IBRAHIM IZUMIO SPRAVU ZA ISTEZANJE KIČME

0

Penzionerski dani nisu smirili ni umirili Ibrahima Ćirkića (72) iz Ćele/Petrova. Po cijeli dan nešto radi, smišlja nove inovacije, „igra „ se s drvetom iz čijih panjeva i grana nastaju neobične vaze, činijice i posude. Bavi se elektronikom, servisira peći na plin, poznat i kao neko ko za kratko vrijeme precizno pronalazi vodu pod zemljom, a bavi se i poljoprivredom.. Potvrda priče su i Ibrahimovi izumi, od kojih je najzanimiljivija sprava za istezanje kičme.  

– Legnete i onda se okrećete iz horizontale u vertikalu pod uglovima, od 30, 60, 90 stepeni… Onaj ko ima problema s kičmom, neko ukliještenje živca ili problem sa zglobovima ubrzo nakon istezanja osjeti znatno olakšanje. I ozdravi nakon vježbi na ovoj spravi – pohvalio nam se Ibrahim i pokazao kako sprava koju svakodnevno koriste i on i supruga funkcioniše.

Pored ovog izuma  napravio je i stroj za motanje cijevi i „krivljenje metala“, idealan za pravljenje ograda i još neke „alatke“ koje koristi u radu. Čirkić dodaje da mu je najdraže raditi s drvetom.

– Volim drvo i ono je moj materijal  preko 20. tak godina. Sve i jedan slobodan minut koristim  za to. Nađem komad drveta, odnesem ga u radionu i od njega napravim neku posudu, vazu… To je vrijeme kad mi je duša  puna, a ne  volim kad sjedim onako bezveze i ništa ne radim. Vrijeme mi je baš dragocijeno i tako ga i koristim, da uradim nešto korisno – priča Ibrahim.

 Zanimljivo je da ni jedan od svojih unikatnih i rukom rađenih predmeta do sada nije prodao.

– Kad mi u kuću dođu poznanici, prijatelji, ali i neprijatelji pokažem im ono što radim i kažem im da uzmu ono što im se sviđa. Obično se jako iznenade. Skoro je bio jedan Turčin kod mene. Iznio sam mu nekoliko svojih predmeta, a on izabrao jednu veliku vazu i digao je u vazduh objema rukama kao što fudbaleri dižu pehar … ma bilo mu je baš drago što sam mu to poklonio – priča s osmijehom Ibrahim sretan što njegova „zanimanja“ mogu obradovati ljude.

I pri tom kako kaže „ ne gleda ni u kakve finansije, mada ga puno košta da nađe materijal i da ga obradi na željeni način“.

– Uloženo je tu dosta vremena i truda, ali ne gledam u pare. Važno mi je da obradujem ljude – poručuje Ibrahim koji izgleda najmanje 15 godina mlađe od broja stvarnih godina. Prazan mu je na svu sreću i zdravstveni karton.

– Nemam ni povišenog šećera, ni pritiska.. zdrav sam kao dren. Bavim se i bioenergijom. Dar od Boga, a dosta toga sam i sam naučio. Tako pomažem ljudima, ali i sa spravom koju sam izmislio, konkretno ovom za istezanje kičme. Posebno je dragocijena pozicija vertikale kada bukvalno dubiš na glavi. Tad se uzmješa krv i proradi cirkulacija – kaže Ibrahim koji je u alternativi, mada priznaje i zvaničnu medicinu, našao neke od traženih odgovora.

Ljudima poručuje da paze na to kako će trošiti vrijeme i da uživaju u životu. I da se, ako uhvate priliku, povremeno i istegnu na ovom njegovom izumu. Neće, kaže zažaliti.    

