koji recimo prilikom davanja gasa na papučicu pusti struju i dio koji smo sami nacrtali, projektovali i napravili,potom adapter, odnosno prelaz s tog elektro motora na mijenjač.

Na slikama možete da vidite i jedan nosač, a ono što je važno ništa od ovog nije rađeno u kućnoj radinosti. Ono što projektujemo nosimo u firme koje rade za svjetski poznate proizvođače vozila. Dakle sve je izrađeno od kvalitetnih materijala – objašnjava Miša karakteristike EastCodovog „e-mede“.

“e-Medo“ s tim kontrolerom, baterijama, elektro motorom uz stari akumulator koji služi isključivo za signalizaciju ima i BMS uređaj kojim se upravlja ravnomjernim pražnjenjem i punjenjem 1.728 baterija.

– Da nije BMS-a te baterije bi se mnogo brže trošile i bio im kraći radni vijek. No, najveći izazav je bio kako „prevariti“ „pandu“ s tim novim karaketristikama da upali servo volana. Morali smo da lažiramo te signale da bi on upalio. I ta priča je trajala skoro dvije godine, ali ne samo to već i s ostalim parametrima koje je sve trebalo međusobno uskladiti. Želja nam je bila da pokažemo osnovnu djelatnost „EastCod-a„, a to je, da je naš primarni posao programiranje, mada mnogi misle i da smo trgovačka kuća – kaže Matić i naglašava da je „e-Medo“ već skoro godinu ipo u funkciji. Prešao je preko 17.000 kilometara uz minimalne troškovee energije i, što je najvažnije, sa 0% zagađenja okoline.

– To je tiho i startno vozilo kod kojeg se osjeti ta neka lakoća vožnje, U“e-Medi“ je električna kočnica, nema vakuma… Nije nauka da se preuredi, ali struku moraš poznavati, od elektrotehnike, elektronike, mašinstva. I po tom je „EastCode“ preoznatljiv, jer svaki taj sektor mora biti na nivou zadatka. Imamo sad za sad sedam timova i 20 godina iskustva, ali i sve potrebno za rad na terenu, kako bi serviser imao sve potrebno, od običnog šarafa do zahtijevnog alata – kaže Matić.

Naglašava da su od 20 vozila koje imaju u vlasništvu čak četiri na struju. U planu je da ista vozila prilagode skoro pa besplatnoj vožnji.

– To je budućnost, jer se za pet godina vozilo koje ste kupili na kredit samo isplati. Ta vozila bi trebala biti u upotrebi kod taksija, brze pošte. Garancija na baterije je osam godina, a pratimo i napredak na smanjenju njihovog  kapaciteta. Naš moto je da ne možeš da štediš, ako nemaš para. Prevedeno to znači da želimo da obezbijedimo sve pogodnosti za naše zaposlene, da im damo pogodnosti da ne moraju svojim kolima dolaziti na posao, da imamo i za reklamu i slično – kaže Matić.

Podsjeća da poslovnica „EastCode“ u Prijedoru postoji već 16 godina i da je prepoznatljiva po izuzetnoj ljubaznosti i stručnosti zaposlenih koje „mjesecima bira Pava“, ali i pozitivnim finansijskim rezultatima što pokazuje ozbiljnost u poslu.

Inače Goran Pavić Pava je regionalni menadžer i šef poslovnice u Prijedoru s kojim sam se provozao “medom” i oduševio se startnošću vozila, udobnošću i dobrom kočnicom.  

Gradonačelnik sa delegacijom u obilasku kompanije “Lignum Stjepanović”

0

Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović je danas sa delegacijom koju su činili v.d.direktora Investiciono-razvojne banke /IRB/ Dražen Vrhovac i direktor Šumskog gazdinstva /ŠG/ Prijedor Saša Bursać obišao kompaniju “Lignum Stjepanović”.

Oni su tokom obilaska pogona i razgovorom sa vlasnicima imali prilike da se upoznaju sa radom, ove izvozno orijentisane, kompanije.

Kompanija “Lignum Stjepanović” doo nudi usluge prevoza u drumskom saobraćaju, kako u Bosni i Hercegovini tako i na teritoriji cijele Evrope, te ima bogatu ponudu drvnih sortimenata izuzetnog kvaliteta, proizvedenih od stabala iz očuvanih šuma u okruženju. Najveći dio proizvoda “Lignum Stjepanović” izvozi na zahtjevno tržište zemalja EU, gdje se podrazumijeva vrhunski kvalitet proizvoda. Iz ponude drvnih sortimenata mogu se izabrati: elementi za masiv panel-ploče, friza za parket, daske, fosne, letve, štafle, grede, gredice i ostalu građu za drvene krovne konstrukcije.

