Prvi put u 800 godina, “Božićna zvijezda” osvijetliće nebo zahvaljujući Jupiteru i Saturnu. Dva najveća planeta Sunčevog sistema, gledano sa Zemlje će 21. decembra biti toliko blizu da će izgledati poput ‘dvostruke planete’, kombinacije koji će na Zemlji izgledati kao jedna jarka svjetlosna tačka, što astronomi vjeruju da će izgledati spektakularno, piše republicworld.com.
Zadnji put ovakva je konjukcija zabilježena 1226. godine, 4. marta. To je bilo vrijeme kada je mongolski vladar Džingis-kan osvajao velike dijelove Azije, a Evropa je još uvijek bila generacijama daleko od renesanse.
Sljedeća takva konjukcija, predviđaju astronomi, biće 2080. godine. Konjukcija zvijezda moguće je i objašnjenje “Božićne” ili “Betlehemske zvijezde”.
Stručnjaci kažu kako će se ovaj rijedak događaj moći pratiti na vedrom nebu oko sat vremena nakon zalaska sunca 21. decembra, zimskog solsticija.
Tako bliska pojava na nebu neće se ponoviti sve do 15. marta 2080. godine.
Bivši šef svemirske divizije izraelske vojske Haim Eshed tvrdi da su Tel Aviv i Vašington kontaktirali “Galaktičku federaciju”vanzemaljaca i da zejedno vrše eksperimente na ljudima, ali da čovečanstvo još nije spremno za “istinu” o životu u svemiru.
Penzionisani general Haim Eshed (87), koji je bio na čelu svemirske jedinice Ministarstva odbrane Izraela gotovo tri decenije, tvrdi da postoji “vanzemaljski savez”.
“Vanzemaljci su tražili da se ne priča da su ovde, jer čovečanstvo još nije spremno”, rekao je Eshed za izraelski list “Yediot Aharonot“.
Prema njegovim rečima, američki predsednik Donald Tramp bio je na ivici da to objavi, ali su vanzemaljci u Galaktičkoj federaciji to sprečili porukom: “Sačekajte, prvo pustite da se duhovi smire. Ne žele da imamo masovnu histeriju”.
Haim Eshed, bivši šef svemirske divizije izraelske vojske foto: Gabriel u Herliji
“Žele da nas prvo učine razumnim. Čekali su do danas da čovečanstvo evoluira i dostigne fazu u kojoj ćemo razumeti šta su svemir i svemirski brodovi”, dodao je on.
Iako je ostalo nejasno šta se tačno promenilo da bi se sprečila tobožnja “masovna histerija” na koju su vanzemaljci upozorili, Eshed je očigledno osetio da je došlo to vreme dodajući da je ne samo komunicirao sa vanzemaljcima, već da oni održavaju “podzemnu bazu u dubinama Marsa”.
U svojoj najneverovatnijoj tvrdnji, Eshed je rekao da je američka vlada postigla izričit “dogovor” sa posetiocima iz svemira, prenosi RT.
“Potpisali su ugovor sa nama da ovde zajedno eksperimentišemo”, rekao je ne nudeći detalje o uslovima navodnog međuplanetarnog sporazuma ili prirodi eksperimenta.
Bivši general je dodao da vanzemaljci samo “istražuju” i nastoje da uvrste čovečanstvo među “pomagače” u svojoj težnji da “shvate pravila univerzuma”. On tvrdi da, bar za sada, nema razloga za strah od invazije neprijateljska sila, uprkos eksperimentima koji se vrše na ljudima.
Eshed je priznao da bi se njegove tvrdnje, koje je ponudio bez dokaza, mogle činiti neobitnim, ali je rekao da veruje da će ih čovečanstvo postepeno prihvatiti kao istinu, uz pretpostavku da su neki ljudi možda već “videli svetlost”.
Gradska organizacija Crvenog krsta Prijedor danas je organizovala dobrovoljnu akciju darivanja krvi. Među onima koji su se odazvali bio je i Leonardo Ivanišević, kojem je ovo bio 199. a ujedno i posljednji put da daruje dragocjenu tečnost. Ove godine puni 65 godina, pa iz tog razloga nije u mogućnosti da nastavi sa ovom humanom misijom.
Leonardo Ivanišević
– Presrećan sam što sam mnogima pomogao. Apelujem na mlade da se što češće odazivaju ovakvim akcijama, kako bi bilo što manje bolesnih – poručio je Ivanišević.
Ovo je samo jedna u nizu akcija dobrovoljnog darivanja krvi koju provodi prijedorski . Kako kaže, ni nepovoljna epidemiološka situacija nije spriječila humanitarce u njihovoj namjeri da pomognu drugima.
Zoran Veselinović, sekretar Crvenog krsta
– Među davaocima ima i onih koji po prvi put daruju krv, što govori da se humanost među ljudima budi u najteža vremena, jer tada je i najpotrebnija – zaključio je on.
U današnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi učestvovalo je oko 50 Prijedorčana.
U svijetu se danas obilježava dan zaštite životinja. Bio je to odličan povod da svratimo na imanje Mladena Goronjića, vlasnika oko 500 životinja, predsjednika Sportsko-ekološkog društva za uzgoj i zaštitu sitnih životinja „Golub“ i predsjedika Kinološkog društva Prijedor.