Naučnici upozorili na veliku opasnost: “Mogli bi nas napasti vanzemaljci, ne razumijete ozbiljnost situacije”

0
Foto: THINKSTOCK

Ni Stephen Hawking nije podržavao ovu ideju još 2010. godine, smatrajući da komunikacija između dviju civilizacija koje nisu na istom nivou tehnološkog napretka najčešće ne ispadne dobro za grupu koja je manje napredna. Naučnici iz Oxforda upozorili su kako bi plan NASA-e da lokaciju Zemlje prenesu porukom u svemir mogao izazvati napad vanzemaljaca.

Ranije su naučnici u NASA-i u svemir poslali poruku pod nazivom ”Svjetionik u svemiru” kako bi stupili u kontakt s vanzemaljcima. Već je ranije, 1974., emitovana i poruka Arecibo, a ova ažurirana verzija poruke sadržavala bi osnovne matematičke i fizičke koncepte kojima bi se uspostavio univerzalni jezik, kao i informacije o biohemijskoj kompoziciji života na Zemlji. Poruka sadrži i lokaciju Zemlje, kao i podatke o Zemljinoj površini i ljudima.

Viši istraživač na Institutu za budućnost čovječanstva u Oxfordu Anders Sandberg upozorio je kako je dijeljenje takvih informacija veliki rizik, prenosi Telegraph.

– Iako postoji mala vjerojatnost da će takva poruka doprijeti do vanzemaljaca, mogla imati veliki utjecaj koji se treba shvatiti ozbiljno – upozorio je.

Sveukupno, rizik i potencijalna korist su maleni, smatra Sandberg. Uzimajući u obzir sve prepreke s kojima bi se ta poruka susrela, i vrlo naprednoj civilizaciji ona bi vjerojatno samo zvučala kao razglednica na kojoj piše: ”Volio bih da si ovdje.”

Stephen Hawking, britanski teorijski fizičar

Već su ranije slane poruke u svemir, stoga Sandberg napominje kako je moguće da ”vanzemaljci već sada dobijaju razne poruke koje su poslane iz cijelog niza razloga.” Osim Sandberga, postoji još istraživača koji dijele isto mišljenje, među kojima je bio i Stephen Hawking.

Toby Ord s istog Instituta slične je argumente iznio i u knjizi objavljenoj 2020. godine, a u kojoj je istakao kako bi ova ideja prije realizacije trebala proći kroz javnu raspravu, smatrajući da bi i pasivne vanzemaljske civilizacije mogle biti opasne te da bi nas poruka mogla izložiti opasnosti.

– Ove opasnosti su malene, ali su slabo shvaćene i još se njima dobro ne upravlja – kazao je.

Kako je napisao, ”glavno pitanje jest taj omjer između miroljubivih i neprijateljskih civilizacija”. “Imamo jako malo podataka s time u vezi, ne postoji ni koncenzus među naučnicima. S obzirom na sve potencijalne rizike, ovo mi ne zvuči kao situacija u kojoj bismo trebali poduzeti aktivne korake”, napisao je Ord.

Ni Stephen Hawking nije podržao ovu ideju još 2010. godine, smatrajući da komunikacija između dviju civilizacija koje nisu na istom nivou tehnološkog razvoja najčešće ne ispadne dobro za grupu koja je manje napredna.

– Moramo pogledati sami sebe kako bismo uvidjeli da ”inteligentan život” nije nešto s čime se želimo sresti – kazao je, aludirajući na dolazak prvih Europljana u Ameriku.