Firma zapošjava 45 radnika, a ima i pogon u Radomirovcu, na teritoriji Novog Grada gdje imaju zaposleno još tridesetak radnika.

Vlasnici firme su nakon obilaska, zahvalili gradonačeniku i gostima koji su, kako rekoše, bili prva zvanična delegacija koja ih je posjetila tokom pet godina koliko rade na teritoriji grada Prijedora.

izvor

Šta će biti s radnicima “Mitala” u Prijedoru: Evo pod kojima uslovima mogu dobijati platu, a da ne idu na posao

0
Foto: Privatna arhiva

Nakon što je poslovodstvo kompanije “ArcelorMittal” u Prijedoru juče obustavilo proizvodnju pitanje je šta će biti sa 780 radnika ovog preduzeća, koje se bavi kopanjem rude željeza.

Kako je za Srpskainfo potvrdio Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacije prijedorskog “ArcelorMittala”, kući je već poslato 600 radnika.

Ovi radnici trenutno koriste godišnji odmor, slobodne dane zarađene prekovremenim radom ili plaćeno odsustvo.

Kakva će biti njihova dalja sudbina, kao i sudbina preostalih 180 radnika, koji su zadržani kao dežurni na obezbjeđenju i održavanju, sindikat tek treba da pregovara s poslovodstvom.

Šta kaže Zakon o radu

Prema Zakonu o radu RS, oni mogu biti poslati na čekanje, koje se zvanično zove “plaćeno odsustvo u slučaju neplaniranog privremenog smanjenja obima poslova kod poslodavca”.

– Za vrijeme trajanja ovog odsustva radnici ostvaruju pravo na naknadu plate u visini od najmanje 50 odsto prosječne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca – navodi se u Zakonu.

U zakonu se, međutim, dodaje i da se “način upućivanja radnika na odsustvo, dužina trajanja odsustva, međusobna prava i obaveze radnika i poslodavca uređuju se kolektivnim ugovorom”, te da odluci treba da prethode konsultacije sa sindikatom.

Dakle, mnogo toga će zavisiti od pregovaračke vještine sindikalaca, pa i od toga koliko su dobar kolektivni ugovor uspjeli da ranije ispregovaraju.

U pravnom timu Konfederacije sindikata RS, čija je članica Sindikalna organizacija prijedorskog “ArcelorMittala”, nisu bili spremni da odgovore na naša pitanja o ovoj temi.

Naknada za nezaposlene

Generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, rekao je za Srpskainfo da o konkretnom slučaju ne može govoriti, jer nisu u pitanju članovi ovog sindikata, ali da, u principu, radnici u Srpskoj imaju zakonom zagarantovana prava u slučaju prekida proizvodnje.

– Uz pravo na plaćeno odsustvo, tu je i pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti, koju ostvaruju svi radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom, naravno, pod uslovom da je njihov poslodavac uplaćivao doprinose za ovu namjenu – kaže Stanković za Srpskainfo.

Pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti imaju i radnici nakon što se kompanija u kojoj su radili zatvori, odnosno likvidira.

Pravo na ovu naknadu regulisano je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Ovu naknadu radnici primaju od mjesec dana do 2 godine, u zavisnosti od toga koliko imaju radnog staža.

Tako radnici koji imaju manje od godinu dana staža naknadu mogu dobijati samo jedan mjesec, dok oni sa više od 35 godina staža naknadu primaju 24 mjeseca, odnosno 2 godine.

Milkica Milojević/Srpskainfo

Pokretanje rudnika oživjeće cijelo mjesto (VIDEO)

0
Arhivski snimak

Priča se u Ljubiji da će rudnik u junu, nakon tri decenije, početi sa radom. Čekali smo i dočekali, kažu mještani. Optimizam ni nakon 30 godina nije nestao, pokretanje rudnika pokrenuće, kažu, i cijelu Ljubiju.

– Dugo smo iščekivali taj početak i, naravno, svi želimo da rudnik počne sa eksploatacijom. To će biti uspjeh i za građane i za omladinu da se zaposli tu – kaže Goran Praštalo, predsjednik Savjeta MZ Ljbija.

Ljubija je nekada bila žila kucavica cijelog regiona. Da će ovaj nekadašnji rudni gigant napokon proraditi, vjeruje i Vesna Šolaja. 

– Za nas je Ljubija gradić Pejton bila i ostala. Bez obzira što to nije ono što je nekada bilo. Rudnik će nam mnogo značiti. Ode nam sva omladina. Ne bi li se zaustavio taj odlazak mladih, ne bi li se ženili, djecu rađali – kazala je Vesna Šolaja, predsjednik Udruženja.