Poznati uzgajivač životinja, mahom onih sitnih, kaže da je ta ljubav počela od najranijeg djetinjstva.
– Jednostavno obožavam životinje. U nekoj mojoj sedmoj godini iz zgrade smo preselili u ovu kuću i već tada su stigle prve životinje u dvorište. Pas, koke, golubovi, kunići, a s početkom 90–tih to sve krenulo je malo ozbiljnije. S rasnim psima i drugim rasnim životinjama. I s odlascima na takmičenja i izložbe životinja – priča Mladen.
Sve to, kako dodaje traži mnogo vremena, pažnje, odricanja, ali i mnogo novca. On je shodno sa svojim mogućnostima tokom godine obilazio nekoliko izložbi.
– Uglavnom ovdje u našoj zemlji, i nešto malo u okruženju. Sad trenutno najviše uzgajam perad, koke, patke, fazane, prepelice, paunove, golubove, a našlo se mjesta i za papagaje. Na mom imanju, koje se prostire na oko pet dunuma, prostor dijele kunići, psi, patuljastve koze, vijetnamske patuljaste svinje koje uzgajam već dvije decenije, trenutno imam jednu mangulicu koja ima i podmladak u domaćinstvu je i oko 40–tak ovaca, sjeničke rase, koje uzgajam posljednjih nekoliko godina. To je jedna od nakvalitetnijih i autothtonih rasa….ima tu još mnogo, mnogo sutnijih i nešto krupnijih životinja – kaže Goronjić.
Posljednjih 20-tak godina uzgaja i američkog stafordskog terijera. Negdje 2002. godine registrovao je i uzgajivačnicu pod nazivom „Djomla's Amstaff“.
– Motiv zbog kojih uzgajam životinje su ljubav i lično zadovoljstvo. Ima i nagrada, mada da bi se došli do nagrade nije bitno da je jedinka anatomski kvalitetna, već trud treba uložiti i u njeno ponašanje, socijalizaciju, ring dresuru. Zbog velikih obaveza prema životinjama, malo vremena imam za ovo posljednje pa je to i razlog zbog čega godišnje učestvujem na nekoliko, najviše pet do šest izložbi – priča Mladen.
Posljednjih pet, do šest godina Mladen se u dogovoru s ljubiteljima životinja iz Banjaluke, Laktaša i Kozarske Dubice bavi uzgojem domaće autohtone rase, đuđe.
– Zovemo je potkozarska patuljasta kokoš. Radićemo na standardu te rase i tu ima jako mnogo posla. Počela se pojavljivati i na izložbama, ali još uvijek, bez ocjenjivanja. Uskoro ćemo tražiti i priznavanje te rase i to bi bila jedna od rijetkih, autohtonih rasa živine u BiH – kaže Mladen.
Ljubav prema životinjama dijele i njegova dva sina, Veljko i Đorđe. Stariji Đorđe koji ima deset godina većinu životinja i hrani.
– Ljubav prema životinajma uglavnom se naslijeđuje, od očeva, djedova. To je tradicija, mada to kod mene nije slučaj, jer ja nisam imao nikog ko se prije mene bavio uzgojem životinja, ali vjerujem da će to moji sinovi nastaviti – kaže Mladen.
Po struci je veterinarski tehničar, mada nije, iako je to želio, bio u mogućnosti da nastavi školovanje na veterinarskom fakultetu.
– To što sam naučio u te četiri godine jako mnogo mi koristi u ovim čime se bavim – kaže Mladen.
On je najavio i berzu sitnih životinja koja će biti održana 11. oktobra, od 8 do 12 časova, dakle iduće nedjelje, na Bereku, u parku ispred Lovca.
– Biće dovoljno prostora da ispoštujemo naložene epidemiloške mjere, ali i prilike da se nešto razmijeni, kupi, pokloni.
Inače Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine, na konvencji ekologa u Firenci. Cilj mu je zaštita životinja, ali i odnos čovjeka prema njima, kao i važnost opstanka životinja na zemlji.
Lokalne vlasti naredile su osmorici ljudi u u indonežanskoj provinciji Istočne Jave Gresik, da kopaju grobove onima koji su umrli od COVID-19 kao kaznu zbog toga što javno nisu nosili maske za lice. Šef okruga Cerme, Suyono, rekao je da je kaznio stanovnike koji nisu nosili maske za lice tako što su ih natjerali da kopaju grobove na javnom groblju u selu Ngabetan.
– Trenutno imamo samo tri grobara, pa sam odlučio da i te ljude dovedemo da rade s njima”, rekao je Suyono, kako ga je u srijedu citirao tribunnews.com, dodajući da se nada da će svi oni koji na neki način žele da izbjegnu nošenje maski odsad dobro razmisliti.
Kako javlja Džakarta Post, kazna za nenošenje zaštitne maske za lice, koja je propisana indonežanskim zakonima, jeste rad na grobaljima u toj oblasti, što je mjera odvraćanje od ponovljenih kršenja zakona.