Miličević trčao od Prijedora do Novog Grada

Velimir Miličević juče je trčao od Prijedora do Novog Grada, a za dionicu od 31 kilometra bilo mu je potrebno 2 časa i 33 minuta.
Bila bi ovo jedna obična informacija da se radi o aktivnom trkaču, maratoncu, ali Miličević se sportom bavi rekreativno i u slobodno vrijeme voli da trči.
Velimir se za ovaj korak odlučio na svoj 39.rođendan, a kako nam je rekao, ovim činom je želio da bude primjer mladima da se bave sportom, odnosno da što manje vremena provode po ugostiteljskim objektima i uz mobilne telefone. Njega je od Prijedora do Novog Grada pratio prijatelj, koji mu je povremeno bio na usluzi za vodu, ali i da fotografijama zabilježi njegov poduhvat.
Velimir Miličević, za mlade Novljane poznatiji kao Velja, rodom je iz Dvora na Uni, iz susjedne Hrvatske, ali nakon ratnih dešavanja sa porodicom se preselio u Novi Grad, gdje i danas stanuje. Po stručnom zvanju je veterinarski tehničar, ali ne radi u svojoj struci. Kako nam je rekao, sport mu je u krvi, te se nada da će ovo biti jedan mali primjer mladima da se opredijele za neku vrstu sportske aktivnosti.

izvor: radio novi grad

U Miskoj Glavi pojavili se dabrovi (VIDEO)

0

Miska Glava odnedavno je postala stanište dabrova kojih na ovom prostoru nikad nije bilo. Na imanju Mladena Matijaša dabrovi su od malog potočića napravili jezero i u njemu svoja gnijezda.
Matijaš kaže da su se dabrovi na njegovo imanje doselili prije tri godine. Prvo su napravili branu kako bi potočić pretvorili u malo jezerce, a onda u njemu počeli da grade svoja gnijezda.

Ove male drvosječe Mladen nije imao priliku vidjeti, jer se vješto skrivaju. Iako mu nanose štetu, jer sijeku okolno rastinje, kaže da ih ne želi dirati.
– Štetu koju su mi dabrovi nanijeli nisam procjenjivao. Posječeno je možda desetak kubnih metara drveta – kaže Mladen.

Pokušaće potražiti odštetu, a i ako je ne dobije dabrove neće dirati. Priča nam da sve više ljudi koji saznaju za ovo dolaze da gledaju šta to i kako dabrovi rade na njegovim imanju. ” Ko zna možda nam dabrovi pomognu da razvijemo turizam “, kaže Mladen u šali.

izvor: Kozarski

Nakon dabrova u Sanu se vratili i plemeniti rakovi (video)

0

Riječni ili plemeniti rak ponovo se može vidjeti u našoj ljepotici Sani. Naime, radi se o riječnom ili u narodu poznatom plemenitom raku (lat. Astacus astacus). Ova vrsta je bila rasprostranjena u većini manjih rijeka planinsko-kotlinskog prostora, i pravi je raritet uočiti ovu vrstu u njenom prirodnom staništu zbog sve većeg zagađenja vodotoka. Riječni rak krasio je samo brze rijeke velikog pada, koje bi svojom čistoćom i bojom vode mnogima oduzimale dah. U brdovitom prostoru koje krasi visok stepen prirodnog diverziteta, tek bi oni malo bolje upoznati sa prirodom i njenim uzročno-posljedičnim vezama, mogli uviditi indikatore onog što se naziva “biser prirode”.

riječni rak u Sani

To su prije svega određene vrste flore i faune, zatim u slučaju rijeka kao što je rijeka Sana, postojanje recentnih geoloških naslaga kao što je sedra i dr. Međutim, posebnu pažnju svakako zaslužuje ovaj mali “plemeniti” rak, koji je pronašao svoje stanište na području Sane u dijelu kojim protiče kroz teritoriju našeg grada. Naime, ova vrsta može opstati tek u čistim vodotocima koje odlikuje brzo i turbulentno kretanje vode, te su nastanjeni u blizini riječne vegetacije uz obalu.

Hari Avdagić

– Povrtak rakova u našu Sanu se desio prije nekoliko godina a to znači samo jedno, da je ona sad puno čistija nego prije. Nisu se samo rakovi vratili, vratili su se i dabrovi a i rijetka vrsta ribe zvana “žuja” ili “zlatica” – priča za naš portal Hari Avdagić, koji svakodnevno krstari Sanom i poručuje sugrađanima da ne love rakove jer su oni ugrožena vrsta.

Foto/video: Kristijan V.