Koliko je trgovinska djelatnost osjetljiva i nepredvidiva, najbolje svjedoči primjer iz Prijedora, gdje je izmještanjem za samo sto metara pijaca ostala i bez kupaca i bez trgovaca.

U pitanju je objekat u naselju Pećani, vrijedan gotovo tri miliona maraka, koji je izgrađen prije tri godine umjesto tadašnje pijace koja je bila pokraj magistralnog puta, a gdje se danas nalaze stambeni objekti.

“Ljudima je stara lokacija bila puno bolja, jer su bukvalno mogli kupovati iz auta. Sada se moraju namjenski zavlačiti do nove pijace, što im je očigledno problem”, kazao nam je jedan od zakupaca, koji nije želio da mu navodimo ime.

Prema njegovim riječima, promet na novoj lokaciji se višestruko smanjio, a konkurencija u vidu tržnih centara je ojačala pa je opstanak u takvim uslovima gotovo nemoguć.

Darko Zgonjanin, direktor “Gradske tržnice”, preduzeća u čijem sklopu posluje i pijaca u Pećanima, kaže kako postoji više razloga zbog kojih ovaj objekat nikada nije zaživio u punom obimu.

“Pijaca ni do danas nije završena. Već prve godine kada je došla oštra zima, zbog otvorene nadstrešnice, otišlo je 50 odsto zakupaca, koji se nikada nisu vratili. Nisu završeni ni poslovni prostori, gdje bi trebalo da budu smješteni pekare, kafići, ribarnica, a nemamo nijedno priručno skladište gdje bi prodavci mogli da ostave hladnjaču i slično. Mi kao preduzeće nemamo novca da investiramo niti da se uhvatimo u koštac s tržnim centrima, koji za reklame daju više od našeg godišnjeg obrta”, kazao je Zgonjanin.

Poreska uprava Republike Srpske od bijeljinske bolnice potražuje, na ime poreza i doprinosa, oko 13,5 miliona KM. Ovim iznosom bijeljinska bolnica svrstala se među najveće dužnike poreza i doprinosa u RS, koji, zaključno sa junom ove godine, ukupno duguju 830,7 miliona KM.

Ukoliko je menadžmentu bijeljinske bolnice za utjehu, Univerzitetski klinički centar Banjaluka na ime poreza i doprinosa duguje 68,2 miliona KM, bolnica u istočnom Sarajevu 32 miliona KM, bolnice u Doboju i Foči nešto više od po 22 miliona KM, bolnica u Gradiški 12,3 miliona KM, prijedorska bolnica 7,1 milion KM.

Cifre su neumoljive i opominju nadležne da je trenutak da se konačno pokrene ozbiljna reforma zdravstvenog sistema. Naime, kada bi ozbiljni ekonomski analitičari izveli pravu računicu i dali vjerodostojnu sliku finansijskog stanja u zdravstvu Republike Srpske, vjerovatno bi KOLAPS bila preblaga riječ.

Ipak, da u 21. vijeku zdravstveni radnici većine bolnica u RS nisu u mogućnosti da redovno ovjeravaju zdravstvene knjižice i da su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge osiguranike u RS, teško je objasniti iole razumnom čovjeku.

Od menadžmenta bijeljinske bolnice nismo mogli ovih dana dobiti komentar o trenutnom stanju duga i obaveza prema Poreskoj upravi RS, odnosno o potpisanom reprogramu i načinu na koji se ispunjavaju obaveze prema zaposlenima i državi.

Jelena Lejić, načelnica Ekonomsko – finansijskog odjeljenja kratko je odgovorila da nije ovlaštena da daje takve informacije. Direktor Bolnice je trenutno na godišnjem odmoru, tako da će javnost morati pričekati na neka detaljnija objašnjenja o strukturi i visini poreskih obaveza i dugovanja za doprinose bijeljinske bolnice.

(Desavanjaubijeljini)