Kako je u Ljubiji pjevao Lučano Pavaroti i šah igrao Bobi Fišer, ispričao nam je Mile Inđić. Penziju je zaradio u rudniku. Volio bi da se Ljubiji, kaže, vrate dani stare slave.

– Imali smo odmarališta. Svi su klubovi radili, streljaštvo, kuglana, rukomet koji je pozant bio, u BiH i bivšoj Jugoslaviji. Radio je društveni dom. On je bio bolji i jači nego Skenderija u Sarajevu. Dolazili su svi eminentni i pjevači i glumci – istakao je Mile Inđić, radnik “Ljubije” u penziji.

Zasada su u Ljubiji aktivna dva kopa gdje se vadi željezna ruda. Ciganuša i Vidrenjak u Ljeskarama. Čeka se i da, zajedno sa rudnikom, proradi i željeznica kojom će se ruda iz rudnika eksploatisati dalje.

Upravo bi kroz ovu kapiju trebalo da krenu autobusi sa radnicima. Mještani se nadaju da će ponovnim pokretanjem proizvodnje ova sada oronula varošica zasijati starim sjajem.

ATV BL

GORAN BOJIĆ: „PREVIŠE SE BAVIMO ONIM ŠTO TEK TREBA DA DOĐE“

0

Goran Bojić, vlasnik tri  kompanije,  „Inving invest inženjeringa“, ljubijskog „Elkera“ i „BG energo tima“ kaže da će i prilagođeno poskupljnje struje biti znatno opterećenje za realni sektor. Pogotovo za značajnije potrošače kakve su njegove kompanije.

– Imamo livnicu koja je na struju, topli cink, peći koje proizvode izolatore što znači i da smo izuzetno  zavisni od svakog poremećaja cijena energije na tržištu. To je bio potres za nas.- iskren je Bojić.

Dodaje da bi voljeli  da u tim nekim dnevnim temama, koje se vode na nivou lokalne, ali i šire zajednice, taj realni sektor bude više prisutan. Odnosno postojeća privredna društva koja ovdje u ovoj lokalnoj zajednici privređuju, zapošljavaju ljude i samim tim doprinose njenom razvoju. 

– Nažalost sadašnji gradonačelnik nikako da nađe vremena da nas pozove i da čuje kako mi iz privrede razmišljamo na ove velike teme. Vjerovatno ima svakodnevnih obaveza, možda i nekih viših tema u odnosu na ovu od koje živimo mi i građani Prijedora koji su, siguran sam u to, i te kako zainteresovani za pitanje kako da se zaustavi odlazak mladih ljudi i šta treba da se uradi po tom pitanju. I u krajnjem u preferiranju postojećih, domaćih firmi kojim treba malo da bi sačuvali  konkurentnost na tržištu i opstali u ovim turbulentnim vremenima. Ne vidim tu,a to je opet moje mišljenje, zainteresovanost lokalne zajednice za upravo ove teme o kojim govorim. Jer, kako objasniti da nas u prethodne tri godine gradonačelnik nije obišao i upoznao se s problemima koji traže zajedničko rješavanje. Pa i to da se i on uključi u njihovo rješavanje.Ne samo na lokalnom, već i na republičkom, pa ako treba i državnom  nivou.- kaže Bojić i naglašava da im zajednički nastup, pogotovo kad je riječ o zaštiti cjelokupno privrednog ambijenta, mnogo znači.

U sada aktuelnom privrednom ambijentu, u kojem počesto pričamo  o rastrećenju privrede i realnog sektora, pa  onda podignemo cijenu struje, po  Bojićevim riječima smanjen je prostor za povećanje plata.

– Nije se još rodio onaj ko na jednoj strani povećava ulaz, a na drugoj pravi veliku razliku. Takvih čarobnjaka nemamo. A ta nova cijena struje proizvešće s druge strane i nove cijene repromaterijala, tako da ćemo u konačnici govoriti samo o povećanju cijena. U tom zbrkanom prostoru ne možemo govoriti o povećanju plata, o rasterećenju privrede…- smatra Bojić.

Mišljenja je i da smo izgubili po malo tu neku orjentaciju. Da se previše bavimo nečim što tek treba da dođe.

– Pa nešto čekamo da dođe, a to nikako da stigne … I tako u krug. A da ove postojeće, ove koji zapošljavaju ljude, koji plaćaju poreze, doprinose…funkcionišu ovdje zapostavljamo u smislu da se ne stiže s njima malo ozbiljnije porazgovarati. To zaista, a govorim ovo u najboljoj namjeri, mora biti jedna i mnogo šira zajednička priča.- kaže Bojić.